#Ekonomske publikacije

Napadi Hutija u Crvenom moru: zašto pomorska trgovina (još uvijek) ne teče glatko

Prije dvije godine, 19. studenog 2023., Galaxy Leader, brod pod bahamskom zastavom koji je unajmila japanska tvrtka Nippon Yusen, napadnut je od strane Hutija u Crvenom moru. Manje od dva mjeseca nakon početka sukoba između Hamasa i Izraela, ovaj incident označio je početak više od 100 napada na trgovačke brodove u regiji, za koje je odgovornost preuzela jemenska organizacija u znak podrške Hamasu.

Ključni podaci

  • 12% → 9%: udio svjetskog pomorskog prometa kroz Sueski kanal, koji je opao od napada Hutija 2023.
  • 90%: pad prometa kontejnerskih brodova kroz Sueski kanal u 2024.
  • +80%: porast vozarina između Šangaja i Rotterdama između 2023. i 2025.

 

Pomorski pravci pod pritiskom: Sueski kanal gubi zamah

Nakon ovog događaja mnogi su komentatori istaknuli ranjivost ruta na kojima počiva međunarodna trgovina. S pravom: ovi napadi natjerali su brodarske kompanije da izbjegavaju Crveno more i Arapsko more, ulaz u Sueski kanal, kroz koji je tada prolazilo gotovo 12% svjetskog pomorskog prometa. Danas je taj udio pao ispod 9%. Kontejnerski prijevoz, koji je dominantan način transporta i koji je 2022. činio gotovo polovicu tonaže kroz Sueski kanal, najviše je pogođen ovim preusmjeravanjima. Zabilježio je spektakularan pad od 90% u 2024. i nastavio padati i ove godine. Pad volumena kod brodova za rasuti teret i tankera bio je upola manji.

 

Skupi obilazni pravci: domino-efekt na kašnjenja i cijene

Preusmjeravanje kontejnerskih tokova, uglavnom iz Azije u Europu, preko Rta dobre nade produžuje putovanja za oko deset dana, što ukupno znači 40 do 50 dana za povezivanje dvaju kontinenata. No, osim duljih putovanja, napadi Hutija doveli su prvenstveno do povećanja troškova (gorivo, posade) i potrebe za većim brojem brodova kako bi se osigurala stalna usluga. Ti su čimbenici pridonijeli rastu vozarina na ruti između Šangaja i Rotterdama. Nakon što su se povećale sedam puta između studenoga 2023. i srpnja 2024., s posljedicama na globalne cijene, ostale su znatno više nego prije početka napada (+80 % od siječnja do listopada 2025. u usporedbi s istim razdobljem 2023.).

Unatoč tome, svjetska trgovina između dvaju kontinenata dobro se održala. U 2024. volumeni kontejnerskog prometa između istočne Azije i Europe rasli su sličnim tempom kao globalna trgovina. Prema prognozama Konferencije Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD), kontejnerska trgovina između dviju regija ove bi godine trebala nadmašiti globalnu trgovinu.

Podaci za grafikon u .xls formatu

 

Otporna svjetska trgovina zahvaljujući strateškim prilagodbama

Osim europske potražnje za azijskim proizvodima, ovaj rezultat ne bi bio moguć bez prilagodbi brodarskih kompanija. Srećom, te su kompanije u godinama prije početka napada Hutija dale brojna narudžbe brodogradilištima. Kao rezultat toga, svjetska flota kontejnerskih brodova mogla se brzo povećati prošle i ove godine. Još važnije, usmjerili su isporuke novih brodova na rute koje povezuju istočnu Aziju s europskim lukama. Te su rute u studenome 2025. činile gotovo 25% svjetskog kapaciteta kontejnerskih brodova, u usporedbi s tek 21% u svibnju 2023., nekoliko mjeseci prije početka napada Hutija.

 

Povratak u normalu i rizik od zagušenja

U trenutku kada se činilo da je uspostavljena nova ravnoteža, primirje između Hamasa i Izraela, koje je na snazi od 10. listopada, sada otvara mogućnost povratka trgovačkih brodova u Sueski kanal. Za razliku od stanja prije dvije godine, to bi smanjilo vrijeme putovanja i broj brodova potrebnih za pružanje usluga. To bi moglo dovesti do normalizacije vozarina. Za sada je obnova prometa kroz kanal još uvijek nesigurna. Međutim, ako bi u narednim tjednima ili mjesecima došlo do naglog i masovnog priljeva brodova, to bi moglo izazvati dodatne logističke poremećaje i novi skok vozarina. To bi brzo dovelo do naglog povećanja dolazaka brodova u europske luke. Međutim, lučke operacije na tom području već rade punim kapacitetom. Rizik od zagušenja stoga je stvaran. Na drugoj strani svijeta, europsko usko grlo dovelo bi do nestašice kontejnera u Aziji.

Ukratko, pomorska trgovina još dugo neće biti potpuno stabilna!

 

Nemate vremena za čitanje članka? Pogledajte kako Eve objašnjava ključne zaključke u 2 minute

Autori i stručnjaci