Francuski predsjednički izbori: ponovljen drugi krug između Macrona i Le Pen sada je mnogo neizvjesniji.

U prvom krugu predsjedničkih izbora u Francuskoj, centristički trenutni predsjednik Emmanuel Macron i Marine Le Pen s ekstremne desnice zauzeli su prva dva mjesta, kao i 2017. godine.

Pobjednik između ova dva kandidata bit će odlučen u drugom krugu izbora 24. travnja, na glasanju koje će vjerojatno biti puno neizvjesnije nego prije 5 godina. Razlika između dva kandidata značajno se smanjila u tjednima koji su prethodili prvom krugu izbora. Međutim, trenutni predsjednik i dalje ostaje favorit za ponovni izbor.

 

Ako Emmanuel Macron bude ponovno izabran, sljedećih pet godina trebalo bi obilježiti kontinuitet.

Njegov program uključuje ukidanje doprinosa na dodanu vrijednost proizvedenu za tvrtke (CVAE, 10 milijardi eura), ukidanje pretplate za televiziju (oko 4 milijarde eura) te odgodu zakonske dobi za umirovljenje s 62 na 65 godina (reformu koja je odgođena zbog pandemije). U kontekstu inflacijskih pritisaka, Macron također predlaže nastavak ograničavanja rasta cijena plina i električne energije, produljenje subvencija na cijene goriva te indeksiranje mirovina prema inflaciji.

 

Izbor Marine Le Pen ne može se isključiti. To bi izazvalo negativnu reakciju na financijskim tržištima i dovelo do sumnji u europsku stabilnost i koheziju.

Kao što je ilustrirano padom francuskih dionica i porastom prinosa obveznica nekoliko dana prije prvog kruga, izbor Marine Le Pen više se ne može isključiti. Ukoliko se to dogodi, očekuje se negativnija reakcija tržišta, jer smatraju da je krajnje desna kandidatkinja manje pouzdana u pogledu javnih financija. Njen program uključuje izmjenu dobne granice za odlazak u mirovinu na 60 godina za one koji su počeli raditi rano (procijenjeni trošak od 26 milijardi eura), smanjenje PDV-a na energiju (10 milijardi eura) i državni zajam bez kamate kako bi se promovirala kupnja nekretnina (13 milijardi eura).

Na strani prihoda, većina bi došla iz nekoliko mjera koje isključuju strance iz socijalnih naknada. Prije svega, njen izbor bio bi viđen kao prijetnja političkoj stabilnosti i koheziji Europske unije. Marine Le Pen bi izazvala EU ponovnim uvođenjem graničnih kontrola, smanjenjem neto doprinosa Francuske proračunu EU-a i dovodila u pitanje prednost EU prava.

 

Ako Macron bude ponovno izabran, parlamentarni izbori mogli bi biti opasni za njegovu stranku.

Ako izgubi parlamentarnu većinu, Macron će biti prisiljen formirati koalicijsku vladu, što bi povećalo rizik političke nestabilnosti i smanjilo njegovu sposobnost da provede svoj program. Iako su parlamentarni izbori održani odmah nakon predsjedničkih izbora uvijek pružili većinu novoizabranom predsjedniku, situacija bi ovaj put mogla biti drugačija, pogotovo u slučaju tijesne pobjede.

 

Bez obzira na ishod, francusko gospodarstvo suočava se s vrlo nepovoljnim okruženjem, oporavak je snažno ograničen posljedicama rata u Ukrajini.

Porast cijena roba dovest će do inflacije na najvišu razinu u proteklih nekoliko desetljeća, što će smanjiti potrošnju kućanstava. Istovremeno, tvrtke će patiti od značajnog povećanja troškova. Poslovna ulaganja stoga će vjerojatno biti obuzdana i ekonomskom neizvjesnošću i padom profita.