Srednjoročni i dugoročni učinci rata u Europi na globalne sektorske trendove: hoće li biti otpornih sektora?

S obzirom da postoje razlike ovisno o poziciji poduzeća u lancu opskrbe ili geografskoj lokaciji, svih 13 sektora koje je Coface istraživao bit će i dalje pod utjecajem posrednih učinaka rata u Ukrajini, izravno ili neizravno, u srednjoročnom ili dugoročnom razdoblju.

Većina sektora očekuje se da će biti pogođena kontekstom visokih cijena roba i problema s opskrbom koji su pogoršani ratom. To je osobito slučaj s visokim cijenama nafte koje će vjerojatno biti potaknute preljevnim učinkom zabrane ruske nafte koju je prošlog tjedna najavila Europska komisija; kao i za žitarice (Ukrajina, Rusija i Bjelorusija su veliki proizvođači žitarica). U kontekstu stalnih poremećaja u opskrbi poluvodičima i još uvijek preljevnog učinka pandemije COVID-a, kako pokazuje zaključavanje luke u Šangaju, što duže traje rat, to je vjerojatnije da će se materijalizirati šok potražnje, čineći globalno okruženje još nepovoljnijim.

Stoga se očekuje da će najviše pogođeni sektori biti oni koji su najcikličniji i intenzivni u potrošnji energije, poput petrokemijskog sektora, sektora prijevoza, automobilske industrije, papira, tekstila i odjeće te prehrambene industrije. Gledajući unaprijed, očekujemo da će najotporniji biti sektori medija (segment ICT-a), segment specijalnih kemikalija i farmaceutska industrija.

 

Napetosti zbog inflacije i energetski šok najviše će utjecati na cikličke i energetski intenzivne sektore, sa značajnim razlikama između regija

Svi industrijski sektori su zabrinuti, ali najviše će biti pogođeni oni koji su najcikličniji i energetski intenzivni, poput petrokemijske industrije, prijevoza, papira i tekstilno-odjevnog sektora. To su tipično ciklični sektori koji su već nekoliko godina izloženi izazovima tehnoloških inovacija, evolucije u regulativi okoliša i evolucije preferencija potrošača. Na primjer, sektor papira suočava se s izazovima kontinuirane globalne digitalizacije ekonomije i društvene upotrebe.

Sektori koji su bili u teškoćama prije krize također su vjerojatno snažno pogođeni ovim novim šokom, gledajući unaprijed. Globalni sektori tekstila i odjeće te automobilske industrije dobar su primjer toga.

Na dugoročnoj razini ostaje vidjeti u kojoj će mjeri biti pogođen sektor maloprodaje. Ovaj novi kontekst rata potiče neizvjesnosti koje vjerojatno nastavljaju narušavati povjerenje potrošača. Međutim, s materijalizacijom određenih amortizatora koje su implementirale neke vlade, posebno u razvijenim ekonomijama, poput hrane za socijalno ugrožene.

Iako je sektor prijevoza općenito intenzivan u potrošnji energije i vjerojatno će biti pogođen visokim cijenama nafte, predviđamo razlike u utjecaju šoka između različitih podsektora, budući da se suočavaju s ovim novim šokom u različitoj financijskoj situaciji. Na primjer, u prvom kvartalu 2022. godine, dobit pomorskog prijevoza iznosila je 28% njezinog prometa, dok je zračni prijevoz zabilježio gubitak od 11% svog prometa.

Osim toga, za većinu sektora predviđamo da će postojati široke razlikeu pogledu utjecaja i podjela između pozicija industrija/tvrtki u lancu opskrbe, ovisno o tome jesu li uzvodno ili nizvodno. Geografska, kompozicijska i operativna dinamika unutar istog sektora također ima ulogu kada promatramo utjecaj rata.

 

Globalni poljoprivredno-prehrambeni sektor također će vjerojatno ostati jedan od najpogođenijih, uz rizike od društveno-političkih problema

S obzirom na vitalnu dimenziju poljoprivredno-prehrambenog sektora, posljedice izazova s kojima se suočava zbog visokih cijena hrane i inputa (osobito gnojiva) su kritične jer bi mogle ugroziti globalnu sigurnost hrane, kao i izazvati političku nestabilnost. Visoke cijene energije pridonose povećanju ulaznih troškova za poljoprivredne usjeve, stoga smanjuju prinose za poljoprivrednike, dok je poljoprivredno-prehrambeni sektor već osjetljiv na nekoliko strukturnih čimbenika kao što su biološki rizici i evolucija klimatskih uvjeta, materijalizirana na primjer jakom vrućinom od početka godine u različitim dijelovima svijeta koji uzrokuju suše (Rog Afrike, Indija itd.) i požare velikih razmjera (kao npr. u Novom Meksiku u SAD-u).

 

Očekuju se značajne transformacije sektora i evolucija potrošačkih navika

Dugoročno očekujemo postupnu prilagodbu navika potrošača i tvrtki (ušteda energije, prelazak s pšeničnog brašna na alternativna), kao i pomak u organizaciji opskrbnog lanca. Potonje će svakako imati utjecaja na globalne opskrbne lance. Na primjer, ključni željeznički teretni pravci između Europe i Kine sada se razvijaju izvan Rusije preko srednjeg koridora. Baš poput utjecaja COVID krize na globalne sektorske trendove, ovaj novi šok vjerojatno će djelovati kao katalizator značajnih transformacija u organizaciji opskrbnog lanca i navikama potrošača.

 

Neki će sektori vjerojatno ostati otporni

Kontraciklički visoko inovativni sektori koji zahtijevaju važna istraživanja i razvoj ponovno će ostati najotporniji na šok.

Iako je zdravstvena kriza povezana s Covidom donekle popustila u mnogim dijelovima svijeta, definitivno nije gotova. Stoga bi farmaceutski sektor trebao nastaviti s dobrim dinamičkim financijskim rezultatima.

Među različitim ICT segmentima, Coface očekuje da će medijski ostati najotporniji, budući da su ulaganja i oprema potrebni za korištenje tih usluga datirali prije krize, tako da na korisnike ne utječu prekidi u opskrbnom lancu. Štoviše, te su usluge i dalje potrebne i mogu se koristiti na daljinu. Stoga nisu ograničeni fizičkim i geografskim barijerama, nasuprot aktivnostima teretnog prijevoza na primjer.

Od podsegmenta specijalnih kemikalija, posebno od tvrtki koje se razvijaju na tržištima ljepote, mirisa ili aroma, očekuje se da će biti otporni u usporedbi s drugim industrijama u sektoru, kao što su one povezane s bojama i bojama, koje su klijenti vrlo cikličkog automobilskog sektora i njegov blijed izgled.

Ove 3 industrije (mediji, specijalne kemikalije i farmaceutski) imaju zajedničku kombinaciju različitih čimbenika koji uključuju činjenicu da su protuciklički sektori, čiji su proizvodi i dominantne tržišne pozicije koncentrirani u određenim dijelovima svijeta. Štoviše, postoje visokotehnološke i inovativne industrijske aktivnosti, sa snažnim preprekama za ulazak novih aktera.