Wansquare je pitao skupinu ekonomista i poslovnih čelnika za njihove prognoze za 2023. Evo što je rekao naš glavni ekonomist Jean-Christophe Caffet.
Kakav je vaš pogled na globalnu ekonomiju? Jeste li razvili nekoliko scenarija ovisno o tome kako se razvija rat u Ukrajini?
Posljedice rata u Ukrajini su teške i načelno trajne. Međutim, trebalo im je dulje nego što se isprva očekivalo da utječu na globalni gospodarski rast, unatoč ubrzanju inflacije uzrokovanom naglim rastom cijena robe, posebice energije. S izuzetkom Kine, 2022. će stoga biti puno bolja godina nego što smo se bojali u danima nakon početka invazije na Ukrajinu. Postoje tri glavna razloga za ovu razliku, ako ne i u prognozama, barem u vremenskom rasporedu procijenjenih učinaka sukoba: postpandemijski oporavak koji još uvijek djeluje i brzo ponovno otvaranje mnogih ekonomija nakon vala Omikrona; gotovo kontinuirano slabljenje, od tada, poremećaja globalnih vrijednosnih lanaca, unatoč kineskim zatvaranjima tijekom drugog kvartala; i snažno štednja agenata, posebno kućanstava - s rezervama akumuliranim tijekom pandemije koje djeluju kao jastuk.
Hitne mjere poduzete kako bi se nosili s energetskom krizom, posebno u Europi, također su odigrale svoju ulogu u očuvanju aktivnosti i, do neke mjere, socijalne stabilnosti. Ali svi ovi elementi ne mogu se zauvijek zadržati, a izgledi za 2023. su sumorni, da ne kažemo najmanje, bez obzira na to kako se razvija sukob u Ukrajini. Očekujemo da će globalni rast biti ispod 2% iduće godine, u usporedbi s prosječnim rastom od preko 3,0% tijekom posljednjih deset godina.
Je li recesija neizbježna u Europi sljedećih mjeseci? A u Francuskoj?
Recesija u Europi čini se prilično mogućom, ako ne i vrlo vjerojatnom, u prelasku godine. Zapravo, vjerojatno smo već u recesiji, sudeći prema najnovijim dostupnim statistikama i nedavno objavljenim vodećim pokazateljima. Ipak, trebali bismo izbjeći oštri pad aktivnosti, s rastom samo blago negativnim u četvrtom kvartalu 2022. i prvom kvartalu 2023. Drugim riječima, najgori scenarij teške recesije zbog fizičkog nedostatka energije izbjegnut je zahvaljujući masovnim kupnjama ukapljenog prirodnog plina (LNG) tijekom cijele godine i osobito toplim temperaturama tijekom jeseni. To je omogućilo Europi da uđe u zimu s visokim zalihama prirodnog plina i da vidi svoje izglede kako se poboljšavaju u vrlo kratkom roku. Istina je ista i za Francusku, koja bi trebala biti relativno manje pogođena od svojih većih susjeda ako bi situacija oštrije propala, zbog svoje manje ovisnosti o prirodnom plinu s jedne strane i svoje manje industrijske baze s druge strane.
rebamo li se brinuti zbog razdvajanja između SAD-a i eurozone?
U kratkom roku, tj. u horizontu od 9-12 mjeseci, ne možemo stvarno govoriti o razdvajanju između SAD-a i eurozone. Oba će gospodarstva doista značajno usporiti i to istovremeno. Recesija se ne može isključiti ni u Sjedinjenim Državama, iako očekujemo da će rast biti znatno veći nego u eurozoni tijekom cijele 2023. Dugoročno, međutim, moramo biti zabrinuti zbog razdvajanja dviju valutnih zona za svi razlozi koji su postojali prije sadašnje krize i koji ostaju (demografija, inovacije, produktivnost itd.), kojima sada moramo dodati diferencijal koji je u načelu održiv u smislu cijena energije, pa čak i pristupa resursima. Ako se vlasti s obje strane Atlantika ne pozabave problemom, ovo odvajanje će imati goleme posljedice na globalne (geo)političke, ekonomske i financijske ravnoteže.
Jeste li zabrinuti zbog usporavanja kineskog gospodarstva?
Jedna od glavnih neizvjesnosti za 2023. godinu odnosi se na makroekonomiju Kine. Općenito prihvaćeni stav, kojem se pridružujemo više pretpostavkom nego čvrstim uvjerenjem, jest da će se kineska ekonomija snažno oporaviti nakon što trenutni procvat završi. No, izazovi s kojima se suočava kineska ekonomija su brojni, posebno u kratkoročnom razdoblju, kao što je kriza u njenom sektoru nekretnina - koja neće biti riješena mjerama nedavno objavljenim od strane vlasti. Ono što me više brine je scenarij snažnog kineskog oporavka u drugoj polovici godine, budući da bi to znatno otežalo obnovu europskih zaliha prirodnog plina. Ne zaboravimo da je to ove godine uvelike olakšano padom od otprilike četvrtine u kineskim kupnjama LNG-a. Jedno je izgraditi regasifikacijske terminale u Europi, ali sasvim je drugačije staviti u pogon nove kapacitete za ukapljenje: u takvom scenariju, oni koji se stave u pogon tijekom 2023. godine očito neće biti dovoljni da zadovolje svu potražnju...
Trenutna inflacija, bez obzira odakle dolazi (sirovine, višestruke nestašice, povećanja plaća), je li prošla vrhunac?
Inflacija je dosegnula vrhunac u SAD-u, gdje već nekoliko mjeseci opada. Isti bi se scenarij mogao dogoditi i u Europi, gdje se očekuje značajan pad inflacije u prvom polugodištu, iz jednostavnih aritmetičkih razloga - bazni učinci, posebno na energetiku. Naposljetku, situacija je u većini zemalja u razvoju mješovita, kao što je često slučaj.
Sadašnje pitanje nije hoće li inflacija pasti, već koliko će. Isključujući energiju i svježu hranu, takozvana jezgra inflacije ne opada, ili to čini samo malo. S obzirom na razvoj plaća - priznato, negativno u stvarnim uvjetima - i usporavanje produktivnosti, malo je vjerojatno da će inflacija do kraja 2023. godine doseći ciljane vrijednosti. Osim ako, naravno, globalna ekonomija ne zapadne u recesiju i cijene roba s njom padnu, što nije naš centralni scenarij. Naprotiv, umjesto toga, mogli bismo vidjeti ponovni rast inflacije u drugoj polovici godine, s značajnim posljedicama za provođenje monetarne politike.
Kakav će utjecaj monetarne politike središnjih banaka imati na realno gospodarstvo i financijska tržišta 2023.?
Kašnjenja u prijenosu monetarne politike na realno gospodarstvo tolika su da se učinci pooštravanja u 2022. najvećim dijelom tek trebaju vidjeti. Zbog toga će središnje banke iduće godine sigurno pauzirati, odnosno značajno usporiti tempo monetarnog stezanja, što je bez presedana u više od 40 godina. To ne znači da će ostati neaktivni i/ili da neće imati utjecaja ni na realnu ekonomiju ni na financijska tržišta, već da je njihov utjecaj na prva funkcija onoga što su već učinili, dok na druga ovisit će o tome što rade - a time i o evoluciji inflacije.
