Bahrein

Rast će se blago povećati 2026. godine, potaknut aktivnošću izvan naftnog sektora usred pojačanih regionalnih napetosti

Očekuje se da će se gospodarski rast Bahreina umjereno poboljšati 2026. godine, iako sporije nego što se ranije predviđalo uslijed pojačanih regionalnih geopolitičkih napetosti. Proširenje kapaciteta prerade naftnih derivata, otporan izvoz aluminija (metali čine 40 % ukupnog izvoza) i stalan rast financijskih usluga (oko 17 % BDP-a) trebali bi podržati aktivnost. Turizam i povezane usluge (oko 10 % BDP-a) također bi trebali ostati važni čimbenici, iako se očekuje da će regionalna nestabilnost utjecati na priliv posjetitelja. Očekuje se da će proizvodnja nafte zabilježiti ograničeno povećanje od 1 % na oko 195.000 barela dnevno (bpd), što odražava kombinirani učinak upravljanja proizvodnjom OPEC+ i strukturnih ograničenja u sektoru istraživanja i proizvodnje, kao što su zrelost postojećih naftnih polja, skromna povećanja rezervi i ograničena kapitalna ulaganja. Iako će veća proizvodnja rafinirane nafte pozitivno pridonijeti industrijskoj proizvodnji i izvozu, taj će se utjecaj djelomično poništiti rastućim uvozom sirove nafte. Bahreinska strategija usmjerena na nizvodni sektor temelji se na uvozu sirove nafte, njezinoj preradi i izvozu rafiniranih proizvoda. Ne-naftni sektori (oko 85 % BDP-a) ostat će glavni pokretači aktivnosti u 2026. godini. Očekuje se da će financijske usluge, logistika i turizam imati koristi od povoljnih regionalnih financijskih i gospodarskih uvjeta te od položaja Bahreina kao regionalnog financijskog središta. Proizvodnja aluminija nastavit će podržavati industrijsku proizvodnju, iako bi slabija potražnja mogla usporiti izvozni zamah. Međutim, rizici od pada rasta su se povećali usred povišenih regionalnih geopolitičkih napetosti. Bahrein ostaje posebno izložen poremećajima u Ormuskom tjesnacu, kroz koji prolazi sav njegov izvoz ugljikovodika, što povećava ranjivost na šokove koji utječu na pomorske trgovačke putove. Regionalna nestabilnost mogla bi također oslabiti povjerenje ulagača, turističke tokove i financijske priljeve, a istovremeno potencijalno utjecati na spremnost ili kapacitet partnera iz Zaljeva da pruže dodatnu financijsku potporu ako bude potrebno. Bahrein se povijesno oslanjao na značajnu fiskalnu potporu svojih susjeda. Godine 2018. Saudijska Arabija, UAE i Kuvajt obećali su paket potpore od 10 milijardi američkih dolara koji će se isplaćivati u tranšama tijekom vremena kako bi pomogli stabilizirati fiskalnu i vanjsku ravnotežu zemlje.

Inflacijski pritisci očekuju se i dalje relativno suzdržani u 2026. godini, iako su rizici porasli usred pojačanih regionalnih geopolitičkih napetosti. Viši troškovi prijevoza i logistike povezani s poremećajima u pomorskim trgovačkim putevima mogli bi povećati cijene uvoza, osobito za hranu i druge osnovne potrepštine, s obzirom na veliku ovisnost Bahreina o uvozu. Istovremeno, umjereno monetarno ublažavanje u skladu s odlukom američke Federalnih rezervi (Fed) zbog režima fiksnog tečaja vjerojatno će potaknuti rast kreditiranja i privatnu potrošnju, čime će se stvoriti ograničen pritisak na rast cijena. Prekomjerni kapacitet na tržištu nekretnina i slaba dinamika plaća dodatno će ograničiti rast cijena.

Fiskalni deficit će se zadržati, dok se vanjski rezervni fondovi suočavaju s rastućim regionalnim rizicima

Očekuje se da će fiskalna pozicija Bahreina 2026. godine ostati ograničena, što odražava visoku ovisnost o prihodima od ugljikovodika (50-55 % ukupnih fiskalnih prihoda), ograničenu fleksibilnost rashoda i povišenu servisiranje javnog duga, unatoč tekućim naporima vlasti na konsolidaciji. Fiskalna politika nastavit će se usredotočiti na suzbijanje deficita postupnim povećanjem prihoda i racionalizacijom rashoda. Očekuje se da će mjere usmjerene na proširenje porezne baze, poboljšanje prihoda od nafte i jačanje fiskalnog upravljanja podržati napore za konsolidaciju. Međutim, fiskalni rezultati ostat će vrlo osjetljivi na kretanje cijena nafte i regionalne geopolitičke uvjete. Iako bi veća proizvodnja rafiniranih proizvoda i stabilan izvoz aluminija trebali pružiti određenu potporu državnim prihodima, poremećaji u regionalnim trgovačkim putevima ili slabija vanjska potražnja ograničili bi državne fiskalne prihode. S aspekta rashoda, rigidne strukture rashoda ograničit će sposobnost prilagodbe. Plaće, subvencije i socijalni transferi čine oko polovice ukupnih državnih rashoda, što ograničava prostor za brzu konsolidaciju. Osim toga, očekuje se da će društveni i politički razlozi obeshrabriti duboke rezove u tekućim rashodima. Iako se predviđa blago smanjenje potreba za zaduživanjem s 1,4–1,5 milijardi BHD-a 2025. na oko 1 milijardu BHD-a 2026., tvrdokorni fiskalni deficit i dalje će doprinositi povećanju tereta javnog duga. Ipak, očekuje se da će kontinuirana potpora partnera iz Vijeća za suradnju Zaljevskih zemalja (GCC), imovina u državnim investicijskim fondovima (oko 10 % BDP-a) i pristup domaćim i međunarodnim tržištima kapitala ublažiti kratkoročne rizike financiranja. Istovremeno, vanjska potpora mogla bi sve više ovisiti o ostvarenju napretka u fiskalnim reformama, što će potaknuti daljnju konsolidaciju.

Očekuje se da će vanjski položaj ostati u suficitu 2026. godine, iako bi se saldo tekućeg računa mogao sužiti usred povećanih regionalnih geopolitičkih napetosti. Izvoz usluga, osobito financijskih usluga, nastavit će pružati potporu, dok će prihodi od ugljikovodika i izvoz aluminija ostati važni izvori vanjskih prihoda. Ipak, zatvaranje Hormuzkog tjesnaca predstavljat će teret. Turistički tokovi također bi se mogli oslabiti jer bi regionalna nesigurnost utjecala na potražnju za putovanjima.

Regionalne geopolitičke napetosti i rat u Iranu oblikovat će investicijsko okruženje

Bahrein ima funkcionalan parlament. Nacionalna skupština, osnovana prema Ustavu iz 2002. godine, sastoji se od dva doma: Šura vijeća koje imenuje kralj i izabranog Vijeća predstavnika. Zakonodavstvo moraju odobriti oba doma i kralj. Sljedeći parlamentarni izbori održat će se do studenog ove godine. U bliskoj budućnosti ne očekuje se veća politička nestabilnost ili promjena.

Regionalni izgled rizika za Bahrein u 2026. godini sve će više biti oblikovan geopolitičkim napetostima koje slijede nakon rata u Iranu. Kao mala i visoko otvorena ekonomija, Bahrein ostaje posebno izložen razvoju događaja koji utječu na regionalne trgovačke rute i energetska tržišta. Sigurnosni rizici u Hormuzkom tjesnacu posebno su važni jer sav izvoz ugljikovodika Bahreina prolazi tim plovnim putem. Svako dugotrajno narušavanje pomorskih trgovinskih tokova narušilo bi povjerenje ulagača. S druge strane, Bahrein se i dalje oslanja na financijsku potporu regionalnih partnera, posebice Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, što ga čini ranjivim na promjene njihovih političkih prioriteta. Zaštita zemlje i dalje će biti usko povezana s američkom vojnom prisutnošću i sporazumima.

Zadnje ažuriranje: ožujak 2026.