Cofaceov barometer za 1. kvartal 2020.: COVID-19 - očekuje se nagli globalni porast stečajeva tvrtki

Epidemija COVID-19 u Kini na početku je utjecala samo na ograničeni broj lanaca vrijednosti - sve dok nije prerasla u globalnu pandemiju. Njezine posljedice izazvale su dvostruki šok - ponude i potražnje - koji utječe na brojne djelatnosti u cijelom svijetu. Ova kriza je toliko jedinstvena da se ne može usporediti s prethodnima, koje su sve imale financijske uzroke (npr. globalna kreditna kriza 2008.-09., velika depresija 1929.). Pitanje više nije koje će države i djelatnosti biti pogođene, nego koje će biti pošteđene.

Šok bi mogao još i jače pogoditi ekonomije u nastajanju: osim što će njima biti teže upravljati pandemijom, suočene su i s padom cijena nafte te kapitalnim odljevima koji su se od 2008. učetverostručili.

U tom kontekstu Coface prognozira da će 2020. nastupiti prva globalna ekonomska recesija nakon 2009., sa stopom rasta -1,% (nakon +2,5% u 2019.). Coface također očekuje recesiju u 68 država (prošle godine tek u 11), pad svjetske trgovine za 4,3% ove godine (nakon prošlogodišnjeg pada za -0,4%), i globalni porast stečajeva poduzeća za 25% (ranije u siječnju je naša prognoza bila +2%).

Najveći porast stečajeva nakon 2009.: prognoza za 2020. je +25%

Kreditni rizik poduzeća bit će vrlo visok, čak i u najboljem scenariju, tj. u slučaju da se gospodarska aktivnost postupno ponovno pokrene u trećem kvartalu godine i da se ne dogodi drugi val epidemije korona virusa u drugoj polovini 2020.

Navedeni trend stečajeva pogodio bi Sjedinjene Američke Države (+39%) i sve veće zapadnoeuropske ekonomije (+18%): Njemačku (+11%), Francusku (+15%), Ujedinjeno Kraljevstvo (+33%), Italiju (+18%) i Španjolsku (+22%). Šok bi mogao još i jače pogoditi ekonomije u nastajanju: osim što će njima biti teže upravljati pandemijom, suočene su i s padom cijena nafte te kapitalnim odljevima koji su se od 2008. učetverostručili.

Volumen međunarodne trgovine past će drugu godinu zaredom; moguća promjena strukture međunarodne trgovine robom?

Rizici koji utječu na predviđeno smanjenja volumena globalne trgovine za 4,3% u 2020. imaju tendenciju pada, budući da Cofaceov model predviđanja nije uzeo u obzir brojne najave zatvaranja granica (model se temelji na cijenama nafte, troškovima otpreme, povjerenju proizvođača u SAD i Korejskom izvozu kao  eksplanatornim varijablama).

Dugoročno, posljedice krize COVID-19 mogle bi se odraziti na strukturu globalnih lanaca vrijednosti. Glavni razlog zbog kojeg su tvrtke ranjive u aktualnom kontekstu je njihova velika ovisnost o malom broju dobavljača koji se nalaze nekoliko zemalja ili čak samo u jednoj. Zato će glavni prioritet poduzeća sada biti povećanje broja dobavljača kako bi se anticipirali mogući poremećaji u lancu opskrbe.

Pogođena većina sektora, no neki su pošteđeni

Mjere ograničenja kretanja koje su naglo poduzele vlade u više od 40 zemalja kako bi zaustavile širenje virusa COVID-19 virusa, a kojima je obuhvaćeno više od polovice svjetskog stanovništva, trenutačno su se odrazile na tvrtke.

Posljedica tih mjera bio je šok opskrbe kakav nije zabilježen tijekom ranijih većih kriza. Početni šok nije bio povezan s financijskom krizom, nego s realnim sektorom: ljudi ne mogu raditi, a poduzeća trpe poremećaje u izravnoj opskrbi dobara.

Turizam, hoteli, restorani, rekreacija i transport teško su pogođeni, kao i gotovo svi segmenti specijalizirane distribucije i većina proizvodnih djelatnosti (isključujući poljoprivredu i prehrambenu industriju). Druge uslužne djelatnosti pogođene su mnogo manjoj mjeri, na primjer telekomunikacije, vodoopskrba i sanitarne usluge.

Uz šok opskrbe pojavljuje se jednako brutalan šok potražnje. Brojni potrošači otkazuju ili odgađaju izdatke za robu i usluge. Osim toga je povjerenje kućanstava poljuljano zbog učinka mjera ograničenja kretanja.

Trajna potrošačka dobra kao što su automobili bit će vjerojatno među onima koje je ovaj šok najjače pogodio. Ostali izdaci, na primjer za tekstil i odjeću, ali i za elektroniku, vjerojatno će se također svesti skoro na nulu.

S druge strane spektra, potrošnja poljoprivredno-prehrambenih i farmaceutskih proizvoda mogla bi u stvari imati korist od ove izvanredne situacije.

Političke posljedice pandemije

Najočitija posljedica pandemije u kratkoročnom razdoblju je pogoršanje postojećih geopolitičkih napetosti.

Rizik novog vala protekcionističkih mjera usmjerenih osobito na ključne sektore novog zdravstvenog i ekonomskog poretka (npr. ograničenje izvoza poljoprivredno-prehrambenih i/ili farmaceutskih proizvoda koji se smatraju vitalnima) nije zanemariv. Trgovinski rat između SAD-a i Kine oko strateških sektora, osobito elektronike, mogao bi se nastaviti i intenzivirati tijekom kampanje za predsjedničke izbore u SAD-u i/ili u slučaju socijalnih nemira u jednoj od ove dvije države.

Preuzmite publikaciju