Srednje i dugoročni utjecaji rata u Europi na globalne sektore: hoće li postojati otporni sektori?

Posljedice ruske invazije na Ukrajinu od 24. veljače ove godine kratkoročno će osjetiti svi sektori u šest regija svijeta¹ za koje Coface objavljuje procjene rizika. U članku² objavljenom u ožujku, Coface je objasnio da će izravne ili neizravne posljedice rata vjerojatno osjetiti većina praćenih sektora, uključujući petrokemijski podsektor³ te automobilski, prometni, tekstilni, odjevni i poljoprivredno-prehrambeni sektor. U sektorima će postojati razlike među poduzećima zbog različitog položaja u lancu opskrbe ili zemljopisnom položaju. Članak se bavi dinamikom i izgledima tih sektora, a posebno se ispituju oni za koje Coface smatra da su relativno otporni u srednjem do dugoročnom razdoblju⁴.
 
Coface očekuje da će najotporniji sektori i podsektori biti mediji⁵ (podsegment ICT-a), farmaceutski proizvodi i podsegment specijalnih kemikalija. Oni imaju nekoliko zajedničkih značajki i protuciklički su sektori, od kojih su proizvodi i dominantne tržišne pozicije koncentrirani u određenim dijelovima svijeta: prvenstveno u Aziji, SAD-u i u manjoj mjeri u Zapadnoj Europi, uglavnom u razvijenim gospodarstvima.
 
Štoviše, postoje visokotehnološke i inovativne industrijske aktivnosti, što zahtijeva važna dugoročna ulaganja u istraživanje i razvoj, s jakim preprekama za ulazak novih sudionika. Zapravo, u svakoj prevladava nekoliko vodećih svjetskih poduzeća.
 
Srednjoročno do dugoročno, biti će pogođeni svi sektori, a ponajviše oni ciklički i energetski najintenzivniji, kao što su petrokemija, papir, transport⁶ i tekstilna odjeća. Sve ih karakterizira cikličnost, a iza njih su godine borbe s tehnološkim inovacijama, poboljšanim ekološkim propisima i promjenama preferencija potrošača. U svemu tome, međutim, svi sektori u svijeta i svjetske trgovine vjerojatno će i dalje neizravno biti pogođene pandemijom COVID-19, kao što je nedavno bilo pokazano zatvaranjem kineske luke u Šangaju u Kini, zbog politike vlasti koje provode nultu toleranciju prema virusu. Prema UNCTAD-u, Kina je predstavljala oko 15% globalne trgovine u 2020. Mjesec dana kasnije, u vrijeme pisanja ovog članka, zatvaranje je još uvijek trajalo.
 
Spomenuti sektori, za koje se očekuje da će srednje i dugoročnim najviše patiti zbog posljedica prelijevanja rata u Ukrajini, kao i zatvaranje luke Šangaj, moraju se suočiti s tim šokovima počevši od različitih financijskih situacija. U samom prometnom sektoru postoje velike razlike između podsektora. U prvom tromjesečju (1. tromjesečje) 2022. dobit pomorskog teretnog prijevoza iznosila je 28% prihoda, dok je zračni promet zabilježio gubitak od 11% prihoda (vidi grafikon 2 u pdf-u).
 
Sektor papira prilično dobar je primjer koji će u srednjem roku najviše biti pogođen. Suočava se s izazovima globalne digitalizacije gospodarstva i korištenja društvenih mreža. Dugoročno, ostaje za vidjeti u kojoj će mjeri biti pogođen maloprodajni sektor (vezan uz sektor tekstila i odjeće).
 
Kao što je spomenuto u našem makroekonomskom istraživanju o toj temi⁷, kućanstva očekuju značajno pogoršanje njihove osobne financijske situacije i gospodarstva općenito, što bi na srednji rok moglo negativno utjecati na sector maloprodaje u različitim regijama.
 
Međutim, utjecaj na trgovinu na malo mogao bi biti relativno slab zbog nekih zaštitnih sredstava koje provode vlade, kao što je financijska pomoć za kupnju hrane za najugroženije slojeve stanovništva ili subvencionirane cijene energije u Europi. Bit će potrebno pažljivo pratiti povezanost potencijalnog porasta nesolventnosti poduzeća na globalnoj razini tijekom ove krize, kako bi se vladama omogućilo poduzimati mjere, ako bude potrebno.
 
Tako su posebno razvijena gospodarstva, podržavajući poduzeća i kućanstva čak i na vrhuncu krize s koronavirusom (u proljeće 2020., kada je mjerama zatvaranja zahvatila polovicu čovječanstva), pridonijela suzbijanju rasta broja nesolventnih poduzeća.
 
Poljoprivredno-prehrambeni sektor ima iznimno važne dimenzije, stoga će njegov uspjeh u borbi s izazovima kao što su visoke cijene hrane i sirovina te nestašice gnojiva biti od ključne važnosti, budući da su globalna sigurnost hrane, a time i politička stabilnost, ugroženi ako dođe do nereda zbog gladi. Coface je razvio model koji identificira ranjivost regija na visoke cijene hrane i ovisnost o cijenama energije. Rezultati modeliranja pokazuju da su Južna Azija i Afrika najranjivije regije, s više od 225 milijuna ljudi diljem svijeta koji pate od nedostatka hrane.
 
U poljoprivredno-prehrambenom sektoru, kao iu energetici i petrokemiji, poduzeća će biti pogođena na različite načine ratom u Ukrajini. Bit će važno gdje su u opskrbnom lancu - više ili niže. Općenito, očekuje se da će se većina sektora i dalje suočavati s trajnim prekidima opskrbe u srednjoročnom razdoblju. Rat će ih samo pogoršati, posebno u područjima energetike (uglavnom u Europi) i žitarica (budući da su Ukrajina, Rusija i Bjelorusija važni proizvođači žitarica). Sve to pratit će i poremećaji u opskrbi poluvodičima koji su započeli početkom prošle godine zbog gospodarskog oporavka nakon pandemije. Što dulje rat bude trajao, veća je vjerojatnost da ćemo svjedočiti šoku potražnje, a time i još nepovoljnijem globalnom okruženju.
 
Osim toga, Coface očekuje da će dugoročno doći do prilagodbe navika potrošača i tvrtki (ušteda energije, zamjena pšeničnog brašna alternativnim proizvodima) te promjena u organizaciji opskrbnih lanaca. Potonje će sigurno utjecati na globalne opskrbne lance. Na primjer, ključne željezničke teretne rute između Europe i Kine, koje su prethodno prolazile kroz Rusiju, sada se sele na Srednjoazijski koridor (koji nije bio predmet sankcija u vrijeme pisanja). Poput krize izazvane koronavirusom, ovaj će novi šok vjerojatno ubrzati temeljnu transformaciju organizacije opskrbnih lanaca i potrošačkih navika.
 

Preuzmite publikaciju

-----

_{1 - Sjeverna Amerika, Latinska Amerika, Azija i Pacifik, Srednja i Istočna Europa, Zapadna Europa, Bliski istok i Turska.
2 - Vidi Coface Focus: Ekonomske posljedice rusko-ukrajinskog sukoba: Predstoji stagflacija, 7. ožujka 2022.
3 - U Coface metodologiji za procjenu sektorskih rizika, kemijski sektor sastoji se od tri podsektora: petrokemija, specijalne kemikalije i gnojiva.
4 - U ovom članku, zbog vrlo nestabilnog globalnog geopolitičkog okruženja, srednjoročna perspektiva definirana je kao perspektiva oko šest mjeseci unaprijed. Dugoročno se definira kao razdoblje od šest mjeseci do jedne godine.
5 - Coface metodologija procjene rizika sektora za sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) uključuje nekoliko segmenata: telekomunikacije, elektroniku, medijski segment i zadnji segment koji se sastoji od računala, softvera i IT opreme pomoću računala, softvera i informatičke opreme.
6 - Prema Coface metodologiji promet uključuje podsektore željezničkog, pomorskog, cestovnog i zračnog prometa.
7 - Vidi članak Coface Focus - Rat u Ukrajini: Mnogo (velikih) gubitnika, malo (pravih) pobjednika, svibanj 2022., Odjel za ekonomska istraživanja Coface u suradnji s Francuskim institutom za međunarodne odnose (Institut français des relations internationales - IFRI)}