2024.: ključna godina, Coface Barometar rizika za države i sektore za četvrti kvartal 2023. godine

Nakon pomalo turbulentne 2023. godine, koja je u konačnici ispala mnogo bolje od očekivanog, 2024. se nazire kao odlučujuća i neizvjesna, kako u (geo)političkom smislu, s više od 60 nacionalnih izbora - predsjedničkih i/ili zakonodavnih - i u gospodarskom smislu, s rastućim rizicima globalne ekonomije koja još uvijek usporava. U tom kontekstu, izmijenili smo 13 procjena rizika država (12 poboljšanja i 1 smanjenje) i 22 procjene rizika sektora (17 poboljšanja i 5 smanjenja), odražavajući značajno poboljšanje izgleda, iako krhko, u okruženju koje je i dalje vrlo nestabilno i neizvjesno.

Globalni rast i dalje se savija, ali se ne prekida (još)

Treću godinu zaredom, rast svjetskog gospodarstva trebao bi usporiti na 2,2% u 2024., nakon 2,6% prošle godine.
 
Dok se čini da je postupno usporavanje gospodarskog rasta na pravom putu u SAD-u, gospodarska bi aktivnost trebala nastaviti usporavati u prvoj polovici godine uslijed potrošnje kućanstava, posebno jer podrška iz viška štednje nakupljene tijekom pandemije, koja je sada uglavnom iscrpljena, nastavlja opadati.
 
Kinesko gospodarstvo, koje je izgledalo kao da je stabiliziralo svoj položaj u drugoj polovici 2023. godine, završilo je godinu s rastom BDP-a od 5,2%, nešto iznad službenog cilja rasta, sada pokazuje zastoje na početku ove godine. Oživljavanje potrošnje i dalje je krhko, a zabrinutosti oko korekcije na tržištu nekretnina, rješavanja dugova lokalnih vlada i deflacionarnih pritisaka nastavljaju sputavati privatne investicije i potrošačko povjerenje.
 
U Europi se u prvoj polovici godine očekuje (skoro) stagnacija. Prerađivačka industrija i dalje trpi zbog postojano visokih troškova i slabom vanjskog potražnjom.

Inflacija i kamatne stope: nepovoljno okruženje za poduzeća

Unatoč padu u 2023. i prilično ohrabrujućem kratkoročnom trendu, temeljna inflacija i dalje je dvostruko veća od cilja središnje banke u većini razvijenih monetarnih područja. Izazov za 2024. biti će vidjeti je li monetarno stezanje koje je u tijeku više od 18 mjeseci dovoljno da prijeđe "posljednju milju" i vrati inflaciju na 2%. I da tamo i ostane.
 
Iako su tržišta rada i dalje napeta, sa stopama nezaposlenosti ispod strukturalne razine, povijesno visokim stopama slobodnih radnih mjesta i održivom dinamikom plaća, sugeriraju da bitk još nije dobivena - bez obzira na moguće poremećaje u opskrbi koji se mogu pojaviti u trenutačnom geopolitičkom okruženju.
 
Bez obzira na to, osim nesreće, naravno, okruženje kamatnih stopa na koje su svi subjekti - kućanstva, poduzeća i vlade - navikli u posljednjih petnaest godina sada je čvrsto u prošlosti i kamatne stope bi trebale ostati na visokim razinama tijekom cijele godine u svim naprednim ekonomijama.
 
Tržišna očekivanja u vezi s mogućim smanjenjem kamatnih stopa od šest puta (za 25 baznih bodova svaki puta^[1]) tijekom godine čine nam se pretjeranima, s obje strane Atlantika. U Europi, usprkos slabom zamahu aktivnosti, temeljni inflatorni pritisci još uvijek iznad 2% ne bi trebali dozvoliti ECB-u - i Engleskoj banci - da započnu s monetarnim popuštanjem prije, u najboljem slučaju u ljeto 2024. godine.
 
Ovo nepovoljno gospodarsko okruženje držat će tvrtke u teškoj situaciji. Naglo ubrzanje insolventnosti stoga je jedan od glavnih negativnih rizika za naš središnji scenarij, koji je u mnogim aspektima sličniji grebenu nego bulevaru.

Gospodarstva u razvoju pokreću globalni rast, no i dalje pokazuju značajne razlike među sobom.

U 2024. godini, zemlje u razvoju bit će glavni pokretači globalnog gospodarstva, doprinoseći sa 1.7 postotnih bodova rastu svjetskog BDP-a od 2.2%. Zemlje u razvoju će stoga činiti tri četvrtine globalnog rasta, najviše od 2013. godine. Jugoistočna Azija ponovno će biti jedna od najdinamičnijih regija, s rastom od 4.6%, nakon 4% prošle godine.
 
Najsiromašnije i najzaduženije zemlje suočit će se s izazovima. S visokim kamatnim stopama i snažnim dolarom, postoji opravdan strah od ponovne pojave nesolventnosti država. Neke zemlje već su u situaciji nesolventnosti ili su joj vrlo blizu, kao što su Šri Lanka, Gana, Etiopija, Malavi, Pakistan i Laos.

Rastuće napetosti u Crvenom moru uzrokuju značajan porast troškova pomorskog prijevoza.

Nestabilnost u regiji Crvenog mora predstavlja značajnu prijetnju pomorskom prometu. Ova trgovačka ruta pruža pristup Sueskom kanalu, najbržoj morskoj ruti koja povezuje Europu (posebno Rotterdam ili London) s Azijom. Kroz nju prolazi otprilike 12% svjetske trgovine i 30% svjetskog kontejnerskog prometa.
 
S obzirom na prijetnju u regiji, većina brodarskih poduzeća već izbjegava Sueski kanal i umjesto toga odabire Rt Dobre Nade, što ih vodi oko afričkog kontinenta i dodaje više od deset dana putovanju. Za one koji nastavljaju koristiti Sueski kanal, troškovi sigurnosti i osiguranja su u porastu.
 
Kako bi nadoknadili ove troškove, prijevoznici preusmjeravaju svoje brodove na europske i mediteranske trgovačke rute, smanjujući prostor dostupan za robu koja putuje transpacifičkim i sjeverno-južnim rutama, što također rezultira povećanjem cijena prijevoza. Unatoč povećanjima u cijenama prijevoza tereta koja su se više nego udvostručila od Šangaja, pa čak i utrostručila na nekim rutama prema Europi, one su i dalje, u prosjeku, ispod rekordnih razina zabilježenih početkom 2022. godine. Za sada smatramo da će inflacijski utjecaj biti ograničen - otprilike 0,1 postotnih bodova na globalnoj razini (0,2 postotna boda u Europi) i ne čini se vjerojatnim da će skrenuti s našeg osnovnog scenarija.
 
_{[1] Bazni bod}