Benin

Rast ostaje snažan, potpomognut ulaganjima, unatoč slabijem vanjskom okruženju

Nakon što je 2025. zabilježila najvišu stopu rasta od 1990., očekuje se da će gospodarstvo Benina ostati snažno i 2026. i 2027. Međutim, očekuje se blago usporavanje zbog gospodarskih posljedica sukoba na Bliskom istoku, s obzirom na veliku ovisnost zemlje o uvozu naftnih derivata i gnojiva. Industrijski sektor (20 % BDP-a u 2025.) imat će koristi od nastavka ulaganja u industrijsku zonu Glo-Djigbé. Zona, koja već broji 18 operativnih pogona i osigurava više od 25.000 radnih mjesta, nastavlja proširivati kapacitete zemlje za preradu agro-prehrambenih i agro-tekstilnih proizvoda. Javna ulaganja, uz sudjelovanje privatnog sektora, podupiru građevinske napore u okviru Vladinog akcijskog plana (PAG II) za razdoblje 2021. – 2026. i njegovog nasljednika. Projekti uključuju nadogradnju i proširenje luke Cotonou, razvoj infrastrukture (kopneni prijevoz, električna energija, sanitetske i informacijske mreže) i pokretanje nove industrijske zone Sèmè-Kpodji. Ove investicije također će podržati sektor usluga (50 % BDP-a), posebice turizam, telekomunikacije, financijske usluge i trgovinu. Ova potonja djelatnost imat će koristi od konsolidacije tranzitne trgovine s obzirom na očekivane normalizirane odnose s Nigerom. Očekuje se da će primarni sektor (30 % BDP-a) pozitivno doprinijeti rastu. Postavljeni su ambiciozni ciljevi proizvodnje za poljoprivrednu i ribarsku sezonu 2026. – 2027. (+20 % za pamuk, +12 % za indijske orahe i +4 % za riblje proizvode). Očekuje se da će rastu pridonijeti povećane subvencije za gnojiva, za koje je proračun porastao za 22 % kako bi se ublažio utjecaj viših cijena povezanih s napetostima na Bliskom istoku, kao i mehanizacija sektora. Ipak, postojana nesigurnost na sjeveru zemlje, gdje su koncentrirana glavna područja za uzgoj pamuka, kao i kašnjenje u potpunom ponovnom otvaranju granice s Nigerom, mogli bi usporiti rast.

Javna potrošnja trebala bi ostati snažna i bit će potkrijepljena sigurnosnim i socijalnim imperativima. Privatna potrošnja nastavit će rasti, koristeći se općenito obuzdanom inflacijom. Kao rezultat toga, zemlja je u prvom polugodištu 2026. zabilježila prosječnu stopu deflacije od 0,2% zbog pada cijena hrane. Međutim, očekuje se da će se trend preokrenuti u drugoj polovici godine zbog rastućih svjetskih cijena nafte i hrane. Unatoč tome, očekuje se da će inflacija u 2027. ostati unutar ciljanog raspona od 1 % do 3 % koji je postavila Banka država Zapadne Afrike.

Fiskalna konsolidacija i stabilan vanjski položaj

Fiskalna politika za 2026. i 2027. godinu bit će usklađena s smjernicama programa MMF-a usvojenima u veljači 2026. Također se očekuje produljenje trenda fiskalne konsolidacije. Vlada zadržava svoju srednjoročnu strategiju prihoda za razdoblje 2024. – 2028. (SRMT), koja ima za cilj generirati dodatnih 0,5 % BDP-a svake godine širenjem porezne baze kroz borbu protiv neformalnog gospodarstva i krijumčarenja, poboljšanjem usklađenosti poreznih obveznika i digitalizacijom. Istovremeno se zadržavaju izuzeća od PDV-a i carinskih pristojbi na određenu opremu kako bi se podržao privatni sektor. Javna potrošnja usmjerena je prema strateškim prioritetima vlade, naime obrani (3 % proračuna) usred pogoršanja sigurnosne situacije na sjeveru zemlje i sektorima od velike društvene važnosti kao što su obrazovanje, zdravstvo i socijalni programi, koji čine više od 40 % potrošnje. U 2026. godini povećana izborna potrošnja i subvencije dovest će do blagog prekoračenja gornje granice deficita od 3 % BDP-a koju je postavila Zapadnoafrička ekonomska i monetarna unija (WAEMU). Olakšanje pritisaka na proračun bit će minimalno jer će subvencije trajati i 2027. godine. Javni dug, od kojeg je 78 % vanjski – od čega se 60 % duguje službenim vjerovnicima – ostat će ispod praga od 70 % BDP-a koji je postavila Zapadnoafrička ekonomska i monetarna unija (WAEMU), zahvaljujući ograničenom deficitu i snažnom rastu.

Očekuje se da će se deficit tekućeg računa povećati u 2026. godini. Unatoč rastu agroindustrijskog izvoza, očekuje se povećanje trgovinskog deficita zbog oštrijeg rasta uvoza, potaknutog kupnjom kapitalne robe i višim troškovima energije i gnojiva. Strukturni deficit u uslugama ostat će i unatoč oporavku prihoda od pretovara, jer se odnosi s Nigerom normaliziraju zbog snažne potražnje za uslugama povezanima s provedbom infrastrukturnih projekata i razvojem industrijskih zona. Višak sekundarnih dohotaka, generiran doznakama iz inozemstva i projektnom pomoći, nadoknađuje deficit primarnih dohotaka uzrokovan repatrijacijom stranih korporativnih dobiti i otplatom kamata na dug. Međutim, deficit tekućeg računa bit će upravljiv zahvaljujući pristupu vanjskom financiranju u obliku obveznica u stranoj valuti i multilateralnih zajmova. U tom pogledu, unatoč završetku programa MMF-a kojima je od 2022. isplaćeno više od 850 milijuna USD, očekuje se nastavak opsežne vanjske potpore, što potvrđuje odobrenje Svjetske banke za koncesijsko financiranje u iznosu od 320 milijuna USD u lipnju 2026.

Konsolidacija moći nad institucijama i rastući islamistički terorizam na sjeveru

Izbori 2026. održali su kontrolu vladajuće vlade nad državom. U siječnju su dvije vladajuće stranke osvojile svih 109 mjesta u Nacionalnoj skupštini nakon što je oporba oslabljena represijom. Iako je osvojila 16 % glasova, glavna oporba, Demokrati, nije uspjela osvojiti nijedno mjesto zbog podizanja izbornog praga s 10 % na 20 %. U travnju ove godine Romuald Wadagni, kandidat poduprt od strane aktualnog predsjednika i Nacionalne skupštine, postao je predsjednik na sedmogodišnji mandat nakon što je osvojio 94 % glasova, uz izlaznost od 64 %. Na kraju, aktualni predsjednik Patrice Talon imenovan je u kolovozu 2026. godine na čelo Senata, čime je konsolidiran njegov politički utjecaj. Gornji dom, stvoren ustavnim amandmanom iz 2025. godine, sastoji se od tri bivša predsjednika (uključujući Patricea Talona) i 22 istaknute osobe koje imenuje šef države.

Od 2025. godine sjeverni dio zemlje suočava se s eskalacijom smrtonosnih terorističkih napada džihadističkih skupina sa sjedištem u susjednim Burkina Faso i Nigeru. Napadi su pogoršani nedostatkom suradnje između te tri zemlje. Izvlačenje Malija, Burkina Faso i Nigera – članica Saveza sahelskih država (AES) – iz Zapadnoafričke gospodarske zajednice (ECOWAS) u siječnju 2025. oslabilo je regionalnu suradnju. Benin održava dobre odnose s ostalim zemljama ECOWAS-a koje su mu pružile vojnu potporu tijekom neuspjelog pokušaja državnog udara u prosincu 2025., posebice s Nigerijom. S druge strane, odnosi s državama AESA ispunjeni su napetošću, osobito zbog njegovih veza s Francuskom. Ipak, odnosi s Nigerom pokazali su znakove poboljšanja od inauguracije predsjednika Wadagnija. U lipnju 2026. započeli su službeni pregovori s ciljem ponovnog otvaranja granice, koja je zatvorena od srpnja 2023. Ishod tih razgovora morat će odobriti šefovi država, a uvjeti koje je postavila Niamey, posebice u pogledu transparentnosti vezano za francusku vojnu prisutnost u Beninu, mogli bi odgoditi njihovu provedbu.

Nadalje, zemlja je nastavila suradnju s Europskom unijom i SAD-om, temeljenu na sporazumima o gospodarskoj i vojnoj suradnji te značajnoj pomoći. Francuska i dalje ostaje ključni partner i podržala je beninsku vladu u sprječavanju pokušaja državnog udara u prosincu 2025. Odnosi s Kinom karakterizirani su značajnim kineskim ulaganjima u prometnu infrastrukturu i agroindustrijske projekte. Nastavlja se suradnja na lokalnom dijelu naftovoda Benin-Niger, kojim upravlja podružnica Kineske nacionalne naftne korporacije (CNPC).

Zadnje ažuriranje: kolovoz 2026.