Izvori ekonomske neizvjesnosti su mnogobrojni, a novi politički nemiri mogu se dodati njihovim redovima. Već nekoliko godina politički rizik je ponavljajuća tema u vijestima, uzimajući različite oblike: rast populizma, socijalni nemiri, sukobi, terorizam i protekcionizam.
Preoblikovan geopolitički krajolik: porast globalnih rizika
Novi geopolitički krajolik otvoren djelovanjem Rusije mogao bi ponovno probuditi rizike u drugim globalnim vrućim točkama. Osim toga, cjenovni pritisci, osobito na osnovne proizvode, nastavljaju raspirivati frustracije, nadovezujući se na one izazvane gospodarskom i zdravstvenom krizom izazvanom pandemijom.
Naš tim za ekonomska istraživanja dijeli rezultate ažuriranja svog indeksa društvene i političke nestabilnosti. Taj je indeks, doduše, pao s prošlogodišnje rekordne razine, ali i dalje ukazuje na visokorizično okruženje. I dok se fokus prirodno pomiče na rizike od nemira u zemljama u usponu, ne očekuje se da napredna gospodarstva budu pošteđena ovog porasta društvenih napetosti.
Unatoč pojavi inflatornih pritisaka, oporavak nakon pandemije omogućio je da se socioekonomski uvjeti poprave s vrhunca zdravstvene krize. Dakle, iako se pokazatelj političke i društvene krhkosti pogoršao za 145 od 160 zemalja koje je Coface analizirao 2021. godine, 140 zemalja vidjelo je poboljšanje ove godine. Međutim, ovo poboljšanje treba staviti u perspektivu: unatoč padu, ukupni prosječni indeks ostaje jedan postotni bod iznad razine prije pandemije, a 2/3 analiziranih zemalja ima rezultat viši nego prije dvije godine. Ovi podaci potvrđuju katalizatorski učinak pandemije Covida na politički rizik i sugeriraju da su rastući pritisci na troškove života odmah preuzeli rizike izazvane pandemijom.
Globalni nemiri i krhkost: žarišta, rizici i društveno-ekonomski izazovi
Na poretku rezultata za indeks političke i društvene krhkosti i dalje dominira Iran (81,6%). Ekonomske patnje, koje su već izazvale prosvjede 2017. i 2019., i dalje potiču sukobe protiv režima. Od sredine rujna, prosvjedi potaknuti smrću Mahse Amine, koju je uhitila policija za moral, ponovno su ilustrirali krhkost iranskog konteksta. "Podij" Coface indikatora upotpunjuju, kao i od 2017., Sirija (78,0%) i Sudan (76,5%).
Najveći porast razine rizika odnosi se na Mianmar (59,9%), koji je i dalje u stanju značajnih nemira od državnog udara u veljači 2021. Afganistan, gdje su talibani ponovno preuzeli vlast nakon povlačenja američkih trupa, i Gvineja, koja je još uvijek bore s neizvjesnošću nakon puča, također su među zemljama koje su zabilježile rast indeksa. Bjelorusija, Srbija i Egipat također su povećale svoje bodove. Konačno, Turska je također pod lupom jer njena prilično heterodoksna ekonomska politika nastavlja poticati rekordnu inflaciju.
Najeksplozivniji građanski nemiri vjerojatno će se dogoditi tamo gdje je prostor za neslaganje smanjen, a sposobnost zaštite ljudi od rastućih troškova života ograničena. Proračunski odgovor na zdravstvenu krizu zapravo je u velikoj mjeri narušio politički prostor vlada, posebno u zemljama sa srednjim i niskim dohotkom, i time ograničava sposobnost odgovora na nove socioekonomske napetosti. Stoga je fokus na zemljama u usponu čije su javne financije u poteškoćama, poput Kenije, Bolivije, Tunisa i Egipta.
Ipak, ni napredne zemlje, počevši od Europe, nisu pošteđene ovih rizika. Dok su europske vlade dale najave s ciljem zaštite kućanstava od inflacije, stanovništvo već osjeća njezin utjecaj. U Ujedinjenom Kraljevstvu, na primjer, uz zamor od pandemije, politički skandali i veliki ekonomski izazovi sugeriraju da će strpljenje s vladom vjerojatno biti vrlo ograničeno. Nezadovoljstvo europskog stanovništva očituje se i na ulicama i u glasačkim kutijama. Pogoršani socioekonomski kontekst daje novi poticaj takozvanim 'antisistemskim' strankama diljem Europe, primjerice pobjedom Fratelli d'Italia ili probojem nacional-populističkih Švedskih demokrata.
Društveni problemi naprednih zemalja i globalne geopolitičke napetosti
Dok je socijalna zabrinutost među naprednim zemljama najjača u Europi, Sjedinjene Države (35,1%) imaju najvišu ocjenu pokazatelja političke i društvene krhkosti. Zemlja je i dalje podijeljena po mnogim pitanjima kako se približavaju međuizbori u studenom. Ekonomska pitanja glavna su briga birača, a tome svjedoče i prosvjedi radnika koji traže veće plaće i bolje uvjete rada. Rasprave o pravima na pobačaj dovele su u raspravu i zaštitu prava i postupak imenovanja sudaca Vrhovnog suda.
Konačno, geopolitički preokret izazvan ruskom invazijom na Ukrajinu potaknuo je zabrinutost da bi napetosti mogle eskalirati u sukob, osobito u Euroaziji. Sukobi između Tadžikistana i Kirgistana sredinom rujna dio su tog konteksta. Novi porast napetosti između Turske i Grčke također je izvor bojazni. U istočnoj Aziji, sjevernokorejsko ispaljivanje projektila podsjetnik je na krhko sigurnosno okruženje u regiji. Tome se pridodaje rastuća zabrinutost oko Tajvana. Oprez stoga ostaje na dnevnom redu kada je u pitanju opasnost od sukoba: neizvjesnost, da ne kažemo tjeskoba, vjerojatno će potrajati.