Novi val društvenih pokreta nakon pandemije: međunarodna trgovina kao kolateralna žrtva

Iako su ograničenja povezana s pandemijom COVID-19 privremeno zaustavila porast prosvjednih pokreta, na pomolu je novi val. Očekuje se povećanje prosvjeda, uglavnom u zemljama u razvoju, zbog neviđenog pogoršanja društveno-ekonomskih pokazatelja. Godine 2020. Coface pokazatelj društvenog i političkog rizika dosegao je rekordnih 51% u cijelom svijetu, a 55% u zemljama u razvoju.
 
Ta će društvena kretanja imati posljedice na gospodarsku aktivnost pogođenih zemalja, a posebno na njihovu vanjsku trgovinu. Coface procjenjuje da masovna društvena kretanja imaju posebno izražene i trajne negativne učinke na izvoz zemalja: u godinu dana u kojima se takvo kretanje dogodi, izvoz je u prosjeku 4,2% niži od procijenjenog potencijala.
 
Oblici društvenih kretanja, njihova postojanost i intenzitet bit će stoga odlučujući za međunarodnu trgovinu u godinama koje dolaze.
 
"Pandemija je privremeno zaustavila nalet društvenih kretanja u zemljama u razvoju. No, razorni društveno-ekonomski učinci zdravstvene krize podigli su razinu društvenog i političkog rizika na povijesno visoku razinu. Očekuje se da će ti pritisci rezultirati novim valom društvenih kretanja sa značajnim gospodarskim posljedicama za pogođene zemlje. Očekuje se da će neizvjesnost povezana s političkom nestabilnošću, padom povjerenja ekonomskih subjekata, padom industrijske aktivnosti i usluga na strani ponude i padom potrošnje na strani potražnje utjecati na aktivnost. Vanjska trgovina, a posebno izvoz, vjerojatno će biti kolateralne žrtve. Procjenjujemo da, kroz tri godine nakon društvenog kretanja, izvoz ostaje do 9% ispod svog potencijala. Ako pokret ima društveno-ekonomske zahtjeve, što će vjerojatno biti slučaj nakon pandemije, ovo izvozno ograničenje može biti čak 20% manje",komentiraju Samuel Adjutor i Ruben Nizard, ekonomisti iz Cofacea.

Novi val socijalnih kretanja na horizonTu

Većina društvenih kretanja događa se u zemljama u razvoju na tržištu, a njihov se broj povećavao između 2017. i 2019. Štoviše, iskustvo iz prethodnih epidemija i pandemija pokazuje da se socijalni nemiri javljaju, u prosjeku, godinu dana nakon zdravstvene krize¹. Ponovno oživljavanje društvenog nezadovoljstva objašnjava se razornim društveno-ekonomskim učincima ovih kriza². Veličina utjecaja COVID-19 je bez premca, što će se odraziti intenzitetom budućih društvenih kretanja. Doista, globalni društveni i politički rizik, mjeren Coface -om, nikada nije bio tako visok³. Godine 2020. dosegao je rekordnih 51% u svijetu i 55% u zemljama u razvoju na tržištu.
 
Preciznije, društveni pritisci za promjenu nikada nisu bili veći⁴. U 2020. godini indeks društvenog pritiska dosegao je rekordan rekord svih vremena, sa 46% na 54% na globalnoj razini, a samo za zemlje u razvoju s 54% na 61%. Ovo povećanje objašnjava se neviđenim pogoršanjem socio-ekonomskih pokazatelja u većini analiziranih zemalja. Kao rezultat pandemije, životni standard ljudi je pao, što pokazuje i pad BDP -a po stanovniku, njihova kupovna moć se pogoršala, o čemu svjedoči rast nezaposlenosti i inflacije, a povećale su se nejednakosti u prihodima i bogatstvu⁵. To se u nekim zemljama pojačava rastućim nezadovoljstvom vladinim upravljanjem zdravstvenom krizom i ograničenjima u pogledu građanskih i političkih sloboda koje se ponekad smatraju nepravednima.
 
U 2020, 88% zemalja na tržištu u razvoju njihova je razina rizika povezana s povećanjem društvenih pritisaka. Značajno se povećao u nekim velikim azijskim zemljama u razvoju, poput Malezije, Indije, Tajlanda ili Filipina, ali i u nekim sjevernoafričkim zemljama, poput Alžira ili Tunisa.

... i mogli su utjecati na međunarodnu trgovinu

Iskustvo prošlih pandemija potvrđuje da masovna društvena kretanja imaju stalne negativne utjecaje na gospodarsku aktivnost⁶.
 
Najmanje godinu i pol dana nakon masovnog društvenog kretanja, rast BDP-a ostaje jedan postotni bod ispod razine prije kretanja. Za zemlje u razvoju to može biti čak dva postotna boda niže.
 
Ti se učinci objašnjavaju na strani ponude smanjenjem industrijske aktivnosti i usluga, a na strani potražnje padom potrošnje. Pada povjerenje domaćinstava i poslovnih subjekata, a povećava se neizvjesnost. Nadalje, nesigurnost povezana s političkom nestabilnošću povećava transakcijske troškove između pogođene zemlje i ostatak svijeta, te smanjuje poticaje za ulazak u nove trgovačke odnose ili održavanje postojećih. Trgovinski tokovi usporavaju ili se čak i smanjuju: pad industrijske aktivnosti ometa izvoz, a pad potrošnje utječe na uvoz. U godini dana društvenog kretanja, izvoz je 4,2% ispod procijenjenog potencijala. Jaz ostaje značajan tri godine, pri čemu je izvoz ostao između 6,3% i 8,9% ispod svog potencijala. Utjecaj na uvoz je marginalniji, a uvoz se brže oporavlja.

Utjecaj na trgovinu ovisit će o ustrajnosti, intenzitetu i zahtjevima pokreta

Utjecaj kretanja na izvoz i uvoz uvelike varira. Nekoliko čimbenika može pojačati ili ograničiti učinke na trgovinu: sektorska specijalizacija, udio zemlje u međunarodnoj trgovini, njezina blizina trgovinskim partnerima i preferirani način prijevoza u bilateralnim trgovinskim tokovima. Ovi elementi mogu imati negativne učinke na treće zemlje, bez obzira jesu li oni trgovinski partneri zahvaćene zemlje ili ne. No, i razvoj kretanja određuje veličinu i postojanost trgovinskog šoka.
 
Ne iznenađuje da su trajanje i učestalost društvenih kretanja odlučujući. Ako je kretanje izoliran događaj, utjecaj na izvoz i uvoz je marginalan. Ako nije, latentna politička nestabilnost pojačava nedostatak povjerenja i neizvjesnosti, povećavajući troškove trgovine i dodatno ograničavajući izvozne kapacitete. U tom slučaju, tri godine nakon prvog kretanja, izvoz ostaje u prosjeku oko 14% ispod svog potencijala. Veličina mobilizacije također je važan čimbenik u ovom trgovačkom šoku.
 
Na kraju, vrsta potražnje igra ključnu ulogu u veličini i postojanosti šoka. Kretanja sa čisto političkim zahtjevima imaju prolazne i manje učinke na izvoz i uvoz.
 
Prosvjedi koji uključuju društveno-ekonomsku potražnju i stoga je vjerojatnije da će se pojaviti nakon pandemije, imaju dugotrajnije i teže posljedice. U ovom slučaju, tri godine nakon šoka, izvoz ostaje 20,7% ispod svog potencijala, a uvoz 5,6% manji. Štoviše, vrlo mali manevarski prostor u ekonomskoj politici zemalja u razvoju radi ograničavanja učinaka društvenih nemira mogao bi pojačati njihov utjecaj na trgovinu.

Preuzmite publikaciju

-----

_{[1] Saadi Sedik, T., & Xu, R. (2020). A Vicious Cycle: How Pandemics Lead to Economic Despair and Social Unrest. IMF Working Papers (216).}

_{[2] Barrett, P., & Chen, S. (2021). Social Repercussions of Pandemics. IMF Working Papers (21).}

_{[3] Country & Sector Risk Barometer: Q2 2021 Quarterly Update, Coface.}

_{[4] Coface's model measuring the political risk of 161 countries makes it possible to understand the emergence of social movements by linking two fundamental pillars: the pressures for change and the instruments facilitating social mobilization. For more details on the methodology, see Panorama - March 2017 - The rise and rise of political risks,Coface.}

_{[5] COUNTRY & SECTOR RISK BAROMETER: Q4 2020 QUARTERLY Update, Coface.}

_{[6] Hadzi-Vaskov, M., Pienknagura, S., & Ricci, L. A. (2021). The Macroeconomic Impact of Social Unrest. IMF Working Papers (135).}