El Niño, globalna prijetnja sektoru poljoprivrede

Vremenski fenomen El Niño, koji bi se trebao vratiti u drugoj polovici 2023., trebao bi pojačati učinke klimatskih promjena. Indijsko-pacifička regija vjerojatno će doživjeti jake vrućine i sušu od četvrtog tromjesečja nadalje, a utjecaj El Niña na poljoprivredni sektor bit će posebno vidljiv u 2024., budući da prinosi roba uvelike ovise o vremenskim uvjetima (vrućini, padalinama).
 
Coface prognoze ukazuju na velike neizvjesnosti za određene poljoprivredne proizvode (žitarice, šećer , palmino ulje, citrusno voće) u srednjoročnom razdoblju te značajne rizike za sigurnost hrane u određenim regijama svijeta.
 
Južna oscilacija El Niño oceansko-atmosferski je fenomen čije podrijetlo leži u abnormalnim varijacijama površinskih temperatura vode u središnjem i istočnom Pacifiku (latinskoamerička obala). Sastoji se od dva suprotna fenomena (La Niña i El Niño) koji se povijesno događaju svake 2 do 3 godine. La Niña donosi hladnije i vlažnije vrijeme, dok El Niño donosi toplije i suše vrijeme.
 
El Niño koji je u tijeku događa se manje od godinu dana nakon posljednje epizode La Niñe, dakle puno brže od povijesnih učestalosti. To upućuje na sve veću učestalost ove vrste vremenskih pojava, koje dugoročno mogu imati štetne posljedice. Doista, vremenski poremećaji El Niño, koji pogađaju cijelu indo-pacifičku regiju, dovode do toplinskih valova i suša. El Niño pojačava negativne učinke klimatskih promjena u Aziji i Pacifiku, Južnoj i Istočnoj Africi i Americi. Europa, Bliski istok i sjeverna Afrika pošteđeni su ovog fenomena.

Ključne regije za globalnu poljoprivredu i poljoprivredne lance pod pritiskom

Brazil (vodeći svjetski proizvođač šećerne trske, soje, kave i naranči), Indija (drugi u svijetu proizvođač riže, pšenice, šećerne trske i krumpira), Indonezija (glavni proizvođač palminog ulja, treći proizvođač riže) i Australija (četvrta u svijetu proizvođač ječma i uljane repice) vjerojatno će biti posebno izloženi, a njihovi će poljoprivredni prinosi pasti.
 
Lošije žetve izvršit će pritisak na vrijednosti poljoprivredno-prehrambenih lanaca u cjelini, a 2024. će vjerojatno biti godina ekstremnih napetosti između ponude i potražnje za sektor. Doista, poremećaji će imati negativan učinak na proizvodnju kako u velikim zemljama izvoznicama (Australija, Brazil, SAD), tako i na demografski vrućim točkama koje bi trebale biti samodostatne u hrani (Kina, Indija). Pritisak na opskrbu bit će dakle dvostruk.
 
Ne iznenađuje da će cijene hrane porasti u 2024. godini. Primjer jugoistočne Azije relevantna je prikaz toga. Razne epizode El Niña u posljednjih 20 godina općenito su dovele do inflatornih pritisaka na cijene hrane u regiji. Riža, koja čini 60% domaće potrošnje žitarica u regiji, vrlo je osjetljiva na učinke El Niña, dok će njeni usjevi koji intenzivno troše vodu vjerojatno patiti od niske razine oborina. Nadalje, značajan je udio hrane u regionalnim indeksima potrošačkih cijena (oko 40%), što budi strah od skoka inflacije u srednjem roku.

Poteškoće u opskrbi i rast cijena hrane povećavaju rizik od socijalne i političke nestabilnosti u gospodarstvima u nastanju.

Zemlje u kojima prevladava poljoprivredni sektor mogle bi pretrpjeti značajan gubitak prihoda i pad zaposlenosti. Na primjer, Indonezija, u kojoj poljoprivreda čini 13% BDP-a i 32% radnih mjesta, mogla bi biti teško pogođena negativnim utjecajem El Niña na proizvodnju riže i palminog ulja. Srednjoročno, zemlja se suočava s velikim političkim rokovima: sljedeći opći indonezijski izbori (predsjednički, zakonodavni i senatorski) zakazani su za veljaču 2024. Ekonomske poteškoće uzrokovane neizvjesnim vremenskim uvjetima mogle bi stoga imati veliki utjecaj na stabilnost zemlje.
 
S druge strane, zemlje izvoznice koje su manje pogođene vremenskim nepogodama mogle bi imati koristi od viših cijena poljoprivrednih proizvoda.