Austrija

Stagnacija praćena umjerenim rastom

Austrijsko gospodarstvo polako izlazi iz svoje najduže recesije u povijesti Druge Republike. Nakon dvije godine negativnih stopa rasta, BDP se stabilizirao krajem 2024. i u prvoj polovici 2025. godine. Gospodarstvo bi trebalo umjereno rasti od druge polovice 2025. godine, dok bi se stopa rasta tijekom 2026. godine trebala neznatno povećati. Privatna potrošnja trebala bi značajno doprinijeti tom rastu, budući da se očekuje da će se kupovna moć i povjerenje potrošača nastaviti poboljšavati, iako oprezno. U Austriji se plaće, mirovine i naknade za umirovljenje usklađuju s inflacijom s jednogodišnjim kašnjenjem. Nakon snažnog povećanja nominalnih plaća od 8,5 % prema kolektivnom ugovoru iz 2024. godine, Austrijska središnja banka očekuje povećanja nominalnih plaća od 3,8 % u 2025. i 2,7 % u 2026. godini. Nakon odbitka inflacije, to znači da je rast realnih plaća u 2024. iznosio 5,3 % – prvi rast od 2019. godine – prije nego što će se stabilizirati na 0,4 % odnosno 0,5 % u 2025. i 2026. godini, što bi i dalje bilo iznad dugoročnog prosjeka od 0,3 %. Zapravo, inflacija je ponovno primjetno u porastu od kraja 2024. godine. Jedan od razloga je istekan inicijative ograničenja cijene električne energije i kraj drugih mjera potpore cijenama energenata početkom 2025. godine, što je uzrokovalo znatan porast troškova energije kućanstava. Osim toga, cijena KlimaTicketa (godišnje karte za javni prijevoz diljem Austrije) povećana je za 19 % u kolovozu 2025. Od 2026. godine pritisak inflacije trebao bi se ponovno donekle smanjiti, nakon što se cijene energenata normaliziraju na godišnjoj razini. Međutim, cijene usluga vjerojatno će ostati pod pritiskom jer su vrlo radno intenzivne, a KlimaTicket bit će i 8 % skuplji. Konačno, kupovnu moć utjecat će ukidanje isplata klimatskih bonusa (naknada za cijenu CO2 za kućanstva, koja može iznositi od 145 do 290 eura po osobi godišnje, ovisno o lokaciji), koje su posljednji put isplaćene u veljači 2025. S obzirom na povećanu stopu štednje kućanstava u posljednje dvije godine, ti bi se dodatni troškovi trebali nadoknaditi blagim smanjenjem štednje.

Investicije u graditeljstvo također bi trebale pružiti manji pozitivan poticaj, osobito od 2026. godine. Početkom 2025. zabilježen je primjetan porast potražnje za kreditima za stambenu izgradnju potaknut popustljivijom monetarnom politikom Europske središnje banke (ECB). U prvoj polovici 2025. ECB je smanjila svoju glavnu kamatnu stopu (stopu depozita) ukupno za 0,5 postotnih bodova na 2 %, što se smatra neutralnom razinom. S obzirom na skroman gospodarski rast eurozone i stabilne izglede za inflaciju, do kraja 2025. mogla bi doći do još dva smanjenja od po 25 baznih bodova. Iako se ključna kamatna stopa vjerojatno neće mijenjati u 2026. godini, ne mogu se isključiti još dva smanjenja od po 25 baznih bodova ako oporavak ostane spor. To će od 2026. godine potaknuti potražnju u građevinskom sektoru, osobito za stambenim objektima. S druge strane, očekuje se pad ulaganja poduzeća u opremu i strojeve zbog niske iskorištenosti kapaciteta u proizvodnom sektoru. Vanjska potražnja za austrijskim proizvodima (otprilike 50 % svih lokalno proizvedenih dobara izvozi se) trebala bi ostati ograničena. S obzirom na snažan porast troškova rada u usporedbi s europskim prosjekom, cjenovna konkurentnost austrijskih dobara smanjila se posljednjih godina. Postoji neizvjesnost u vezi s trgovinskim sporazumom EU-SAD, budući da u vrijeme pisanja ovog teksta ne postoji službeni trgovinski sporazum između EU i SAD-a, osim političkog sporazuma koji utvrđuje uvozne carine SAD-a na proizvode iz EU na 15 %. Ova će carina vrijediti za automobile i dijelove automobila, kao i za farmaceutske proizvode, ali isključuje čelik, aluminij i bakar, za koje je carina 50 %. Postoji nekoliko iznimaka, npr. za zrakoplove, generičke lijekove i kemijske prekursore.

SAD je druga najveća odredišna zemlja za austrijski izvoz, na koju otpada 8,2 % ukupnog izvoza: pretežno se preko Atlantika šalju strojevi, farmaceutski uređaji i dijelovi automobila. Međutim, na austrijski izvoz utjecat će i gospodarski razvoj Njemačke, budući da je susjed daleko najvažniji trgovinski partner. Iako bi Njemačka trebala ostvariti spor rast (posebno 2026.), trošeći više na obranu i infrastrukturu, austrijske tvrtke mogu od toga imati samo ograničenu korist jer Austrija nema značajnu obrambenu industriju. Štoviše, država je započela s provedbom stroge politike štednje. Posljedično, ne očekuje se potpora javnog sektora za poticanje rasta u 2025. i 2026. godini.

Pokrenut je postupak zbog deficita u EU

Nedavno se Austrija smatrala jednom od štedljivih zemalja EU-a. To se promijenilo 2025. godine. U srpnju 2025. EU je pokrenula postupak zbog prekomjernog deficita. Nakon već visokog deficita u 2024., 2025. bilježi još jedan deficit iznad maastrichtskih kriterija od 3 % nominalnog BDP-a, što ukupni dug dodatno gura iznad maksimalnog cilja EU od 60 %. Iako bi deficit trebao opasti 2026. godine, to neće biti dovoljno za ispunjavanje cilja EU od 3 % do 2028. godine. Neobično visoka razina duga posljednjih godina rezultat je visoke inflacije uzrokovane krizom energetskih cijena i automatskog usklađivanja mirovina, socijalnih naknada i troškova osoblja u javnom sektoru. Kao odgovor na to, vlada je pokrenula veliki program konsolidacije. Osim ušteda na projektima vezanim uz klimu (ukidanje klimatskog bonusa i smanjenje subvencija, kao i uštede u ministarstvima), vlada je odlučila ukinuti program dopusta za usavršavanje koji financira država te uvesti promjene u mirovinski sustav. Od lipnja 2025. povećat će se doprinosi za zdravstveno osiguranje za umirovljenike, a od 2026. prijevremena mirovina bit će moguća tek od 63. godine života (umjesto 62) i uz najmanje 42 godine staža (umjesto 40). Štoviše, novi umirovljenici dobit će samo 50 % automatskog usklađivanja s inflacijom. Utjecaj na proračun bit će ograničen 2025. godine, jer će se troškovi usklađivanja s inflacijom i visokih kamatnih stopa uravnotežiti s rezovima u rashodima. Učinak, osobito od reforme mirovinskog sustava, trebao bi se postupno početi vidjeti od 2026. godine, a u punoj mjeri stupiti na snagu 2027. godine. Sukladno tome, proračunski deficit će se polako smanjivati, a omjer duga će se dodatno povećati.

Austrijski višak tekućeg računa znatno je porastao u 2024. godini zahvaljujući snažnom poboljšanju trgovinskog bilanca robe zbog povoljnijih uvjeta trgovine. S obzirom na pesimističnija predviđanja za izvoz, višak trgovine robom trebao bi se smanjiti u 2025. i 2026. godini. Dio toga trebao bi biti kompenziran daljnjim povećanjem snažnog salda trgovine uslugama zahvaljujući vrlo velikom broju turista. Ne očekuje se velika promjena na primarnom računu dohotka (saldo prihoda od stranih ulaganja) ili sekundarnom računu rashoda (uglavnom potaknut transferima radnika u inozemstvu i doprinosima međunarodnim organizacijama).

Kandijsko-uglena koalicija pod pritiskom

Christian Stocker iz konzervativne kršćansko-demokratske ÖVP-a trenutni je kancelar i vodi "Kandijsku koaliciju" koju čine ÖVP, socijaldemokratska SPÖ i liberalna NEOS. Naziv koalicije aludira na boje stranaka: tirkiznu, crvenu i ružičastu. Koaalicija je formirana tek nakon dugotrajnog razdoblja pregovora koje je uslijedilo nakon rezultata parlamentarnih izbora u rujnu 2024. i uvjerljive pobjede krajnje desne FPÖ-a. Bila je to prva izborna pobjeda FPÖ-a na nacionalnoj razini u modernoj povijesti Austrije. FPÖ je uspio poboljšati svoj rezultat iz 2019. za zapanjujućih 12,7 postotnih bodova, na 28,9 %, čime je stranka osigurala 57 od ukupno 183 mjesta. Većina dodatnih glasova FPÖ-a došla je od konzervativne Kršćansko-demokratske stranke ÖVP, čiji je rezultat pao za 11,2 postotna boda u odnosu na prethodne izbore, na 26,3 %, čime je osvojila 51 mandat. Izvorno su sve stranke u Nacionalnom vijeću isključile svaki oblik suradnje s kontroverznim desničarskim ekstremističkim vođom FPÖ-a, Herbertom Kicklom. Posljedično, savezni predsjednik Alexander Van der Bellen povjerio je ÖVP-u, koji je osvojio drugo mjesto, vođenje koalicijskih pregovora. ÖVP se obratio SPÖ-u i Neosima. Početkom 2025. Neosi su napustili pregovarački stol jer su se žalili na nedostatak volje SPÖ-a i ÖVP-a za većim reformama. Zatim su, nakon promjene vodstva ÖVP-a, konzervativci započeli pregovore o koaliciji s FPÖ-om, koji su također propali jer FPÖ nije bio spreman na kompromise. Alternativa jednoj od ove dvije koalicijske opcije bile bi nove izbore na kojima bi, prema anketama, FPÖ osvojio još veći udio glasova, pa su stranke "Kandijeve koalicije" ponovno započele pregovore i formirale vladu u ožujku 2025. nakon što su se dogovorile o uvođenju nekih fiskalnih reformi.

Nejasno je hoće li "Kandijsko koalicija" uspjeti izdržati cijeli mandat do sljedećih redovnih izbora 2029. godine. Iako su se stranke dogovorile o povećanju poreza i smanjenju rashoda za 2025. i 2026. godinu, nisu finalizirale detalje proračunskog plana za naredne godine. Općenito, ÖVP i (djelomično) NEOS podržavaju smanjenje poreza, dok SPÖ zagovara povećanje poreza. Nadalje, sve su stranke složile o pooštravanju imigracijske politike i predložile plan koji ima za cilj uvođenje trajnog sustava kvota za obiteljsko ujedinjenje. Na njih vrši pritisak još veće povećanje javne potpore za FPÖ, koja je u anketama ljeti 2025. dosegnula 34 % (u usporedbi s 29 % na posljednjim izborima). U međuvremenu je potpora za ÖVP malo opala na 22 %, iako i dalje zauzima drugo mjesto.

Plaćanje

SWIFT i SEPA (unutar EU) prijenosi se obično koriste za domaće i međunarodne transakcije i nude isplativ, brz i siguran način plaćanja.

Menice, a u manjoj mjeri i čekovi, najčešće se koriste kao sredstvo financiranja ili jamstvo plaćanja. Ipak, ni jedni ni drugi se ne koriste niti preporučuju široko, jer nisu uvijek najučinkovitije sredstvo plaćanja. Menice moraju ispuniti relativno stroge obvezne kriterije da bi bile valjane, što odvaja poslovne ljude od njihove upotrebe. Istovremeno, čekovi ne moraju biti pokriveni sredstvima na dan izdavanja, ali moraju biti pokriveni na dan predaje na naplatu. Banke obično vraćaju neispravne čekove njihovim izdavaocima, koji ih također mogu sami opozvati bez straha od kaznenog postupka zbog zlouporabe te mogućnosti.

Naplata potraživanja

Kao pravilo, postupak naplate započinje slanjem zahtjeva za plaćanje dužniku preporučenom poštom, kojim se podsjeća na njegovu obvezu plaćanja dospjelog iznosa i zateznih kamata propisanih u ugovoru o prodaji ili uvjetima prodaje.

Ako u ugovoru nije navedena klauzula o kamatnoj stopi, polugodišnja kamatna stopa koja se primjenjuje od 1. kolovoza 2002. jest osnovna kamatna stopa Bank of Austria, izračunata na temelju refinancijske stope Europske središnje banke, uvećana za osam postotnih bodova.

POJEDNOSTavljeni postupak

Za potraživanja koja su određena, dospjela i neosporna, vjerovnici mogu putem unaprijed ispunjenog obrasca zatražiti od okružnog suda brzu sudsku napomenu (Mahnverfahren). Nadležni okružni sud za ovu vrstu ubrzanog postupka ubrzava potrebne radnje za obične potraživanja do 75.000 EUR (ranije 30.000 EUR).

U ovom postupku sudac će izdati nalog za plaćanje traženog iznosa i nastalih sudskih troškova. Ako dužnik ne uloži prigovor (Einspruch) na nalog u roku od četiri tjedna od dostave presude, nalog postaje izvršan relativno brzo.

Postoji poseban postupak (Wechselmandatsverfahren) za neplaćene mjenice prema kojem sud odmah dostavlja rješenje kojim nalaže dužniku da podmiri dug u roku od dva tjedna. Međutim, ako dužnik ospori potraživanje, predmet će se rješavati u uobičajenom sudskom postupku.

Ako dužnik ima imovinu u drugim zemljama EU-a, vjerovnik može zatražiti od Trgovačkog suda u Beču izdavanje Europske platne naloge za neosporne dugove, koja je izvršna u svim zemljama EU-a (osim Danske).

REDOVNI POSTUPAK

Ako se ne postigne sporazum o nagodbi ili se potraživanje ospori, posljednja preostala alternativa je podnošenje redovne tužbe (Klage) nadležnom okružnom (Bezirksgericht) ili regionalnom (Landesgericht) sudu, ovisno o iznosu potraživanja ili vrsti spora. Tuženici imaju četiri tjedna za podnošenje svojih argumenata.

Što se tiče regionalnih sudova, od tuženika se očekuje da iznesu svoje argumente kao odgovor na poziv, a za to imaju četiri tjedna.

Samo u okrugu Beč postoji zaseban trgovački sud (Handelsgericht) koji rješava trgovačke sporove (trgovački sporovi, tužbe za nepoštenu konkurenciju, zahtjevi za otvaranje stečajnog postupka itd.).

Tijekom pripremnog postupka stranke moraju podnijeti pisane prijedloge za dokaze i podnijeti svoje tužbene zahtjeve. Sud zatim odlučuje o činjenicama u predmetu koje su mu iznesene, ali ne istražuje slučajeve po službenoj dužnosti. Na glavnoj raspravi sudac ispituje podnesene pisane dokaze te sasluša argumente stranaka i svjedoke. Izvršna presuda se obično može dobiti u prvom stupnju u roku od otprilike deset do dvanaest mjeseci. Zakon o parničnom postupku propisuje da stranka koja pobijedi u parnici ima pravo od stranke koja izgubi zatražiti punu naknadu svih nužnih pravnih troškova koje je prethodno imala.

0

0

0

Izvršenje pravne odluke

Presuda postaje izvršna kada postane konačna. Ako dužnik ne poštuje sudsku presudu, sud može izdati nalog za zapljenu ili nalog za ovrhu na plaći. Alternativno, sud može zaplijeniti i prodati imovinu dužnika.

Za inozemne presude okolnosti se mogu razlikovati ovisno o zemlji izdavateljici. Za zemlje EU-a, dvije glavne metode za izvršenje presude EU-a su Europski nalog za izvršenje ili prema odredbama Uredbe Bruxelles I. Za zemlje izvan EU-a, presude se priznaju i izvršavaju pod uvjetom da je zemlja izdavateljica stranka u međunarodnom sporazumu s Austrijom.

Stečajni postupak

POSTAUPCI IZVAN SUDA

Napori i pregovori o restrukturiranju izvan suda obično prethode stečajnom postupku. Oni predstavljaju sredstvo za dobivanje kredita za rekapitalizaciju u zamjenu za status osiguranog vjerovnika.

RESTRUKTURIRANJE

Preduvjet za postupak restrukturiranja je da dužnik podnese zahtjev za otvaranje postupka i istovremeno dostavi plan restrukturiranja. Taj se postupak provodi ili pod samoupravom dužnika ili pod upravom upravitelja. Za samoupravljeno restrukturiranje, dužnik mora podnijeti zahtjev za samoupravljanje uz popratnu dokumentaciju i restrukturirarski plan koji predviđa minimalnu kvotu od 30 %.

LIKVIDACIJA

Postupci likvidacije imaju za cilj pravedno ostvariti prava različitih vjerovnika. Postupak vodi stečajni upravitelj koji preuzima kontrolu nad poslovanjem, prodaje imovinu i raspodjeljuje prihod među vjerovnicima.

ZADRŽAVANJE VLASNIŠTVA

Slično Njemačkoj, zadržavanje vlasništva je pisana klauzula u ugovoru kojom se navodi da dobavljač zadržava vlasništvo nad isporučenom robom dok kupac ne izvrši punu uplatu cijene. To obično poprima jedan od tri oblika:

jednostavno zadržavanje vlasništva: dobavljač zadržava vlasništvo nad isporučenom robom dok kupac u cijelosti ne plati cijenu;

prošireno zadržavanje prava vlasništva: zadržavanje se proširuje na daljnju prodaju naknadnih dobara; kupac će ustupiti potraživanja nastala iz preprodaje trećoj strani početnom dobavljaču;

produžena zadržavanje prava vlasništva: zadržavanje se proširuje na robu obrađenu u novi proizvod, a izvorni dobavljač ostaje vlasnik ili suvlasnik do vrijednosti svoje isporuke.

Zadnje ažuriranje: kolovoz 2025.