Iako su globalni makroekonomski izgledi i dalje neizvjesni, transportni sektor zabilježio je najveći broj poboljšanja procjene rizika u najnovijem Coface barometru.
Ove reklasifikacije su se dogodile posebno u Zapadnoj Europi, na Bliskom Istoku i u Japanu. One su uglavnom povezane s posljedicama ponovnog otvaranja Kine, oporavkom u turizmu i utjecajem određenih javnih politika (npr. željeznički promet u Njemačkoj). Međutim, ukupni rizici ostaju visoki zbog visokih troškova energije i usporenog globalnog potraživanja.
Zračni prijevoz se oporavlja od pandemijske krize
Unutar sektora prometa, zračni prijevoz je segment koji je najviše stradao u pandemijskoj krizi i stoga bilježi najdinamičniji oporavak.
Postupno ponovno otvaranje gospodarstava od druge polovine 2021. doista je promijenilo krajolik. Ponovno otvaranje kineskih granica (početak 2023.) i japanskih granica (krajem 2022.), popraćeno olakšavanjem uvjeta putovanja za međunarodne turiste (proljeće 2023.), dvije su snažne potpore.
Broj komercijalnih letova također je porastao i sada je iznad razine prije Covida, čak i ako su stope popunjenosti sjedala i dalje niže. Na primjer, azijsko-pacifička regija zabilježila je oporavak ukupnog putničkog prometa od 171% u travnju 2023. na godišnjoj razini, posebno zahvaljujući Kini. Međutim, unatoč ovom snažnom povećanju, potražnja u regiji i dalje je niža nego 2019. (-18% u travnju 2023. u odnosu na travanj 2019.).
U zapadnoj Europi i Sjedinjenim Državama, Airbus i Boeing također su zabilježili oporavak neto narudžbi zrakoplova. Stajali su na 774 za Boeing i 820 za Airbus za 2022., a Paris Air Show je vidio značajne nove najave, s Air IndiGoom koji je naručio 500 A320, a Air India 250 Airbus i 220 Boeing zrakoplova. Ovaj zamah u zrakoplovnoj industriji jasno je motivirao našu odluku da unaprijedimo našu procjenu rizika sektora u nekim zemljama, poput Francuske.
Također treba napomenuti da glavni igrači u ovoj industriji sada imaju strategije koje uzimaju u obzir zabrinutost za okoliš. S jedne strane, to potiče proizvođače na inovacije kako bi izgradili "čišće" zrakoplove, as druge strane, to potiče zrakoplovne tvrtke da obnove svoje flote kako bi trošile manje energije.
Pad prihoda pomorskog prometa
Drugačija je situacija u pomorskom prometu, gdje je aktivnost u blagom padu nakon dvije iznimne godine.
Pad cijena pomorskog prijevoza, visoki troškovi energije i stagnacija negativno utječu na financijske rezultate pomorskih prijevoznika. Prihodi Maerska i CMA CGM-a pali su za 26% odnosno 30% u prvom kvartalu 2023. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (iako su i dalje znatno iznad razina iz prvog kvartala 2019.).
Ovaj pad prihoda prije svega je povezan s učinkom cijena (pad cijena prijevoza), dok se volumeni smanjuju mnogo manje. Indeks kontejnerskog pretovara tako je pao samo za 3% u odnosu na prethodnu godinu tijekom razdoblja od siječnja do travnja 2023. godine. Dio ovog pada volumena prenosi se na željeznički i cestovni prijevoz, koji se koriste posebno za prijevoz robe iz luka.
Na kraju, prijevoz tereta trenutno ima koristi od nižih troškova energije i goriva u odnosu na 2022. godinu, što omogućuje pomorskom, željezničkom i cestovnom prijevozu djelomično nadoknaditi niže količine tereta.