Smrzavanje globalne ekonomije - Barometar za 3. kvartal 2022. godine

Osim posljedica rata u Ukrajini, globalna monetarna ograničenja i višestruka ograničenja kineskog rasta ne donose baš svijetle izglede. Kratkoročno gledano, gospodarstva se nalaze u "stagflaciji", što predstavlja spor ekonomski rast i visoku inflaciju.
 
U međuvremenu, mogućnost globalne recesije postaje sve očitija.
 
U tom kontekstu, Coface korigira procjene svojih predviđanja rasta BDP-a i procjena za zemlje i sektore.
 
Osam zemalja, uključujući Italiju, Dansku, Švicarsku, Egipat, i Čile, korigiralo je svoje procjene naniže nakon snižavanja rejtinga za 19 zemalja u drugom kvartalu.
 
Čak 49 sektorskih procjena sniženo je i naglašavaju jasno pogoršanje uvjeta u sektorima poslovanja osjetljivim na ekonomski ciklus, kao što su građevinarstvo, metali i drvo na različitim zemljopisnim područjima.

Zima i recesija naziru se u Europi

Većina spomenutih rizika u našim prethodnim publikacijama su se ostvarili: energetska kriza u Europi, stalna inflacija i agresivno monetarno stezanje. To je navelo Coface da značajno smanji svoje prognoze svjetskog rasta za 2023.: trebao bi biti ispod 2% kao 2001., 2008., 2009. i 2020. godine.
 
Dok su prognoze rasta korigirane naniže za sve regije u svijetu, Europa je ta čiji su izgledi najnegativniji zbog recesije koja se ove zime čini neizbježnom u svim glavnim gospodarstvima. Dapače, energetska kriza se zaoštrava i stari kontinent se sprema za "nametnutu" suzdržanost. Bilo da se radi o "dobrovoljnom" smanjenju (obustava aktivnosti koje su postale neprofitabilne zbog troškova energije) ili racioniranju koje su odredile vlade, pad potrošnje energije nužno će se pretvoriti u nižu proizvodnju i pad BDP-a. Opseg pada uvelike će ovisiti o oštrini zime, a prednjačit će Njemačka, vodeća industrijska sila kontinenta.
 
Posljedično, većina naših snižavanja procjene rizika zemlje u ovom kvartalu ponovno se odnosi na europska gospodarstva. Coface nastavlja sa 6 dodatnih sniženja, posebno za 3 zemlje u kojima se rizik još uvijek smatra vrlo niskim: Danska, Švicarska, i Luksemburg. Samo Norveška, proizvođač plina, ostaje u poziciji da uživa najbolju procjenu rizika.
 
Suočeni s mogućim stalnim visokim globalnim cijenama energije, gotovo polovica od 49 sniženih ocjena sektora odnosi se na energetski intenzivne industrije poput kemikalija, papira i metala. Međutim, za razliku od prethodnog tromjesečja, kada je većina tih sniženja bila u Europi, ovaj put smo također snizili te sektore u većini azijskih gospodarstava te, primjerice, i u Južnoj Africi.

Središnje banke pojačavaju borbu protiv stalne inflacije

Posljednji mjeseci potvrdili su stvaranje postojano visoke i sve raširenije inflacije u naprednim gospodarstvima i gospodarstvima u razvoju.
 
U takvom okruženju glavne središnje banke ostaju odlučno agresivne i većina ih se vratila na razine ključnih kamatnih stopa neviđene u posljednjem desetljeću. Fed je, primjerice, podigao ključnu stopu 3 puta zaredom za 75 baznih bodova ovog ljeta. Ova agresivnost dovodi do povećanog monetarnog stezanja u drugim zemljama - posebno zemljama u razvoju - kako bi se zaustavila deprecijacija njihovih valuta u odnosu na USD.
 
Takvo zaoštravanje monetarnih i financijskih uvjeta, ako se nastavi sadašnjim tempom, očito bi ugrozilo globalni rast i financijsku stabilnost.
 
Tri središnje banke u nastajanju nastavljaju provoditi protutekuću monetarnu politiku: Rusija, Turska i Kina. Kineske monetarne vlasti snizile su neke referentne kamatne stope kako bi podržale aktivnost kao odgovor na potvrdu oštrog usporavanja gospodarstva. I dalje su pod utjecajem strategije nulte stope COVID-a, teške suše ovog ljeta i krize u sektoru nekretnina. Konkretno, problemi sektora nekretnina, za koji se procjenjuje da čini 30% BDP-a, doprinijet će rastu Kine koji će 2022. (3,2%) i 2023. (4,0%) pasti znatno ispod standarda iz posljednjih desetljeća, pridonoseći naglo sveukupno usporavanje.
 
Rašireno monetarno stezanje jasno zamračuje izglede za globalni građevinski sektor. Cijene industrijskih metala i drva uporno su padale posljednjih mjeseci za 20%, odnosno 60% od početka godine, što je dovelo do toga da Coface smanji rejting ovih sektora u nekoliko zemljopisnih područja.

Opasnost! Suprotni ciljevi između fiskalne i monetarne politike

Dok su središnje banke odlučne boriti se protiv inflacije "što god je potrebno", mnoge su suočene sa sukobom ciljeva s fiskalnom politikom svoje zemlje/regije. Nacionalne vlade, boreći se protiv smanjenja aktivnosti, povećale su mjere potpore kupovnoj moći kućanstava i korporativnom novčanom toku. Ishod će biti potencijalno eksplozivan koktel za javne financije: sve veći javni deficit i sve veći troškovi financiranja.

Preuzmite publikaciju