Barometar rizika po državama i sektorima za 3. kvartal 2023. godine: Makroekonomija stavljena na kušnju zbog mikroekonomskog pogoršanja

Dobre vijesti s početka godine brzo su zamijenile naznake da će kraj godine biti daleko manje obećavajući.
 
Povrh više puta spomenutih rizika, od kojih se neki i dalje pojačavaju (financijska stabilnost, socijalni i politički rizici), treba imati na umu da borba s inflacijom još nije dobivena: izuzmemo li energetiku, inflacija ostaje znatno iznad ciljeva središnjih banaka, dok se situacija na tržištu nafte (ponovno) zaoštrila nakon napada u Izraelu. Svi vodeći pokazatelji upućuju na naglo usporavanje aktivnosti u Sjevernoj Americi i eurozoni prema kraju godine, a oporavak kineskog gospodarstva brzo se suočio sa strukturnim slabostima i nedostatkom povjerenja među kućanstvima i poduzećima. U tom kontekstu, izmijenili smo 7 procjena rizika po državama (2 poboljšanja i 5 sniženja) i 33 procjene rizika po sektorima (17 poboljšanja i 16 sniženja), odražavajući stupanj stabilnosti u našim očekivanjima tijekom sljedećih 18 mjeseci, u okruženju koje ostaje vrlo promjenjivo i neizvjesno.

Ususret multipolarnom svijetu

Osim postojanosti, pa čak i intenziviranja, kinesko-američkog rivalstva, nekoliko značajnih događaja posljednjih mjeseci dodatno je uznemirilo geopolitički krajolik. Proširenje grupe BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) na šest novih članica (Saudijska Arabija, Argentina, Egipat, UAE, Etiopija i Iran), za koje neki vjeruju da će označiti kraj dominacije G7 a s njime i poslijeratni svjetski poredak.
 
Međutim, sposobnost BRICS+ da ponudi alternativnu viziju i poduzme konkretne korake za natjecanje s G7 vjerojatno će ostati ograničena (ciljevi nesvrstanih, napetosti između Kine i Indije).

Inflacija slabi, ali nije savladana

Kao što je bilo predviđeno u našim prethodnim barometrima, inflacija je nastavila "mehanički" opadati posljednjih mjeseci, uglavnom zahvaljujući cijenama energije i roba ispod granica dosegnutih ubrzo nakon invazije na Ukrajinu. Dezinflacija roba, povezana s rebalansom potražnje prema potrošnji usluga i povratkom u normalu opskrbnih lanaca u tijeku. Znakovi da je inflacija dobro ukorijenjena ostaju, a temeljna inflacija opada mnogo sporije u naprednim gospodarstvima. Štoviše, čini se da se materijaliziraju rizici koje smo spomenuli u vezi s ponovnim jačanjem inflatornih pritisaka pred kraj godine, jer cijene nafte od početka ljeta imaju trend rasta.
 
Retorika koja je uslijedila nakon odluka ECB-a, Fed-a i Engleske Banke (pauza u podizanju stopa) sugerirala je da se, iako je ciklus pooštravanja možda završio, ne očekuju smanjenja stopa u narednim mjesecima ili čak kvartalima.

Razočaravajući - i već gotov - oporavak u Kini

Oporavak Kine nakon Covid pandemije bio je porazan, a ekonomski podaci i za domaću potražnju i za izvoz bili su slabi. Općenito očekivani oporavak potrošnje bio je relativno slab jer su kućanstva bila oprezna, a odustajanje od politike nulte stope COVID-19 i kasnije ponovno otvaranje kineskog gospodarstva samo je uspio pružiti neravnomjeran poticaj obrascima potrošnje.
 
Ulaganja su također bila manji pokretač rasta za Kinu budući da je privatni sektor ostao oprezan prema izdacima fiksnog kapitala (osobito zbog tržišta nekretnina, koje je i dalje zabrinjavajuće).

Ublažavanje za sektore energetike i poljoprivrede u Europi

Promjene u procjenama rizika sektora u ovom su se tromjesečju uglavnom dogodile u Europi, ponajprije u sektorima energetike, poljoprivredno-prehrambene industrije i papira. Unaprijeđujemo energetski sektor u svim zapadnoeuropskim zemljama (isključujući Njemačku), uglavnom zbog viših marži za proizvođače ugljikovodika i rafinerije. Poljoprivredno-prehrambeni sektor u regiji također ima pozitivniji zamah, za razliku od papirnog sektora koji bilježi najveći broj snižavanja ocjena.

Potvrđen je porast socijalnog i političkog rizika

Prošle godine, nakon ruske invazije na Ukrajinu, Coface je upozorio na povećanje socijalnih rizika zbog rasta cijena energenata, osnovnih dobara i hrane. Ponovili smo ovo upozorenja kada smo ažurirali naše pokazatelje političkog rizika za 2022. Sve smo zabrinutiji zbog pokazatelja političkog rizika za 2023. Pogoršavanje životnih uvjeta ljudi pojavljuju se novi izvori nezadovoljstva.
 
Posljednjih godina politički rizik pojavljuje se u svojim različitim oblicima i zemljama (Šri Lanka, Argentina, Niger, Gabon) ali i u razvijenim gospodarstvima (Izrael, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Države). Čini se da je društveni i politički rizik u svijetu u porastu i postaje sve neizvjesniji i nestabilniji zbog preoblikovanja globalnih konkurentskih uvjeta i zamjetnih učinaka klimatskih promjena.
 
U području sigurnosti u 2022. godini broj sukoba je porastao s posebno velikim brojem smrtnih slučajeva. Dok su se neki sukobi smirili (Afganistan, Jemen), drugi su se pojavili ili postali intenzivniji poput Nagorno-Karabaha u rujnu, što naglašava upornu graničnu krizu između Armenije i Azerbajdžana.
 
U Africi se broj aktivnih sukoba (državnih i nedržavnih) na kontinentu gotovo utrostručio od 2010. godine. Taj je trend osobito povezan s borbom protiv džihadističkih skupina koje djeluju u, primjerice,  Burkini Faso, Maliju, Nigeru, Čadu i Nigeriji. Ovaj pogoršani sigurnosni kontekst u Sahelu i poteškoće u obuzdavanju islamističke pobune od 2020. također su pridonijeli nedavnim političkim previranjima u regiji. Nakon Malija i Čada 2021. te Burkine Faso (dva puta) prošle godine, Niger je ovog ljeta doživio državni udar.
 
Preuzmite publikaciju