COVID-19 preusmjerava pozornost na dugove zemalja u razvoju

Iako njihov stupanj ranjivosti na ovaj šok ovisi o mnogo čimbenika, početno stanje njihovih javnih financija je ključno pitanje jer ono određuje njihovu sposobnost reagiranja na mnoštvo ekonomskih posljedica u ovoj krizi. Međutim, njihov javni dug već je bio najviši u 2019. godini. Masivni odljevi kapitala nastali ovom zdrastvenom krizom također nas podsjećaju da mnoga gospodarstva u nastajanju i dalje trpe "izvorni grijeh" tj. nemogućnost izdavanja obveznica u lokalnoj valuti.

Uz ovaj početni rizik za javne financije i deprecijaju valuta, potrebno je naglasiti izloženost zemalja u nastajanju još tri rizika povezana s pandemijom COVID-19:

1) provedba strogih mjera zaštite,

2) oslanjanje na prihode od turizma i

3) ovisnost o nepoljoprivrednim proizvodima.

9 zemalja su pod utjecajem ta tri od četiri izvora ranjivosti, 31 zemlja pod utjecajem je dva, a 71 zemlja je pod utjecajem samo jedanog izvora.

Dodatno financiranje koje pružaju međunarodne organizacije (posebice MMF) I dužnički aranžmani koje su najavile zemlje vjerovnice pomoći će mnogim zemljama s niskim prihodima, ali trebaju biti od male koristi većim ekonomijama u razvoju.

Preuzmite publikaciju