Početkom prosinca Europska komisija odobrila je plan potpore vinskoj industriji, koja se suočava s nepovoljnim gospodarskim uvjetima i rastućim strukturnim poteškoćama. Iako je plan značajan, trenutno rješava samo dio problema, zanemarujući pad europske potrošnje i poteškoće u izvozu.
Ključni podaci
- 35%: pad potrošnje vina u Europi od 2000. godine.
- 60%: udio svjetske proizvodnje vina koji čine Francuska, Španjolska i Italija.
- 214 milijuna hektolitara: povijesno niska razina svjetske potrošnje očekivana 2025. godine.
Europski plan potpore: samo djelomično rješenje
Plan se temelji uglavnom na subvencijama za trajno krčenje vinograda. U Francuskoj će biti mobilizirano 130 milijuna eura za financiranje krčenja po stopi od 4.000 eura po hektaru. Ova mjera, koja se primjenjuje i na Italiju i Španjolsku, ima za cilj ograničiti ponudu suočenu s padom potražnje. Međutim, rješava samo dio strukturne neravnoteže u sektoru.
Pogoršanje ravnoteže između ponude i potražnje
Svjetska proizvodnja i potrošnja vina pale su za gotovo 10% u posljednjih deset godina. No pad je mnogo izraženiji u Europi, gdje je potrošnja pala za 25% od 2000. godine. Francuska je izgubila status vodećeg svjetskog proizvođača u korist Italije, a potražnja i dalje naglo pada. Do 2025. godine očekuje se da će svjetska potrošnja dosegnuti povijesno nisku razinu od 214 milijuna hektolitara.
Sve veće poteškoće u izvozu
Europska vina suočavaju se s protivnim vjetrovima na međunarodnim tržištima. U Kini je potrošnja vina pala za više od 60% od pandemije, dok u Sjedinjenim Državama nove carinske barijere kompliciraju pristup tržištu europskim izvoznicima. Te poteškoće u izvozu dodatno slabe industriju koja je već pod pritiskom.
Podaci za grafikon u .xls formatu
Fokus na krčenje prikriva strukturne probleme
Francuski plan krčenja, koji predviđa povlačenje 1,5 milijuna hektolitara s tržišta (samo 10% procijenjenog viška ponude 2025.), ne može biti dovoljan za rješavanje trenutne neravnoteže između ponude i potražnje. Oslanja se isključivo na proizvodnju kako bi poboljšao uvjete u sektoru, zanemarujući izazov padajuće potražnje i promjene potrošačkih navika.
Fokus na krčenje zasjenjuje potrebu za prelaskom na viši cjenovni razred i velike razlike među proizvođačima. Vina nižeg cjenovnog razreda, osobito u jugoistočnoj Francuskoj, suočavaju se s povećanom konkurencijom iz neeuropskih zemalja i padajućom potražnjom, što ovu mjeru čini neprikladnom za dugoročnu održivost sektora.
Simon Lacoume, sektorski ekonomist, kaže:
Europska vinska industrija prolazi kroz bezprecedentnu krizu, obilježenu trajnom neravnotežom između ponude i potražnje, poteškoćama u izvozu i konkurencijom u segmentu vina nižeg cjenovnog razreda. Trenutne mjere, iako nužne, nisu dovoljne za održivu obnovu sektora.
