Vjerojatno pridruživanje zapadnog Balkana Europskoj Uniji - zbog strateškog značaja regije

Sastanak na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana održat će se u Sofiji u Bugarskoj 17. svibnja 2018. Cilj ovog sastanka je potvrditi podršku Europske Unije pristupanju zemalja zapadnog Balkana Europskoj Uniji. Ekonomisti Cofacea smatraju da će do pristupanja Europskoj Uniji vjerojatno doći, osobito jer bi to predstavljalo protutežu ruskoj i kineskoj prisutnosti u regiji.

Bliska trgovinska i gospodarska integracija

Nakon poremećaja uzrokovanih ratovima u 1990-ima i financijskim krizama 2008.-2011., države zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija) produbile su gospodarske veze s Europskom Unijom. EU je najveći trgovinski partner ove regije i zaslužna za 83% njezinog izvoza i 67% uvoza. Od 2008. godine je robno-trgovinska razmjena između EU i zapadnog Balkana porasla za 80%, potaknuta Sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju. Visoki trgovinski deficit ove regije posljedica je slabih proizvodnih  mogućnosti uz robu niske dodane vrijednosti. Financiranje se uglavnom oslanja na potporu dijaspore (gotovo četvrtina populacija živi u inozemstvu) i strana izravna ulaganja, većinom iz zapadne Europe. Doznake iz dijaspore čine oko 10% BDP-a u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji, približno 15% na Kosovu, a samo 4% u Makedoniji. Europska prisutnost osobito je važna u bankarstvu, telekomunikacijama, energetskom i turističkom sektoru te, u manjoj mjeri, u proizvodnji. Strana izravna ulaganja predstavljaju 40% BDP-a u Albaniji te Bosni i Hercegovini, 70% u Srbiji i 113% u Makedoniji. Visoka euroizacija regije ukazuje na snažnu ovisnost o gospodarstvu i monetarnim politikama Eurozone.

Korupcija, visoka nezaposlenost i nizak BDP po stanovniku znače da je put još dug

Zbog strateškog zemljopisnog položaja ove regije i nastojanja Europske Unije u smislu sprječavanju prelijevanja sukoba između susjednih zemalja te stvaranja protuteže utjecaju Rusije i Kine, pristup EU vjerojatno će biti dovršen. Očekuje se da će prve pristupiti najrazvijenije zemlje regije, Srbija i Crna Gora, i to vjerojatno prije 2025. godine. Članstvo bi predstavljalo ograničene dodatne financijske troškove za Europsku Uniju. Europska financijska pomoć iznosi približno 7 milijardi eura za razdoblje od 2014.-2020. (veći dio je usmjeren podršci upravnih i institucijskih reformi) te se procjenjuje da bi, nakon dovršetka procesa pristupanja, bila pojačana dodatnim sredstvima reda veličine oko 2% proračuna EU-28 za 2017. godinu.

Bez obzira na to, zbog niza ozbiljnih nedostataka na području javne uprave, stjecanje članstva u Eu bit će dugotrajan proces za zemlje ove regije. Korupcija je veliki problem u njihovim javim i pravnim sektorima - zapadni Balkan je na samom začelju rang liste Transparency International 2017. za Europu. Ovu situaciju potkrjepljuju pokazatelji javne uprave Svjetske banke, koji ukazuju na nisku političku stabilnost u Albaniji, Makedoniji, Kosovu i Crnoj Gori, institucionalnu fragmentaciju u Bosni i Hercegovini, te nezadovoljavajući okvir za upravljanje stečajevima i nelikvidnošću.

Prosječni BDP po stanovniku^[1] u zapadnom Balkanu jedva doseže jednu četvrtinu onog u EU-15 odnosno polovinu razine 11 istočnoeuropskih članica EU. Konvergencija koja je dobro napredovala u godinama nakon ratova naglo je zastala u okolnostima krize zbog nedovoljne konkurentnosti. Stopa nezaposlenosti iznosi 16,2% ukupnog radno sposobnog stanovništva, odnosno 37,6% mlađe radno sposobne populacije. Obzirom na aktualne stopa rasta BDP-a (prosječno tek iznad 3%), prema procjeni Svjetske banke trebat će oko šest desetljeća da prosječni BDP po stanovniku u zapadnom Balkanu dosegne prosječnu razinu u EU.

-----

_{[1] Po paritetu kupovne moći}

Preuzmite publikaciju