Sukob Rusije i Ukrajine izazvao je nemire na financijskim tržištima i znatno povećao neizvjesnost u vezi s oporavkom globalnog gospodarstva.
Od našeg posljednjeg izdanja, svijet se promijenio, kao i rizici.
- Više cijene roba pojačavaju prijetnju dugotrajnom visokom inflacijom koja povećava rizike od stagflacije i društvenih nemira.
- Određeni sektori poput automobilske industrije, prijevoza ili kemijske industrije vjerojatnije će trpjeti.
- Coface predviđa duboku recesiju ruskog gospodarstva od 7,5% u 2022. godini i snizio je ocjenu rizika Rusije na D (vrlo visok).
- Europska gospodarstva su najugroženija: u trenutku pisanja, Coface procjenjuje najmanje 1,5 postotna boda dodatne inflacije u 2022., dok bi rast BDP-a mogao biti smanjen za 1 postotni bod. Uz potpuni prekid opskrbe ruskim prirodnim plinom, to bi moglo koštati najmanje 4 boda BDP-a, čime bi rast BDP-a EU mogao biti blizu nule - vjerojatnije u negativnom području - u 2022. godini.
Sukob prijeti daljnjim pritiskom tržišta energije i sirovina.
Rusija je treći najveći proizvođač nafte u svijetu, drugi proizvođač prirodnog plina i među prvih pet proizvođača čelika, nikla i aluminija. Također je najveći izvoznik pšenice na svijetu (gotovo 20% svjetske trgovine). S druge strane, Ukrajina je ključni proizvođač kukuruza (šesti najveći), pšenice (sedmi), suncokreta (prvi) i nalazi se među deset najvećih proizvođača šećerne repe, ječma, soje i uljane repice.
Na dan kada je invazija započela, financijska tržišta diljem svijeta oštro su pala, a cijene nafte, prirodnog plina, metala i prehrambenih sirovina naglo su porasle. Prateći najnovija događanja, cijene Brent nafte prešle su 100 USD po barelu prvi put od 2014. godine (125 USD/b u trenutku pisanja), dok su cijene plina TTF u Europi dosegle rekordnih 192 EUR 4. ožujka.
Dok su visoke cijene sirovina već bile prepoznate kao jedan od rizika koji bi mogli poremetiti oporavak, eskalacija sukoba povećava vjerojatnost da će cijene sirovina ostati visoke mnogo dulje. To zauzvrat pojačava prijetnju dugotrajne visoke inflacije, čime se povećavaju rizici od stagflacije i društvenih nemira kako u razvijenim tako i u zemljama u razvoju.
Automobilska industrija, transport i kemijska industrija najugroženiji su sektori
Kriza očito snažno utječe na već opterećeni automobilski sektor zbog različitih nestašica i visokih cijena sirovina i materijala: metala, poluvodiča, kobalta, litija, magnezija... Ukrajinske automobilske tvornice opskrbljuju glavne proizvođače automobila u Zapadnoj Europi: neki su najavili zaustavljanje proizvodnje u Europi, dok druge tvornice diljem svijeta već planiraju prekide zbog nestašice čipova.
Zrakoplovne i pomorske prijevozničke tvrtke također će trpjeti zbog viših cijena goriva, pri čemu su zrakoplovne tvrtke najugroženije. Prvo, procjenjuje se da gorivo čini oko trećine njihovih ukupnih troškova. Drugo, europske zemlje, SAD i Kanada zabranili su pristup svojim teritorijima ruskim zrakoplovnim kompanijama, a zauzvrat je Rusija zabranila pristup svojem zračnom prostoru europskim i kanadskim zrakoplovima. To znači više troškove jer će zrakoplovne kompanije morati koristiti duže rute. Konačno, zrakoplovne kompanije imaju malo prostora za povećanje troškova jer i dalje imaju niže prihode zbog utjecaja pandemije.
Željeznički teretni promet također će biti pogođen: europskim kompanijama zabranjeno je poslovanje s Ruskim željeznicama što će vjerojatno poremetiti teretni promet između Azije i Europe koji prolazi kroz Rusiju.
Očekuje se i da će sirovine za petrokemiju biti skuplje, a rastuće cijene prirodnog plina utjecat će na tržišta gnojiva, pa time i na cijelu prehrambeno-poljoprivrednu industriju.
Duboka recesija predstoji ruskom gospodarstvu
Rusko gospodarstvo će 2022. godine doživjeti velike teškoće, ulazeći u duboku recesiju. Ažurirana prognoza BDP-a Cofacea za 2022. godinu iznosi -7,5% nakon oporavka koji je zabilježen prošle godine. To nas je navelo na snižavanje ocjene rizika za zemlju s B (prilično visoko) na D (vrlo visoko).
Sankcije posebno ciljaju na glavne ruske banke, rusku centralnu banku, ruski državni dug, odabrane ruske javne dužnosnike i oligarhe, te kontrolu izvoza visokotehnoloških komponenti u Rusiju. Te mjere stvaraju značajan pritisak na pad vrijednosti ruske rublje, koja je već snažno pala, i potaknut će skok inflacije potrošačkih cijena.
Rusija je izgradila relativno snažne financije: nisku razinu javnog vanjskog duga, redoviti višak tekućeg računa, kao i značajne devizne rezerve (približno 640 milijardi USD). Međutim, zamrzavanje koje su nametnule zapadne depozitarne zemlje na potonje sprečava rusku centralnu banku da ih koristi i smanjuje učinkovitost ruskog odgovora.
Rusko gospodarstvo moglo bi imati koristi od viših cijena sirovina, posebice od izvoza energije. Međutim, zemlje EU-a najavile su svoju namjeru da ograniče svoj uvoz iz Rusije. U industrijskom sektoru, ograničeni pristup zapadno proizvedenim poluvodičima, računalima, telekomunikacijama, automatizaciji i opremi za informacijsku sigurnost bit će štetan, s obzirom na važnost tih ulaza u ruskim rudarskim i proizvodnim sektorima.
Europska gospodarstva su najviše izložena riziku
Zbog svoje ovisnosti o ruskoj nafti i prirodnom plinu, Europa se čini kao regija koja je najviše izložena posljedicama ovog sukoba. Zamjena cjelokupne opskrbe europskog tržišta ruskim prirodnim plinom nije moguća u kratkom do srednjem roku, a trenutne razine cijena imat će značajan utjecaj na inflaciju. U trenutku pisanja, s barelom Brenta koji se trguje iznad 125 dolara i budućim cijenama prirodnog plina koje sugeriraju cijene trajno iznad 150 eura/MWh, Coface procjenjuje najmanje 1,5 postotnih bodova dodatne inflacije u 2022. godini što bi erodiralo potrošnju kućanstava i, zajedno s očekivanim padom poslovnih investicija i izvoza, smanjilo rast BDP-a za približno jedan postotni bod.
Dok su Njemačka, Italija ili neke zemlje u središnjoj i istočnoj Europi više ovisne o ruskom prirodnom plinu, međuovisnost trgovine zemalja eurozone sugerira opće usporavanje.
Na vrh toga, procjenjujemo da bi potpuno prekidanje isporuka ruskog prirodnog plina u Europu podiglo troškove za 4 postotna boda u 2022. godini, što bi dovelo godišnji rast BDP-a blizu nule, vjerojatnije u negativnom području – ovisno o upravljanju uništenjem potražnje.
Ni jedna regija neće biti pošteđena uvozne inflacije i poremećaja globalne trgovine
U ostatku svijeta, ekonomske posljedice bit će osjetne prije svega kroz rast cijena roba, što će dodatno potaknuti već postojeće inflacijske pritiske. Kao i uvijek kada cijene roba skaču, neto uvoznici energetskih i prehrambenih proizvoda bit će posebno pogođeni, uz prijetnju velikih poremećaja u opskrbi u slučaju još većeg eskaliranja sukoba. Pad potražnje iz Europe također će otežati globalnu trgovinu.
U regiji Azije i Pacifika, utjecaj će se osjetiti gotovo odmah kroz više cijene uvoza, posebno u cijenama energenata, s obzirom na to da su mnoge ekonomije u regiji neto uvoznici energije, predvođene Kinom, Japanom, Indijom, Južnom Korejom, Tajvanom i Tajlandom.
Budući da su trgovinske i financijske veze Sjeverne Amerike s Rusijom i Ukrajinom prilično ograničene, utjecaj sukoba će se uglavnom osjetiti kroz kanal cijena i usporavanjem rasta Europe. Unatoč izgledima sporijeg ekonomskog rasta i veće inflacije, nedavni geopolitički događaji ne očekuje se da će u ovoj fazi poremetiti monetarnu politiku u Sjevernoj Americi.