Sukob Rusije i Ukrajine: Stagflacija pred nama

Eskalacija sukoba u Ukrajini i invazija ruske vojske od 24. veljače izazvali su promjene na financijskim tržištima i drastično povećali neizvjesnost o oporavku globalnog gospodarstva dvije godine od početka pandemije COVID-19.
 
S obzirom da je Rusija treći najveći svjetski proizvođač nafte, drugi najveći proizvođač prirodnog plina i među pet najvećih svjetskih proizvođača čelika, nikla i aluminija, bilo kakvo značajno smanjenje u opskrbi energijom i isporukama metala vrlo je vjerojatno da će dovesti do skoka globalnih cijena za ove robe. Zbog toga su na dan početka invazije financijska tržišta diljem svijeta naglo pala, a cijene nafte, prirodnog plina, metala i prehrambenih proizvoda (osobito žitarica) su porasle. Dok su visoke cijene roba bile jedan od rizika koje smo već identificirali kao potencijalno ometajući oporavak, eskalacija sukoba između Rusije i Ukrajine povećava vjerojatnost da će cijene roba ostati više dulji period. Zauzvrat, pojačava prijetnju dugotrajne visoke inflacije, ne samo za osnovne potrebe, čime se povećava rizik od socijalnih nemira kako u naprednim tako i u gospodarstvima u razvoju. Industrije kao što su automobilska, transportna, kemijska i općenito svi sektori koji koriste gore spomenute sirovine kao inpute čine se posebno ranjivima. 
 
Nadalje, s obzirom na razmjere sankcija koje su najavile zapadne zemlje i njihovi saveznici, rusko gospodarstvo bit će u velikim poteškoćama i ponovno će pasti u (duboku) recesiju u 2022.godini, što će dovesti do snižavanja procjene rizika zemlje s B na D. Zbog svoje ovisnosti o ruskoj nafti i, prije svega, prirodnom plinu, čini se da je Europa najizloženija posljedicama ovog sukoba. Iako je zamjena cjelokupne isporuke ruskog prirodnog plina u Europu (~40 % ukupne europske potrošnje) kratkoročno do srednjoročno praktički nemoguća, sadašnje razine cijena, ako se zadrže do kraja godine, već će imati značajan učinak na inflaciju. Procjenjujemo barem 1,5 postotni bod dodatne inflacije u 2022. u odnosu na našu prethodnu prognozu u eurozoni, što će zauzvrat narušiti potrošnju kućanstava i niži rast BDP-a. Dok su neke zemlje, poput Njemačke i Italije, više ovisne o ruskom prirodnom plinu, međuovisnost trgovine zemalja eurozone ukazuje na opće usporavanje (1 postotni bod nakon uzimanja u obzir utjecaja na vanjsku trgovinu i poslovna ulaganja). Potpuni prekid isporuke ruskog prirodnog plina povisio bi trošak na najmanje 4 postotna boda - čime bi godišnji rast BDP-a bio na nuli u 2022. godini.
 
U ostatku svijeta, dok će se ekonomske posljedice osjetiti uglavnom kroz rast cijena roba, koji će potaknuti već postojeće inflatorne pritiske u većem dijelu svijeta prije sukoba, pad potražnje iz Europe ometat će globalnu trgovinu. Kao i uvijek kada cijene roba rastu, posebno će biti pogođeni neto uvoznici energenata i prehrambenih proizvoda, a još više u nesigurnom i promjenjivom cjenovnom okruženju, uz spektar velikih poremećaja u opskrbi u slučaju još veće eskalacije sukoba, te daljnje sankcije i odmazde koje bi svaka zemlja mogla poduzeti. Ukratko, svijet se pomaknuo, pa tako i rizici.

Preuzmite publikaciju