Napeti izbori, nezadovoljstvo stanovništva, promjene u američkoj politici i geopolitički pomaci: 2026. već sada izgleda kao ključna godina – ali bez garancije za veću jasnoću.
Politički rizik: nova norma u poslovnoj strategiji
Rezultati političkih i društvenih rizika u 2025. godini vrlo su jasni: prema Coface indeksu, globalni politički rizik dosegnuo je povijesni vrhunac od 41,1%. Ovaj trend nije prolazan – riječ je o strukturalnoj promjeni koju potiču dva glavna faktora:
- Produbljivanje oružanih sukoba: rat u Ukrajini i napetosti na Bliskom istoku postaju dugotrajni;
- Porast nasilnih unutarnjih nemira, koji naglašavaju intenziviranje društvenih prosvjeda i potresaju uhodane vlasti.
Za poduzeća uključena u međunarodnu trgovinu ovo znači da politički rizik postaje dugorošan element razvoja, upravljanja rizicima i investicijskih odluka. U tako nestabilnom okruženju, izdvajamo tri ključna politička i društvena rizika koja bi kompanije trebale staviti u fokus 2026. godine.
Rizik #1 - Izborni preokreti i politička nestabilnost: procijenite izloženost tržištima
Godina 2026. bit će obilježena izraženom izbornom neizvjesnošću u mnogim državama.
Sjedinjene Američke Države Nakon turbulentne 2025., američki midterm izbori u studenom 2026. bit će presudni. Potpuni reizbor Zastupničkog doma, 35 mjesta u Senatu i 36 guvernerskih pozicija mogli bi značajno promijeniti političku ravnotežu.
Regija Latinske Amerike ulazi u godinu potencijalnih prekretnica:
- Brazil: predsjednički izbori u listopadu mogli bi biti prijelomni, dok popularnost predsjednika Lule slabi dok traži četvrti mandat;
- Kolumbija: izbori 2026. odvijat će se u napetoj klimi jer se Gustavo Petro ne može ponovno kandidirati;
- Peru: opći izbori u travnju 2026. dolaze nakon opoziva predsjednice Dine Boluarte u listopadu 2025.
Europa ulazi u godinu koja bi mogla redefinirati političku kartu EU-a:
- Mađarska: sve manja razlika između Orbána i oporbe Pétera Magyara otvara mogućnost prekida 15-godišnje političke kontinuitete.
- Francuska: općinski izbori u ožujku poslužit će kao važan pokazatelj uoči predsjedničkih izbora 2027., uz snažan utjecaj krajnje desnice na javni diskurs.
- Švedska: izbori u rujnu pokazat će hoće li Švedski demokrati ostati druga najjača politička snaga.
Afrika, trend slabljenja demokratskih standarda se nastavlja:
- Države poput Alžira, Etiopije, Maroka, Republike Kongo, Ugande i Benina (potresenog pokušaja državnog udara krajem 2025.) održat će velike nacionalne izbore.
- U zemljama čiji su predsjednici reizabrani 2025., poput Kameruna, moguća je faza političke tranzicije.
Azija, Bangladeš će biti u središtu pozornosti – dvije godine nakon studentskog ustanka zemlja u veljači održava parlamentarne izbore i referendum o ustavnim promjenama.
Izborni rizik ne leži samo u rezultatima, već u polarizaciji koju oni stvaraju. Promjene politika mogu utjecati na trgovinske sporazume, industrijske smjernice i fiskalne odluke, što kompanije moraju uključiti u svoje planiranje.
Ruben Nizard, Coface voditelj sektorskih istraživanja i analiza političkih rizika.
Rizik #2 – Društveni nemiri koji dovode vlasti na kušnju
U 2026. godini mladi i stanovništvo iscrpljeno krizama mogli bi ponovno biti ključan pokretač društvenih mobilizacija. Coface indeks političkog i društvenog rizika bilježi rast rizika političke i društvene nestabilnosti upravo u zemljama u kojima mladi imaju glavnu ulogu u prosvjedima.
U zemljama Azije, prosvjedi i društveni nemiri su u porastu:
- Nepal: premijer je dao ostavku nakon samo dva dana prosvjeda.
- Indonezija i Filipini: mladi se masovno mobiliziraju protiv nepopularnih reformi i korumpirane političke elite.
- Afrika, Maroko: pokret GenZ212 predstavlja važnu snagu u prosvjedima zbog loših javnih usluga. Madagaskar: tjedni prosvjeda završili su vojnim udarom.
- Iran: novi val prosvjeda potvrđuje trajni sukob između vlasti i stanovništva iscrpljenog dugotrajnim ekonomskim i društvenim krizama. Represija je i dalje posebno teška, ali više nije u stanju obuzdati prosvjedni pokret ukorijenjen u ekonomskim, društvenim i političkim krizama posljednjih godina.
Zemlju su nekoliko puta potresle demonstracije velikih razmjera - bilo da se radi o pokretima protiv visokih troškova života, prosvjedima 2019. ili ustanku "Žena, život, sloboda" 2022.-2023. - otkrivajući strukturni, a ne ciklički prosvjedni pokret.
Coface pokazatelji rangiraju Iran kao drugu najslabiju državu u svijetu u 2025. (86%, odmah iza Sudana), razinu koja odražava akumulaciju unutarnjih napetosti i nemogućnost režima da ispuni očekivanja mladog, nesigurnog i sve mobiliziranijeg stanovništva.
rekla je Anna Farrugia, Coface ekonomistica.
U mnogim razvijenim gospodarstvima, socijalni nemiri također dobivaju na značaju, a sporazum o slobodnoj trgovini između EU i Mercosura uzrokuje značajne napetosti.
- U Francuskoj je protivljenje poljoprivrednika dovelo do prosvjeda u kojima se osuđuje ono što oni smatraju nepoštenom konkurencijom i poremećajima povezanim s ekološkim i zdravstvenim standardima. Socijalni nemiri, već vidljivi u pokretu "Bloquons tout" ("Blokirajmo sve") u rujnu 2025., utjecali su na povjerenje i ulaganja.
- Bugarsku je potresla mobilizacija Generacije Z protiv korupcije, pokret koji je doveo do ostavke vlade Rossena Jeliazkova dok se zemlja približavala ulasku u eurozonu. Italija nije pošteđena: krajem 2025. sindikati su pokrenuli nacionalni štrajk protiv prijedloga proračuna Melonijeve vlade za 2026. S druge strane La Manchea, rasprave o imigraciji i propalestinske demonstracije održavaju krhku društvenu klimu.
- U Sjedinjenim Državama, carinska politika snažno opterećuje domaće tržište, pri čemu 80% računa za carine snose američki subjekti (tvrtke ili potrošači), što je faktor koji će vjerojatno potaknuti nezadovoljstvo.
Zajednička nit pojavljuje se već nekoliko godina, kako u razvijenim tako i u zemljama u razvoju: rastuća frustracija ekonomskim i socijalnim uvjetima koji se doživljavaju kao u padu, te duboko razočaranje stanovništva političkim klasama na vlasti.
Ruben Nizard, Coface voditelj sektorskih istraživanja i analiza političkih rizika.
Rizik #3 – Između izazova američkoj hegemoniji, borbe za moć i dugotrajnih sukoba
Uhićenje Nicolása Madura početkom siječnja označilo je nastavak globalne geopolitičke neizvjesnosti. Američki pritisak dolazi u trenutku kada nestabilnost mijenja geopolitičke i trgovinske odnose, a nove američke carine iz travnja dodatno su povećale globalnu neizvjesnost. Važan događaj u 2026. bit će i odluka Vrhovnog suda SAD-a o izvršnim ovlastima za uvođenje tarifa, što bi moglo imati dalekosežne posljedice.
Dugotrajni sukobi Rusija–Ukrajina: rat ulazi u četvrtu godinu bez realnih izgleda za završetak unatoč europskim i američkim diplomatskim naporima. Na Bliskom istoku situacija ostaje jednako nesigurna: regiju i dalje obilježava značajna krhkost, unatoč prekidu vatre dogovorenom između Izraela i Hamasa.
Za tvrtke koje se bave globalnom trgovinom, ovaj kontekst zahtijeva proaktivan pristup i specifične mjere:
- jačanje političkog praćenja
- diversifikacija tržišta
- fleksibilnije opskrbne lance
- integracija rizika zemlje u strateške odluke.
Godina 2025. završila je u međustanju, s planovima sanacije koji su kružili, ali bez stvaranja pravog i trajnog mira. 2026. počinje u svijetu u kojem geopolitika više nije pozadinska buka, već strukturni faktor u strategijama tvrtki.
Anna Farrugia, Coface ekonomistica.
Želite zaštititi svoje poslovanje od političkih rizika u zemljama u kojima poslujete? Naši stručnjaci stoje vam na raspolaganju – kontaktirajte nas!
