Globalni maloprodajni sektor vratio se u normalu?

Pandemija COVID-19 utjecala je na globalnu aktivnost maloprodajnog sektora kroz mjere socijalne distance i zatvaranja trgovina. Međutim, učinak pandemije na sektor uvelike varira od zemlje i segmenta. Iako su neke zemlje doista imale manje prihode u maloprodaji u 2020., a u drugima učinak je bio nula, pa čak i pozitivan u sjevernoeuropskim zemljama. Učinci su također različiti prema segmentima, a trgovine odjećom su najviše pogođene.
 
Općenito, COVID bi trebao imati ograničen utjecaj na sektor maloprodaje, a očekuje se da će se segmenti s najviše utjecaja oporaviti čim se situacija ublaži. Međutim, poremećaji u pomorskom prijevozu koji uzrokuju probleme u opskrbi i veću inflaciju mogli bi biti prepreka potpunom oporavku maloprodajnog sektora 2021. godine.
 
"Iako je na maloprodajni sektor utjecala kriza COVID-19 (zatvaranje trgovina, porast internetske kupovine ...), bio bi u dobroj poziciji za brz i potpuni oporavak bez poremećaja u transportnom sektoru i viših cijena robe. Više stope i cijene robe te duži rokovi isporuke guraju cijene duž cijelog opskrbnog lanca i uzrokuju nestašice, koje predstavljaju stvarnu prijetnju sektoru i mogu odgoditi njegov potpuni oporavak", komentira Coface ekonomist g. Erwan Madelénat.

Razni učinci ovisno o zemlji i segmentu

Iako su mnoge zemlje doživjele smanjenje svojih prihoda u maloprodaji tijekom prvog zaključavanja 2020. godine, situacija prodaje za 2020. u cjelini je suprotstvljena. Coface je primijetio tri ključne točke:

• COVID-19 je doista imao negativan utjecaj u nekim zemljama, ali je obično slabiji od očekivanog. Većina zemalja doživjela je pad maloprodaje u drugom tromjesečju 2020., ali su se oporavile i utjecaj je općenito bio slabiji tijekom sljedećih karantena.
• U nekim zemljama ne možemo zaključiti o značajnom utjecaju na sektor maloprodaje, iz istih gore navedenih razloga
• Iznenađujuće, čini se da su neke zemlje imale koristi od COVID-19, osobito u sjevernoj Europi. Glavni razlog je taj što sjevernoeuropske zemlje obično imaju "turistički deficit" tijekom ljeta, jer više ljudi izlazi iz zemlje nego što ulazi u nju. Međutim, prošle su godine zbog ograničenja putovanja ove zemlje imale više potrošača nego inače.

Situacija se također čini raznolika, ovisno o tržišnim segmentima, pri čemu su trgovci tekstilom i odjećom među najteže pogođenim pandemijom. Prodavaonice odjeće smatrane su nebitnima i stoga su često bile zatvorene tijekom karantena. Kako su ljudi bili prisiljeni ostati kod kuće, bilo je manje poticaja za kupnju odjeće: stoga se prodaja u trgovinama odjeće smanjila za 24% u EU-27 i za 29% u SAD-u prošloj godini. Međutim, očekuje se da će se ta prodaja poboljšati čim se situacija ublaži. Učinak na trgovce odjećom također je izravno povezan s politikama poduzeća o radu na daljinu: ako rad na daljinu ostane važan nakon pandemije, prodaja se neće potpuno oporaviti.
 
S druge pak strane, trgovine prehrambenim proizvodima među onima su koje su zabilježile najveći rast u 2020. (+4% u Eurozoni, +11% u SAD -u), zbog zaliha hrane početkom 2020. i zatvaranja restorana. Ovo povećanje vjerojatno neće ostati nakon što se situacija ublaži i restorani ponovno otvore.
 
Iako je obično otpornija na gospodarske krize od ostalih tržišta, pandemija je stvorila ozbiljan izazov za globalni luksuz, osobito zbog zatvaranja trgovina i ograničenja putovanja. U 2018. kineski potrošači činili su 46% globalne kupovine luksuznih proizvoda, od čega je oko ¾ napravljeno izvan Kine. Nadalje, potreba za kupnjom luksuzne robe može biti slabija zbog mjera socijalne distance, jer je jedna od glavnih svrha luksuza društveno priznanje. Oporavak već doživljavaju poduzeća kao što su LVMH, Kering i Hermès (čiji su prihodi pali za 27%, 30% odnosno 25% u prvoj polovici 2020.), s povećanjem prihoda u prvoj polovici 2021. u odnosu na prvu polovicu 2019. Međutim, prethodne brojke nisu reprezentativne za cijelo tržište, a oporavak bi mogao biti teži za manja poduzeća jer potrošače više privlače poznati brendovi.

Ograničen utjecaj na dugoročni porast online trgovine

Zbog mjera socijalne distance, potrošači su povećali svoju online kupovinu: iako veća upotreba online trgovine za kupovinu ciglama i malterima nije nova, rast je bio znatno jači nego inače u 2020. i tako je koristila poduzećima online trgovina, poput Amazona ili "tradicionalni" trgovci na malo koji su uložili u mrežnu prodajnu infrastrukturu, poput Walmarta. U 2020. neto prodaja Amazona porasla je za 38% na 386 milijardi USD. Za Walmart je ukupna prodaja porasla za 6,7% tijekom fiskalne 2021. godine, dok je prodaja online trgovine porasla za 79% u istom razdoblju. U eurozoni je obujam online prodaje bio u prosjeku 23% veći u 2020. nego u 2019. godini.
 
Međutim, treba biti svjestan da se udio online trgovine u sektoru maloprodaje godinama povećavao. Dakle, iako je udio online trgovine sada veći nego u 2019., to ne znači nužno da je to povećanje u cijelosti uzrokovano pandemijom.
 
Na primjer, u EU-27 udio online trgovine povećan je za 2,4 postotna boda (pp) u 2020. nakon +0,6 pp u 2019., +4,8 pp nakon +1,6 pp u Kini i +2,7 pp nakon +1,3 pp u NAS.
 
Stoga se online prodaja ubrzala 2020., no dio tog ubrzanja bio je posljedica prvog zaključavanja, kada je maloprodaja na internetu dosegla vrhunac u EU-27, SAD-u i Kanadi. Zatim se udio online trgovine smanjio više u SAD-u i Kanadi nego u Europi. Nadalje, udio internetske prodaje u američkom maloprodajnom sektoru dosegao je vrhunac od 19% u travnju 2020., ali se zatim smanjio na 15% u prosincu i čak 14% u lipnju 2021., dok je prosjek 2019. iznosio 13%. Stoga, iako će se postupni pomak prema internetskoj kupovini vjerojatno nastaviti, pa čak i ako je pandemija dovela do ubrzanja, učinak na udio online trgovine dugoročno će vjerojatno biti ograničen.

Inflacija, poremećaji prijevoza roba: neizvjesnosti ostaju za sektor maloprodaje

Očekuje se da će povećanje stope vozarina pritisnuti potrošačke cijene jer proizvođači i trgovci na malo prenose dio povećanja troškova na svoje cijene. Stoga bi na maloprodajni sektor mogli utjecati poremećaji u transportu i veće cijene robe, međutim učinak možda neće biti homogen. Prodavači odjeće mogu patiti više od ostalih trgovaca na malo, jer je njihova potražnja izrazito elastična, ali trgovci hranom i elektroničkom opremom mogu biti otporniji, na primjer. Bez obzira na to, inflacija može utjecati na raspoloženje potrošača, poput SAD -a, gdje je indeks potrošačkog raspoloženja Sveučilišta Michigan pao na 80,8 u srpnju 2021. u donosu na 85,5 iz lipnja, i gdje je inflacija porasla za 5,4% yoy u lipnju 2021, što je najviše od 2008. godine.

Preuzmite publikaciju