Bahrein

Oštar gospodarski pad 2026. zbog rata

Očekuje se da će se gospodarstvo Bahreina oštro smanjiti 2026. godine zbog poremećaja u naftnom i nenaftaškom sektoru uzrokovanih ratom te naknadnog zatvaranja Hormuzkog tjesnaca kroz koji Bahrein izvozi većinu svoje robe. Iako Bahrein ima cestovnu vezu sa Saudijskom Arabijom, što olakšava trgovinu sa Saudijskom Arabijom, UAE-om i drugim zemljama u regiji, zemlja ostaje uvelike ovisna o pomorskim rutama. Više od polovice njegovog izvoza i oko 70 % njegovog uvoza prolazi kroz Hormuzki tjesnac, što Bahrein čini izrazito ranjivim na bilo kakve prekide u prometu. Očekuje se da će se naftni sektor (oko 10 % BDP-a) smanjiti zbog procijenjenog pada proizvodnje sirove i rafinirane nafte i naftnih derivata od 15 % u 2026. u usporedbi s prethodnom godinom, uslijed obustava proizvodnje prisiljenih raketnim napadima. Nakon izravnih iranskih napada na bahrainjske pogone za proizvodnju aluminija (metali čine otprilike 12-16 % BDP-a i 40 % ukupnog izvoza), prognozira se da će kombinacija fizičke štete na postrojenjima i trajne pomorske blokade koja zaustavlja većinu uvoza boksita i alumine, kao i izvoza aluminija, smanjiti ukupnu proizvodnju metala u Bahreinu za procijenjenih 20–25 % u 2026. godini. Prihodi od turizma (oko 7 % BDP-a) očekuju se da će pasti u 2026. godini i usporiti rast usred pojačane regionalne geopolitičke napetosti koja ometa zračni promet, povećava troškove i smanjuje potražnju međunarodnih posjetitelja, uz otkazivanje ključnih događaja kao što je Velika nagrada Formule 1. Napadi dronova na podatkovni centar u ožujku također ugrožavaju ciljeve digitalne transformacije i povjerenje ulagača.

Očekuje se da će se inflacijski pritisci povećati u 2026. godini zbog rastućih cijena hrane, potaknutih trajnim poremećajima u lancima opskrbe i višim cijenama energije. Očekuje se da će se troškovi prijevoza u Bahreinu (oko 18 % košarice CPI-ja) dodatno povećati jer vlasti nastavljaju ukidati subvencije za gorivo zbog sve većeg fiskalnog pritiska. Unatoč tome, očekuje se da će inflacija ostati niska jer će fiksni tečaj dinara u odnosu na američki dolar nastaviti djelovati kao učinkovita kontrola inflacijskih pritisaka.

Proračunski deficit će se povećati, a vanjski suficit će se smanjiti

Očekuje se da će se fiskalni deficit Bahreina povećati 2026. godine, što je rezultat velike ovisnosti o prihodima od ugljikovodika (između 50 i 55 % ukupnih fiskalnih prihoda), ograničene fleksibilnosti u rashodima i visokog servisiranja javnog duga unatoč kontinuiranim naporima vlasti na konsolidaciji. Ostvarenje prihoda ostat će vrlo osjetljivo na kretanje cijena nafte i obujam izvoza. Ova ranjivost je ozbiljno pojačana zbog trajnog zatvaranja Hormuzkog tjesnaca. Sve dok ova ključna pomorska uska grla ostane blokirana, sposobnost Bahreina da fizički izvozi sirovu naftu i rafinirane proizvode gotovo će se zaustaviti, što će predstavljati izravan udarac državnim prihodima. S obzirom na rashode, rigidne strukture potrošnje ograničit će sposobnost prilagodbe. Plaće, subvencije i socijalni transferi čine oko polovice ukupnih državnih izdataka, što ograničava prostor za brzu konsolidaciju. Osim toga, očekuje se da će društveni i politički razlozi obeshrabriti duboke rezove u tekućim izdacima. U tim okolnostima, potrebe za financiranjem i dalje će se uglavnom zadovoljavati zaduživanjem, što će dodatno produbiti javni dug. Bahrein se povijesno oslanjao na značajnu fiskalnu potporu svojih susjeda. Godine 2018. Saudijska Arabija, UAE i Kuvajt obećali su paket potpore od 10 milijardi američkih dolara koji će se isplaćivati u tranšama tijekom vremena kako bi se pomoglo stabilizirati fiskalnu i vanjsku ravnotežu zemlje. Trenutno isplata sredstava može biti odgođena jer se i donatorske zemlje suočavaju s negativnim posljedicama regionalnih napetosti. Međutim, kontinuirana strukturna potpora, posebice ulaganje Saudijske Arabije u bahreinski suvereni fond (oko 10 % BDP-a), trebala bi ublažiti rizik za stabilnost u kratkoročnom razdoblju. Osim toga, petogodišnji sporazum o valutnoj zamjeni u vrijednosti od 20 milijardi AED (5,4 milijarde USD) između središnjih banaka Bahreina i UAE-a trebao bi pomoći u povećanju likvidnosti.

Bahrainski višak tekućeg računa smanjit će se 2026. godine, uglavnom zbog niskog izvoza ugljikovodika (50 % ukupnog izvoza) i metala. Unatoč državnim inicijativama za ublažavanje tereta na turistički sektor putem odgode plaćanja naknada u prvom tromjesečju, očekuje se pad ukupnih prihoda od turizma. Niske financijske rezerve (tj. međunarodne rezerve koje pokrivaju samo 1,5 mjeseca uvoza) ostavljaju zemlju ranjivom, čineći je izrazito osjetljivom na vanjske šokove i prisiljavajući je da se više oslanja na vanjsko financiranje kako bi održala fiksni tečaj i ispunila svoje dugovne obveze.

Regionalne geopolitičke napetosti opterećuju sigurnosne izglede

Nakon napada SAD-a i Izraela 28. veljače 2026. i prije prekida vatre 13. travnja, Iran je pokrenuo niz raketnih i dronskih napada na nekoliko zemalja Zaljeva, uključujući Bahrein. Napadi su ciljali ključnu infrastrukturu, kao što su energetski objekti, kao i područja u blizini vojnih baza, čime su povećani sigurnosni rizici za Bahrein. Bahrein je bio meta 5. lipnja tijekom sporadičnih uzajamnih napada tijekom prekida vatre. Od početka rata Iran je također blokirao pomorski promet kroz Hormuzki tjesnac. Ako se postigne trajni prekid vatre ili širi regionalni mirovni sporazum, cjelokupno okruženje rizika u Bahreinu vjerojatno će se poboljšati, iako samo djelomično. Značajni unutarnji nemiri u Bahreinu obično se intenziviraju tijekom razdoblja sukoba koji uključuju Iran, jer takvi događaji snažno odjekuju kod šijitske većine u zemlji. Stabilnije i manje konfrontacijsko regionalno okruženje smanjilo bi vjerojatnost prosvjeda i podržalo društvenu stabilnost, čime bi se vlastima olakšalo održavanje kontrole. Dodatno, fragmentirana priroda i odsutnost strukturiranog političkog predstavništva oporbe kraljevskoj obitelji i vladi ograničavaju sposobnost organiziranja velikih i koordiniranih izazova vladajućim vlastima, što pomaže ublažiti društvene nemire.

Bahrein održava bliske odnose sa Saudijskom Arabijom, SAD-om i Ujedinjenim Kraljevstvom, što odražava njegovo snažno usklađivanje sa zapadnim i zaljevskim saveznicima, kao i njegovu ovisnost o vanjskim sigurnosnim jamstvima. Da nije rata, Bahrein bi zadržao oprezan stav prema Iranu, odražavajući regionalne rivalstva i domaće osjetljivosti. Drugo, Bahrein i Izrael normalizirali su svoje odnose u sklopu Abrahamovih sporazuma (2020.) u nastojanju da ojačaju gospodarsku suradnju i regionalnu stabilnost. Međutim, napretku i dalje smetaju geopolitičke napetosti i ograničenja u provedbi.

Zadnje ažuriranje: lipanj 2026.