Porast broja insolventnih poduzeća u srednjoj i istočnoj Europi

• Insolventnost poduzeća u srednjoj i istočnoj Europi, nakon pada slučajeva u 2020. godini, porasla je u 2021. gotovo do razine prije pandemije u većini zemalja. 
• Sedam zemalja zabilježilo je veći broj insolventnih slučajeva (Bugarska, Češka, Mađarska, Litva, Poljska, Rumunjska i Slovačka), a pet zemalja zabilježilo je pad broja insolventnih slučajeva (Hrvatska, Estonija, Latvija, Srbija i Slovenija).
• Zbog postupnog ukidanja mjera potpora u vrijeme COVID pandemije i posljedica rusko-ukrajinskog sukoba, očekuje se porast nelikvidnosti poduzeća u srednjoj i istočnoj Europi u narednim kvartalima.

Različiti gospodarski uvjeti, mjere potpore i zakonske promjene utjecale su na trendove nelikvidnosti u zemljama srednje i istočne Europe u posljednje dvije godine. Pandemija COVID-a izazvala je gospodarski pad, uz pad od 4% regionalnog razvoja. Insolventnost poduzeća u zemljama srednje i istočne Europe je smanjena zahvaljujući velikim mjerama državne potpore kućanstvima i poduzećima. "U 2021. godini u regiji je zabilježen povećan rast (5,5%), ali se očekuje da će ovaj zamah nestati u 2022. s predviđenom stopom rasta od 3,2%", rekao je Grzegorz Sielewicz, Coface ekonomist za srednju i istočnu Europu. "Sve zemlje srednje i istočne Europe vjerojatno će patiti od posljedica, izravnih i neizravnih, rusko-ukrajinskog sukoba. Baltičke zemlje će zabilježiti najslabije stope rasta zbog svojih trgovinskih veza s Rusijom."

Ukidanjem mjera potpora i izazovno okruženje utječu na rast insolventnosti

Nakon pada insolventnosti poduzeća u regiji u 2020. godini, stečajni postupci su se povećali u 2021. godini, gotovo se vrativši na razinu prije pandemije. Taj je porast bio očekivan zbog vladinih namjera da umanje goleme mjere potpore. Ponderirani prosjek regionalnog BDP-a izračunat iz dinamike nelikvidnosti zemalja pokazao je povećanje od 34,7% u 2021. u odnosu na prethodnu godinu (+1,5% povećanje bez Poljske gdje je ukupan broj postupaka porastao uglavnom zbog novih procedura).
 
Sedam zemalja zabilježilo je veći broj insolventnih slučajeva nego prethodne godine (Bugarska, Češka, Mađarska, Litva, Poljska, Rumunjska i Slovačka), a pet zemalja zabilježilo je pad broja insolventnih slučajeva (Hrvatska, Estonija, Latvija, Srbija i Slovenija). Poljska je doživjela gotovo udvostručen broj insolventnih slučajeva, velikim dijelom zbog porasta namjenskih postupaka koji se provode za podršku poduzećima koje pate od poteškoća s likvidnošću zbog pandemije. Čak i unatoč takvom porastu, stopa nelikvidnosti u Poljskoj, odnosno udio ukupnog broja slučajeva u ukupnom broju aktivnih poduzeća dosegao je 0,06%, što znači da je samo 6 od 10.000 poduzeća u Poljskoj prošlo kroz dostupne službene postupke.
 
Mnogo više stope nelikvidnosti zabilježene su u zemljama u kojima je korištenje stečajnih postupaka popularnije, +1,61% u Hrvatskoj i +3,31% u Srbiji.
 
Globalna ekonomska situacija u posljednje dvije godine predstavljala je izazovno okruženje za poduzeća iz srednje i istočne Europe. Gospodarski oporavak koji je započeo sredinom 2020. bio je brži od očekivanog i potaknuo je rastuću potražnju, posebno u proizvodnom sektoru. Cijene energenata, transporta te raznih metala i inputa koji se koriste u procesu proizvodnje su porasle. U nekim slučajevima, nestašice su ograničile razinu proizvodnje. Najočitiji primjer dolazi iz poluvodiča, čiji je nedostatak doveo do smanjenog broja smjena i privremenog zatvaranja pogona raznih marki automobila. Veći troškovi energije i goriva uz povećane cijene inputa u proizvodnji smanjili su profitabilnost poduzeća. Ova globalna kretanja primijenjena su na poduzećima iz srednje i istočne Europe zbog njihove uključenosti u različite probleme lanca opskrbe i značajnih trgovinskih veza regije sa zapadnom Europom.

Iz jedne krize u drugu

Iako je pandemija koronavirusa u tijeku, postoji još jedan izazov koji pogađa gospodarstva i poduzeća: ruska invazija punog razmjera na Ukrajinu brzo je pridonijela rastućim cijenama energije, budući da Europa i dalje ovisi o uvozu nafte, prirodnog plina i ugljena iz Rusije. Štoviše, obje zemlje su značajni proizvođači i izvoznici poljoprivrednih proizvoda. Poljoprivredno-prehrambena proizvodnja također je podložna cijenama gnojiva, koje su također ubrzane, a srednja i istočna Europa ovisi o gnojivima uvezenim iz Rusije i Bjelorusije. Osim toga, više globalne cijene i nestašica metala zbog rata dodatno su pogoršali poremećaje u lancu opskrbe. Ti su čimbenici doveli do daljnjeg povećanja cijena energije i inputa za poduzeća, uključujući i ona u srednjoj i istočnoj Europi. Nadalje, smanjenje kupovne moći kućanstava također predstavlja zabrinutost za njihovu moguću bazu klijenata. Gospodarstva srednje i istočne Europe doživjela su ubrzanu inflaciju ponajviše zbog povećanja cijena energije, ali i rasta cijena hrane.
 
Rusija ostaje važno trgovačko odredište za zemlje srednje i istočen Europe, posebno za baltičke zemlje. Ukupni izvoz i uvoz s Rusijom predstavljao je 15,1% BDP-a Litve u 2021. Štoviše, ruska invazija na Ukrajinu izazvala je ogromnu humanitarnu krizu s gospodarskim posljedicama. Iako se očekuje da će sve zemlje srednje i istočne Europe bilježiti niže stope rasta u 2022. u usporedbi s onima procijenjenim prije rata, priljev ukrajinskih izbjeglica mogao bi podržati regionalni rast barem u kratkom roku.
 
"Uzimajući u obzir ove izazove, očekujemo da će se porast insolventnosti poduzeća nastaviti tijekom sljedećih tromjesečja”, objašnjava Jarosław Jaworski, Coface regionalni izvršni direktor za Srednju i Istočnu Europu. "Posljedice rusko-ukrajinskog rata ubrzat će ovo povećanje, pogotovo zato što je malo vjerojatno da će veliki opseg programa podrške lokalnim poduzećima biti implementiran kao što je to bio slučaj tijekom lockdowna u vrijeme korona virusa."

Preuzmite publikaciju