Nakon gotovo tri desetljeća deflacije, Japan od 2022. bilježi kontinuirani rast cijena, što označava moguću prekretnicu za njegovo gospodarstvo. Faza reflacije započela je vanjskim čimbenicima poput rasta cijena sirovina i slabljenja jena, ali se sada pretvorila u domaću dinamiku koju pokreće rast plaća i cijena usluga.
Japan je na povijesnoj prekretnici. Da bi reflacija dovela do održivog rasta cijena, rast plaća mora se nastaviti, a tvrtke moraju pretvoriti dobit u produktivne investicije. U suprotnom, zemlja riskira povratak u deflacijsku zamku.
Junyu Tan, Coface ekonomist za Sjevernu Aziju
Od strukturne deflacije do trajne inflacije
Od pucanja balona cijena imovine početkom 1990-ih, Japan je prošao kroz razdoblje disinflacije, a zatim i dugotrajne deflacije. Pad cijena zemljišta i imovine doveo je do toga da su kućanstva i tvrtke prioritet dale otplati dugova umjesto potrošnji i investicijama, što je rezultiralo tzv. "recesijom bilance stanja".
Inflacija se povremeno javljala, uglavnom zbog vanjskih šokova poput skoka cijena nafte ili povećanja poreza na potrošnju, ali bez trajnog domaćeg poticaja. To se promijenilo 2022., kada je inflacija dosljedno premašivala cilj Banke Japana od 2 %, potaknuta rastom uvoznih troškova i slabljenjem jena.
Ono što je započelo kao inflacija uzrokovana troškovima, postupno se pretvorilo u inflaciju potaknutu potražnjom. Tvrtke u sektoru usluga, suočene s pritiskom na marže, ubrzale su prijenos viših troškova na potrošače. Uz rast troškova života i strukturni nedostatak radne snage, sindikati su uspjeli izboriti značajan rast plaća tri godine zaredom: 3,6 % u 2023., 5,1 % u 2024. i 5,3 % u 2025. To je najveći rast u posljednjih 30 godina i označava pomak od tradicionalnog japanskog fokusa na sigurnost radnog mjesta prema snažnijim zahtjevima za kompenzacijom.
(podaci za grafikon u .xls formatu)
Plaće, produktivnost i investicije: Ključ održivog ciklusa
Daljnji razvoj reflacijskog ciklusa ovisi o sposobnosti tvrtki da nastave s rastom plaća kroz investicije koje povećavaju produktivnost. Nakon desetljeća gomilanja gotovine i nedovoljnih ulaganja, japanske tvrtke od 2022. značajno povećavaju kapitalna ulaganja. Prosječni godišnji rast investicija iznosio je 9,1 % između 2021.1 i 2024., a očekuje se dodatni rast od 6,7 % u tekućoj fiskalnoj godini.
Ulaganja su posebno snažna u automatizaciju i tehnologije koje štede radnu snagu, kao odgovor na kronični nedostatak radnika. Istovremeno, raste ulaganje u istraživanje i razvoj (R&D) u brzorastućim sektorima poput čipova i zelene energije, potaknuto vladinim poticajima i reformama korporativnog upravljanja koje promovira Tokijska burza.
Hoće li ta ulaganja dovesti do stvarnog rasta produktivnosti, ostaje otvoreno pitanje. Bez njih, nedostatak radne snage nastavit će ograničavati rast prihoda tvrtki, što će dugoročno ugroziti rast plaća i oslabiti reflacijski ciklus.
Pobjednici i gubitnici u novom gospodarskom krajoliku
Reflacijsko okruženje već je preoblikovalo japanski korporativni krajolik, stvarajući jasne pobjednike i gubitnike. Velike izvozne tvrtke profitirale su od slabijeg jena, što je povećalo prihode iz inozemstva, posebno u sektorima automobilske i električne industrije. Dobit u tim sektorima više je nego udvostručena u odnosu na razinu prije pandemije, potaknuta snažnom globalnom potražnjom za hibridnim vozilima i povratkom proizvodnje u Japan. No, taj zamah mogao bi biti ugrožen rastom američkih carina i jačanjem jena.
Domaći sektori poput ugostiteljstva i prijevoza također bilježe rast. Njihova dobit raste zahvaljujući većoj domaćoj potrošnji i porastu dolaznog turizma. Mnoge uslužne tvrtke uspješno provode ciklus rasta plaća i cijena, povećavajući cijene bez gubitka potražnje, čime nadoknađuju veće troškove rada.
S druge strane, mala i srednja poduzeća (MSP), koja zapošljavaju oko 70 % japanske radne snage, suočena su s rastućim izazovima. Ograničena moć određivanja cijena i niže marže otežavaju im apsorpciju rastućih troškova rada. Zbog toga broj stečajeva među MSP-ovima raste od druge polovice 2022., iako je razina i dalje znatno niža od vrhunaca tijekom Azijske financijske krize i Globalne financijske krize.
S vremenom bi ovaj "proces čišćenja" mogao ojačati japanski korporativni ekosustav, preusmjeravajući resurse prema produktivnijim tvrtkama.
(podaci za grafikon u .xls formatu)
Preuzmite cijelu analizu Fokus na Japan 2025.
1 Fiskalna godina u Japanu traje od 1. travnja do 31. ožujka sljedeće godine
