Mnogi smatraju da je razdoblje nesputane globalne trgovine iza nas te da suvremeno poslovno okruženje sve više karakterizira kao oprez. Ipak, napredak i dalje ostvaruju organizacije koje se otvaraju prema svijetu, brže se prilagođavaju i spremnije istražuju nova tržišta. Širenje rizika prisiljava velika poduzeća da redefiniraju svoje analitičke okvire, uvode nove izvore podataka – često u stvarnom vremenu – te ponovno promišljaju svoje poslovne strategije. Kako velike europske grupe u takvim okolnostima mogu postići konkurentsku prednost? Odgovore nude čelni ljudi multinacionalnih kompanija i partneri sa Coface Country Risk konferencije 2026.
Stručnjaci:
- Estelle BRACHLIANOFF, CEO Veolia
- Jean-Dominique SENARD, predsjednik Renault grupe
- Xavier HUILLARD, CEO Vincija
- Sandra SANCIER-SULTAN, viša partnerica u McKinseyju
Iako vrijeme prolazi, mapiranje rizika za velika poduzeća ostaje zapanjujuće slično iz godine u godinu.
Već više od četiri godine geopolitički rizik je daleko ispred ostalih prijetnji koje prepoznaju rukovoditelji. Slijedi tehnološki rizik, koji se ponekad promatra i kao prilika (posebno u kontekstu umjetne inteligencije), te rizici povezani s energetskom tranzicijom
ističe Sandra Sancier-Sultan iz McKinseyja.
Ako ova vrlo nestabilna i neizvjesna situacija ima pozitivnu stranu, onda je to činjenica da je izgradila određenu razinu otpornosti unutar rukovodnih timova multinacionalki, dodatno jačajući njihovu sposobnost prilagodbe u krizama.
Kraj “sretne globalizacije” i dolazak “sukoba blokova”
Nedavni međunarodni događaji – sukob u Ukrajini, trgovinski ratovi, raspad povijesnih saveza – radikalno su promijenili način na koji globalne organizacije danas upravljaju geopolitičkim rizicima. Rizici su se nesumnjivo pojačali, priznaje Xavier Huillard iz Vinci Grupe, unatoč dugogodišnjem iskustvu u poslovanju natržištima poput Afrike, gdje politički prevrati nisu neuobičajeni.
Jean Dominique Senard iz Renault Grupe dodaje da je promjena fundamentalna: „Prešli smo iz razdoblja ‘sretne globalizacije’ u razdoblje ‘sukoba blokova’.“ U takvom okruženju svaka skupina država nastupa sve homogenije u gospodarskom, političkom i vojnom pogledu.
Posljedice su značajne: nove ekonomske politike s globalnim posljedicama, borba za strateške resurse poput rijetkih metala povlačenje iz višegodišnjih partnerstava, propitivanje načela slobode poduzetništva, ugrožavanje ključnih međunarodnih logističkih pravaca.
Danas djelujemo u sve složenijem svijetu, gdje i najmanji geopolitički potres može ugroziti poslovanje
zaključuje Jean-Dominique Senard.
Multilokalni akteri i potreba za decentralizacijom
Dio velikih koncerna prirodno je zaštićen zahvaljujući sektoru u kojem djeluju. „Budući da pružamo ključne usluge, potražnja u zemljama u kojima poslujemo i dalje je vrlo stabilna,” kaže Estelle Brachlianoff iz Veolie, koja je nedavno realizirala akviziciju od 2,6 milijardi eura u SAD-u. No nova makroekonomska i geopolitička stvarnost donosi konkretne posljedice za sve organizacije – od operativnog upravljanja do dugoročne strategije.
Dani detaljnih petogodišnjih planova su iza nas.
ističe Sandra Sancier-Sultan.
U vremenu čestih šokova agilnost postaje ključni uvjet. To poduzeća usmjerava prema decentraliziranim operativnim modelima. „Multilokalni pristup daje nam fleksibilnost potrebnu za postizanje ciljeva,” naglašava Brachlianoff, ističući diversifikaciju kao način smanjenja rizika grupe.
No ovakav model nosi i rizike: prevelika raspršenost resursa i opasnost od narušavanja korporativne koherentnosti. Xavier Huillard upozorava: „Visoka decentralizacija ne smije narušiti ukupnu usklađenost.“
Snažno, stabilno i smireno upravljanje postaje presudno – posebno u okruženjima gdje jedan neočekivan događaj može zahtijevati brzu promjenu smjera bez drastičnih posljedica. Nedavno povlačenje zapadnih kompanija iz Rusije pokazalo je da takvi scenariji nisu samo teorija.
Održavanje tempa: Zašto je nečinjenje najveći rizik
Iako bi neizvjesno okruženje moglo potaknuti odgađanje velikih inicijativa, vodeći menadžeri smatraju da je to pogrešan pristup. „Najveći rizik je nečinjenje. Održavanje ispravnog tempa je ključno.“ naglašava Brachlianoff.
Dijeleći ovo uvjerenje, izvršni direktor Renault Grupe naglašava potrebu za kontinuiranim inovacijama i korištenjem najboljih praksi razvijenih u inozemstvu, uključujući Kinu, gdje je tvrtka crpila inspiraciju iz određenih proizvodnih metoda kako bi smanjila troškove proizvodnje za svoj novi električni Twingo, proizveden u Europi i čija je cijena ispod 20.000 eura.
Umjetna inteligencija: transformacija koja napreduje sporije od očekivanja
Ipak, svjesni društvenog rizika koji predstavlja široko rasprostranjena upotreba umjetne inteligencije i potrebe da se to predvidi, mnogi viši rukovoditelji ovu tehnološku revoluciju vide prvenstveno kao priliku. "Generirat će značajne potrebe za gradnjom, posebno za podatkovne centre, i navesti nas da poduzmemo reinženjering, što uvijek dodaje vrijednost", napominje Xavier Huillard.
"Umjetna inteligencija omogućit će organizacijama da posluju učinkovitije", slaže se Estelle Brachlianoff. Kroz povećanje produktivnosti i poboljšanja kvalitete koja donosi proizvodima i procesima, ova tehnologija bi također mogla ponuditi, prema Jean-Dominique Senardu, ogromnu priliku Europi "da na neki način sustigne Kinu".
No primjena je još uvijek ograničena. Prema McKinseyju, samo oko 10 % multinacionalki prešlo je iz eksperimentiranja u širu implementaciju umjetne inteligencije – najčešće samo u pojedinim odjelima. Mnogi rukovoditelji upozoravaju na naglo povećanje IT ulaganja koja se još ne pretvaraju u mjerljive koristi, navodi Sancier Sultan.
Mnogi rukovoditelji kritiziraju porast svojih IT ulaganja, za koja smatraju da još nisu donijela opipljive koristi.
napominje Sandra Sancier-Sultan.
> Poslušajte izjavu Renault Grupe kako već više od 50 godina upravljaju rizicima uz podršku tvrtke Coface
