Novosti i Publikacije
07.01.2022.
Analize državnih rizika i gospodarstva

Predviđanja za 2022. godinu: pogled kroz džunglu ekonomskih vijesti

Predviđanja za 2022. godinu: pogled kroz džunglu ekonomskih vijesti

Christiane von Berg, Coface economist za sjevernu Europu sa sjedištem u Mainzu, Njemačka.
 
Nije li jesen 2020. bila lijepo doba? Naravno, ozbiljni lockdown bio je na pomolu u Njemačkoj, ali obećavajuće vijesti pojavile su se o učinkovitosti cjepiva. Nama ekonomistima je laknulo i pomislili smo da ćemo u jesen 2021. imati puno jasniji pogled na ekonomsku budućnost. Ovo je definitivno bila pogreška. Citiram Goetheova Fausta:
"A evo, jadna budalo! sa svim svojim znanjem / stojim, ništa mudriji nego prije."
 
Trenutno, budući da najnovije vijesti pristižu svakodnevno, ekonomski izgledi ostaju neizvjesni. Kao rezultat toga neke prognoze zastarijevaju brže nego što možete izreći "analiza bruto domaćeg proizvoda". Stoga je vrlo vjerojatno da "podebljana/bold" predviđanja u ovom članku neće zadugo ostati točna - ali, barem bi sljedeći pregled trebao unijeti malo više nejasnoća u ovoj džungli ekonomskih informacija.

 

Njemačko gospodarstvo, zima 2021.godine: Gdje smo i u kojem smjeru se krećemo?

U ekonomskom smislu, 2021. godina bila je mješovita za Njemačku, krenula je krivim smjerom: do travnja ozbiljni lockdown s malim prekidima, a u lipnju oklijevanja oko ponovnog otvaranja. Tek od srpnja 2021. život se vraća u normalu. Međutim, od tada je snažan porast proizvodnje iz posljednjih tromjesječja ponovno usporen velikim nedostatkom sirovina i visokim troškovima transporta. Godinu smo započeli sa 2% padom BDP-a u prvom kvartalu umjereno pozitivnog rasta.
 
Ipak, to nije bilo dovoljno da se gospodarstvo vrati na razinu prije krize: u trećem tromjesečju 2021. i dalje smo bili 1,1% ispod razine u zimu 2019./20., a u narednim tromjesečjima očekuje se umjeren rast, pod pretpostavkom da se lockdown za necijepljene osobe ne pretvori ponovno u potpuni lockdown. Očekuje se da će se njemačko gospodarstvo ponovno značajno osjetiti oporavak u drugoj polovici 2022., pod pretpostavkom da će se manjak sirovina polako raspršivati, a proizvodni sektor više neće usporavati.

 

Globalni trendovi: globalna konkurencija za robu

Globalna nestašica sirovina nije došla odjednom i nije bila iznenađenje (kao i mnoge druge stvari). Globalno, Covid -19 pandemija izazvala je najveću recesiju od Drugog svjetskog rata. Za razliku od krize na financijskim tržištima 2009. godine, aktualna recesija pogodila je sve zemlje svijeta, pa su od 2021. (manje-više) u fazi oporavka. To znači da je globalna potražnja na povijesno visokoj razini - ali ponuda sirovina ne može se povećati tako lako i brzo.
 
Osim toga, sama ponuda se smanjuje zbog stalnih ograničenja zbog koronavirusa, a napredak u cijepljenju uvelike varira među gospodarstvima. Tome se pridodaju i ekstremne vremenske pojave: poplave, suše, šumski požari itd. I kao da to nije dovoljno, tu su problemi u vezi s transportom i Kinom (za više informacija pogledajte "Barometar za treće tromjesječje 2021.: Lanac opskrbe i inflacijski vjetrovi koče globalni oporavak").

 

Kina je provela politiku "nulta stopa Covid slučajeva" - potencijalno dijelom kako ne bi ugrozila Zimske olimpijske igre u Pekingu u veljači 2022. godine. Čim se pojavi čak nekoliko slučajeva Covid-19, kineska vlada nameće izolaciju cijelim gradovima s milijuna stanovnika, uključujući njihove luke.
 
To stvara zagušenje kontejnerskih brodova, koje se zatim globalno nastavlja od luke do luke. A ako se posadi, čak i ako je cijepljena, ne dopušta iskrcaj jer njihovo cjepivo nije prihvaćeno u određenoj regiji (npr. kinesko cjepivo u Europskoj uniji), to otežava iskrcaj tereta.
 
Naposljetku, Kina je uzrokovala probleme ograničavanjem potrošnje energije. S jedne strane, to je iz ekoloških razloga (nebo iznad Pekinga trebalo bi biti plavo za vrijeme Olimpijskih igara). S druge strane, to je zbog blokade proizvodnje ugljena. To stvara pritisak na industrijsku proizvodnju u Kini, a potom i na sve potrošačke industrije i zemlje. Ovaj nedostatak sirovina će se sve dok globalna potražnja ne uspori, a ponuda se stabilizira i poveća, smanjujući pritiske na cijene.

 

 

Tržište rada i inflacija: pritisak se nastavlja

Upravo se ta dva aspekta (nedostatak robe i pritisak na cijene) mogu uočiti u njemačkom gospodarstvu. Na području tržišta rada, Savezna Republika stoji relativno dobro: stopa nezaposlenosti vratila se na razinu prije krize u listopadu 2021. Otpuštanja se događaju tek povremeno, ali su stalni problem u automobilskom sektoru, gdje zbog nedostatka računalnih čipova montažne trake miruju i po nekoliko tjedana.
 
Osim toga, ozbiljan nedostatak kvalificiranih radnika uvjetuje tržište rada i uskoro bi mogao dovesti do zahtjeva za povećanjem plaća - osobito s obzirom na trenutnu stopu inflacije. Samo da bi se to nadoknadilo, plaće bi se trebale povećati za više od 5% u odnosu na prethodnu godinu. Nekoliko čimbenika pridonosi inflaciji, posebice privremeni učinci poput smanjenja PDV-a u 2020. i povećanja poreza na ugljik u siječnju 2021., ali i zato što proizvođači i trgovci svoje visoke proizvodne troškove prebacuju na kupce. Budući da potonji fenomen ne nestaje tako brzo, zapravo se očekuje da će stopa inflacije u 2022. godini biti viša od godišnjeg prosjeka (3,3% u 2022. i 3,1% u 2021.).

 

Monetarna politika: hoće li Europska središnja banka reagirati?

Europska središnja banka vrlo je zabrinuta zbog stope inflacije: ako potrošačke cijene nastave rasti tijekom vremena, plaće bi također mogle porasti, pokrećući trajnu spiralu rasta cijena. U tom slučaju, ECB bi bio prisiljen provoditi manje ekspanzivnu monetarnu politiku smanjenjem kupnje obveznica. No, vjerojatno će trebati dosta vremena da nađe većinu za ovu odluku. Vjerojatnije je da će ECB zadržati inflaciju što je dulje moguće kako bi svojim politikama ojačala javne financije mnogih zemalja europodručja. Stoga će niska kamatna stopa na depozite u 2022. vjerojatno ostati nepromijenjena.

 

Poslovi: sve je dobro, što se dobro svrši?!

U 2021. nastavio se "paradoks" niskog broja insolventnosti. Iako pojedine sektore podržava država, poduzeća do sada nisu prijavljivale probleme s plaćanjem, a istraživanja o plaćanjima poduzeća pokazala su pad stope nelikvidnosti. Taj će se fenomen vjerojatno nastaviti sve dok država ne prestane intervenirati na tržištu. Do tada, međutim, nismo u dobrom stanju: iako se broj stečajeva smanjuje, gubici se povećavaju. Mjereno nepodmirenim obvezama u slučaju nesolventnosti (objavio ih je Savezni ured za statistiku), Njemačka je u rujnu 2021. dosegla razinu od 45,5 milijardi eura (posljednji dostupni podaci). To je već više od ukupnih obveza za cijelu 2020. godinu i znači da će 2021. biti "najskuplja" godina nakon 2009., budući da je u Njemačkoj malo stečajnih postupaka, ali su oni jako veliki. Za sada se u 2022. ne nazire kraj.

Kontakt


Saša MAROTTI

Head of Sales and Marketing
Avenija Dubrovnik 46
10000 Zagreb
CROATIA
Tel: +385 1 4697 510
mail: sasa.marotti@coface.com

Vrh
  • Croatian
  • English