Zemlje Zaljeva (GCC): pravi dobitnici izazova globalnog gospodarstva?

Nakon usporavanja u 2023. uglavnom zbog niže proizvodnje i cijena energije, očekuje se da će 2024. biti godina većeg gospodarskog rasta za zemlje Vijeća za suradnju u Zaljevu (GCC) jer su, nakon nekoliko mjeseci pesimizma u vezi s globalnom potražnjom za naftom, cijene porasle od ljeta.
 
Ali nisu sve zemlje jednake…
 

Povoljno gospodarsko okruženje ne smije prikriti strukturne ranjivosti nekih gospodarstva: Bahrein i Oman, najslabije točke po pitanju javnih računa

Nakon višemjesečnog pesimizma oko globalne potražnje za naftom, cijene su počele rasti nakon što su Rusija i prije svega Saudijska Arabija, najavile produljenje smanjenja proizvodnje do kraja godine. Međutim, ovo blago povećanje cijena nafte neće jednako koristiti svim tim zemljama.
 
Zbog visokog stupnja javnog duga, strukturnih fiskalnih slabosti i ograničenih prirodnih resursa u usporedbi s drugim zemljama u regiji, Bahrein i Oman moraju ostati na oprezu. Bahrein bi trebao nastaviti bilježiti najveći omjer javnog duga i BDP-a u regiji sa 125% u 2023. S obzirom na visoku razinu cijene nafte koja pokriva fiskalnu ravnotežu, procijenjene na oko 125 USD po barelu za 2023., vlasti su počele razmatrati mjere kako bi ograničile daljnje povećanje proračunskog deficita. Unatoč stalnim suficitima na tekućem računu, veliki fiskalni deficit i potreba za očuvanjem vezanosti za valutu opterećuju devizne rezerve Bahreina. Dok se rezerve koje pokrivaju tromjesečni uvoz konvencionalno smatraju minimalnom odgovarajućom razinom, rezerve Bahreina bi pokrile samo 1,5 mjesec uvoza u 2023.
 
Dinamika duga Omana čini se uravnoteženijom, ali također pati od strukturnih fiskalnih slabosti, uglavnom zbog ograničenih prirodnih resursa. Od pada cijena nafte 2015. i 2016. Oman kontinuirano bilježi dvostruki deficit (i na tekućem i na fiskalnom računu).
 

Saudijska arabija i Uae, puno manje ranjivi, obično pritižu u pomoć

Saudijska Arabija, Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati obično priskaču u pomoć u hitnim slučajevima kada nedostaje financiranje.
 
Ove 3 zemlje najavile su paket pomoći Bahreinu od 10 milijardi USD 2018. godine, nakon što su 2011. dale 20 milijardi USD i Omanu i Bahreinu što je temelj strateških i gospodarskih saveza među tim zemljama. Ta su sredstva uglavnom poduprla smanjenje fiskalnih deficita u Omanu i Bahreinu te ublažila negativne učinke programa fiskalne konsolidacije. Još jedan cilj ove fiskalne suradnje je uskladiti sva gospodarstva GCC-a oko sličnih regionalnih inicijativa kroz uvođenje određenih fiskalnih reformi.
 

Različite financijske situacije, ali (gotovo) iste monetarne politike

Ove različite strukture unutar gospodarstava GCC-a pokazuju da su njihove financijske situacije nejednake, iako su te zemlje formirale ekonomski i financijski savez. Međutim, što se tiče monetarnih pitanja, imaju vrlo slične strukture: njihove su valute vezane za američki dolar, osim Kuvajta koji ima valutno vezanje prema nepoznatoj košarici valuta. U skladu s budućim potezima politike Fed-a, očekujemo da će središnje banke GCC-a zadržati svoje kamatne stope dok Fed ne odluči započeti ciklus smanjenja kamatnih stopa.
 

Žestoka konkurencija u sektorima koji su ciljani napori za diversifikaciju

Iako još uvijek uvelike ovise o naftnom sektoru, zemlje GCC-a provele su planove gospodarske diverzifikacije nakon pada cijena nafte između 2014. i 2016. Dok su UAE prednjačili u gospodarskoj diverzifikaciji, Saudijska Arabija je najavila znatna ulaganja posljednjih godina. Budući da ove dvije zemlje, ali i Katar te, u manjoj mjeri, Oman, ciljaju na gotovo iste sektore (građevinarstvo, turizam, financije), ključni rizik leži u stvaranju konkurencije unutar regije. Osim toga, glavni izvori financiranja za ove strategije diversifikacije temelje se na prihodima od nafte. Uzimajući u obzir ova dva čimbenika, strategije ekonomske diverzifikacije, iako su izvedive, možda neće donijeti željene rezultate.
 
Preuzmite publikaciju