Istraživanje o korporativnim plaćanjima u Aziji za 2022. godinu, koje je Coface proveo od studenog 2021. do veljače 2022., pruža uvide u evoluciju ponašanja plaćanja i prakse upravljanja rizicima otprilike 2800 poduzeća diljem azijsko-pacifičke regije tijekom još jedne pandemijske godine.
Sudionici istraživanja dolazili su iz devet tržišta (Australija, Kina, Hong Kong SAR, Indija, Japan, Malezija, Singapur, Tajland i Tajvan) te 13 sektora smještenih u azijsko-pacifičkoj regiji.
Unatoč utjecaju COVID-19, nije došlo do pogoršanja kašnjenja plaćanja osim u Kini.
Poboljšani ekonomski uvjeti u 2021. godini doprinijeli su značajnom smanjenju trajanja kašnjenja plaćanja diljem azijsko-pacifičke regije, s prosjeka od 68 dana u 2020. na 54 dana u 2021. godini, što je najniža razina u posljednjih pet godina. Udio ispitanika koji su iskusili kašnjenje plaćanja ostao je stabilan, 64% u usporedbi s 65% prethodne godine. Među devet pokrivenih ekonomija, kašnjenja plaćanja su se najviše skratila u Maleziji i Singapuru. Nasuprot tome, Kina je bila jedina zemlja koja je zabilježila porast kašnjenja plaćanja i također je bila zemlja s najdužim prosječnim kašnjenjem plaćanja.
Međutim, istraživanje je istaknulo neke zabrinutosti. Udio ispitanika koji su spomenuli povećanje iznosa prekoračenja roka plaćanja porastao je na 35% u 2021. godini, u usporedbi s 31% prethodne godine. Osim toga, veći broj tvrtki izvijestio je o izrazito dugim kašnjenjima plaćanja (ULPD-ima) koja premašuju 10% godišnjeg prometa, pri čemu je ovaj porast uglavnom potaknut Kinom, gdje je već visoki udio od 27% u 2020. godini porastao na 40% u 2021. godini. Udio ULPD-a blago je porastao u Australiji i Indiji, dok se stabilizirao ili smanjio u ostalih šest ekonomija, s značajnim padom u Hong Kongu. Većina ULPD-a nikada se ne plaća, stoga rizici za novčani tok tendiraju rasti kada ti ULPD-i čine više od 2% godišnjeg prometa tvrtke.
Sektor po sektoru, povećanje broja tvrtki koje su iskusile ULPD-e od više od 10% bilo je posebno izraženo u sektoru metala, gdje je poraslo za 14 postotnih bodova na gotovo 23%, što je najveći registrirani porast među 13 sektora. Drugi sektori poput građevinarstva, IKT-a, transporta i tekstila također se suočavaju s značajnim rizicima za novčani tok, pri čemu više od 30% tvrtki koje su doživjele ULPD-e izvještava da takva kašnjenja predstavljaju više od 2% godišnjeg prometa.
Gospodarska očekivanja: održani optimizam, ali velika zabrinutost zbog rasta cijena materijala
Općenito, optimizam ostaje netaknut, s 71% ispitanika koji očekuju poboljšanje gospodarskog rasta u 2022. godini. Međutim, ovaj optimizam nije bio jednako raspoređen po regiji. Singapur je bio optimističniji u usporedbi s azijskim prosjekom, s 83% ispitanika (+17 postotnih bodova) koji očekuju veći rast. Tvrtke u Japanu i Tajlandu, gdje je oporavak u 2021. bio relativno suzdržan, pa stoga postoji veći prostor za snažniji oporavak u 2022., također su pokazale veće povjerenje, oba rasta za 14 postotnih bodova na 75% i 80% respektivno. Nasuprot tome, ovaj udio je bio samo 44% u Maleziji, pokazujući značajan pad (-29 postotnih bodova) u usporedbi s prošlom godinom usred rastuće političke neizvjesnosti, s mogućnošću iznenadnih općih izbora u 2022. godini.
Rast cijena sirovina sve se češće spominje od strane ispitanika kada se raspravlja o učinku COVID-19 na njihove prodajne rezultate i novčani tok. Više od polovice (54%) tvrtki spomenulo je rast cijena sirovina kao ključni faktor, što je značajno više u usporedbi s 31% u 2020. Cijene sirovina naglo su porasle u 2021., posebno u sirovoj nafti, i značajno su porasle nakon sukoba u Ukrajini. To je pojačalo pritisak na troškove za tvrtke širom svijeta, uključujući i azijsko-pacifičku regiju, što je povećalo rizik od razvoja problema s novčanim tokom.
Azijske tvrtke sve više pod pritiskom zbog pada profitnih marži
Danas se poduzeća suočavaju s kompleksnim okruženjem koje karakteriziraju poremećaji u lancima opskrbe, geopolitičke napetosti i rastuća inflacija. Problemi u opskrbi su se nastavili tijekom 2021. godine, djelomično zbog novih izbijanja COVID-19 i novih lockdowna. Unatoč tome, svijet se postupno ponovno otvorio, a privatna potražnja se oporavila. To je proširilo jaz između potražnje i ponude mnogih proizvoda i sirovina, što je dovelo do značajnog povećanja cijena. Pritisak na globalne lance opskrbe nešto je oslabio na početku 2022. godine, ali je ponovno pojačan sukobom Rusije i Ukrajine. S obzirom na dominantnu ulogu tih dviju zemalja na svjetskim tržištima roba, sukob je doveo do daljnjeg skoka cijena sirovina, potičući inflaciju, a zatim i plaće. Kao posljedica toga, to je utjecalo na profitabilnost poslovanja povećanjem troškova proizvodnje.
Nakon što su uživali u umjerenim inflacijskim pritiscima tijekom 2021. godine, azijske zemlje sada bilježe brzo rastuću inflaciju, posebno na stavkama hrane i energije. U nekim azijskim gospodarstvima, stopa rasta indeksa potrošačkih cijena (CPI) premašila je cilj centralne banke. To je bio slučaj u Tajlandu, gdje je CPI zabilježio godišnji rast veći od gornje vrijednosti ciljanog raspona centralne banke od 3% peti uzastopni mjesec u svibnju. Ciljevi inflacije također su prekoračeni u Australiji, Indiji i Filipinima. Nakon što je doživjela deflaciju tijekom 10 mjeseci u 2020./2021., japanska inflacija premašila je cilj Banke Japana s 2,5% u travnju. S obzirom na ovaj skok troškova života, neke zemlje su odlučile povećati plaće kako bi pomogle potrošačima da se nose s situacijom. U Japanu, Južnoj Koreji i Singapuru, podaci su pokazali da je rast prosječnih plaća ubrzao od 2021. godine. U jugoistočnoj Aziji, Malezija je u svibnju 2022. uvela veliko povećanje minimalne plaće od 35%. Povećanje minimalne plaće također je predviđeno na Filipinima u lipnju i u Vijetnamu sljedećeg mjeseca.
Poboljšani gospodarski uvjeti u 2021. godini doprinijeli su značajnom smanjenju trajanja kašnjenja plaćanja diljem Azije i Pacifika. Međutim, tvrtke u regiji suočavaju se s rastućim kreditnim rizicima, pri čemu sve više tvrtki izvještava o povećanju iznosa neizmirenih dugovanja. Također su sve češće iskusile izuzetno dugotrajna kašnjenja plaćanja koja premašuju 10% godišnjeg prometa, posebno u Kini, a u mnogo manjoj mjeri u Australiji i Indiji.
- Bernard Aw, Coface ekonomist za Aziju i Pacifik
