Paradoks poslovne nelikvidnosti u Europi: Čudo i iluzija

Coface Focus - paradoks poslovne nelikvidnosti u Europi: čudo i iluzija.
 
Stvarni utjecaj krize Covid-19 ostat će nejasan dok poduzća ne objave svoja financijska izvješća. Stoga smo simulirali financijsko zdravlje poduzeća izračunavanjem sektorskog koeficijenta solventnosti (bruto operativna dobit / neto dug), uzimajući u obzir i negativni šok prihoda i pozitivan učinak državne pomoći. Proveli smo simulacije na 6 sektora u 4 najveća gospodarstva Eurozone koristeći podatke o prometu, daljnjem korištenju, državnim zajmovima i, za Francusku, Fondu solidarnosti. Ispitali smo uzorak sektora koji obično čine oko 80% ukupnih nesolventnosti. Sektorska granularnost ključni je element naše analize: kriza nije podjednako pogodila sve sektore, niti su se koristile od iste državne pomoći. Od presudne je važnosti da nisu svi sektori jednako doprinijeli ukupnim nesolventnostima zbog prekomjerne zastupljenosti u ukupnim brojkama (čak i u normalnim vremenima).
 
Naša simulacija pokazuje da se, unatoč stabilizacijskom učinku državne potpore, financijsko zdravlje poduzeća doista pogoršalo u 2020. godini - što bi obično dovelo do porasta nesolventnosti. Prema našem modelu, insolventnost je u 2020. trebala porasti za 19% u Španjolskoj, 6% u Francuskoj, 6% u Njemačkoj i 7% u Italiji (taj broj nazivamo "simuliranom nesolventnošću"). Njihovo smanjenje umjesto toga sugerira da su mnoge insolventnosti odgođene, a ne spriječene, što znači da nam je 2020. ostavio velik broj "skrivenih insolventnosti" kojima treba puno više nego obično da bi se ostvarile. Ali koliko?
 
Ako uzmemo brojeve nesolventnosti 2020. izvedene iz naših simulacija (tj. "simulirane nesolventnosti") i oduzmemo službeno prijavljene podatke o nesolventnosti za 2020. godinu (tj. "uočene nesolventnosti"), možemo dobiti procjenu. Simulirane insolventnosti odražavaju osnovnu štetu koju su pretrpjela poduzeća. S druge strane, uočene brojke nesolventnosti i dalje se čine preniske čak i nakon razmatranja učinaka vladinih mjera. Stoga razliku između simulirane insolventnosti i promatrane nesolventnosti možemo čitati kao približnu vrijednost skrivenih insolventnosti. Stoga procjenjujemo da je visina skrivenih insolventnosti iz 2019. oko 44% za Francusku (22.500), 39% za Italiju (4.100), 34% za Španjolsku (1.600) i 21% za Njemačku (3.950). Bez državne intervencije nesolventnost bi bila veća. U tom smislu, vladin uspjeh u spašavanju poduzeća malo je čudo ekonomske politike. No, podaci o nesolventnosti za 2020. u velikoj su mjeri iluzija.

Preuzmite publikaciju