Belgija

Umjeren rast nastavlja se samo zahvaljujući stabilnoj kupovnoj moći

Očekuje se da će se belgijska ekonomija nastaviti razvijati umjerenim, ali prigušenim tempom i u 2026. i u 2027. godini. Kupovna moć kućanstava ponovno će biti potpomognuta automatskom indeksacijom plaća, mirovina i socijalnih naknada prema troškovima života, što i dalje ostaje prepoznatljiva značajka belgijskog sustava. Ovaj mehanizam trebao bi pružiti važnu zaštitu od rastućih cijena, no njegovu će učinkovitost djelomično poništiti ponovni porast cijena energenata koji će utjecati na kupovnu moć u 2026. godini kako se proširi na šire inflacijske pritiske. Ti će se događaji odraziti na povjerenje potrošača. Istovremeno, fiskalna politika nudi samo ograničenu potporu. S obzirom na to da su javne financije već pod pritiskom, vlada ima malo prostora za povećanje potrošnje ili za uvođenje ciljanih mjera potpore za kućanstva, za razliku od svoje uloge tijekom nedavnih kriza. Iako belgijska kućanstva još uvijek imaju relativno udobne zalihe štednje, koje bi trebale ublažiti neposredan utjecaj viših cijena, očekuje se da će postupni porast nezaposlenosti potkopati povjerenje i ograničiti rast potrošnje. Osim toga, kontinuirano zaoštravanje i fiskalne i monetarne politike dodatno će ograničiti stvarnu domaću potražnju i 2026. i 2027. godine, iako bi ublažavanje inflacijskih pritisaka moglo podržati nešto veći rast 2027. godine.

Nakon dugog razdoblja smanjenja marži u razdoblju 2023.–2024., tvrtke su počele bilježiti određeno oporavljanje profitabilnosti, što je podržalo oporavak privatnih ulaganja. Ovaj oporavak potaknuto je i početnim smanjenjem referentnih kamatnih stopa Europske središnje banke (ECB), čime su smanjeni troškovi financiranja i podržana kapitalna ulaganja. Ipak, ovi su pozitivni pomaci bili nedovoljni da nadoknade oštar porast insolventnosti poduzeća zabilježen između 2021. i 2025. godine, pri čemu stope neuspjeha premašuju razine iz razdoblja prije pandemije za oko 10 %. Gledajući unaprijed, očekuje se da će rastući operativni troškovi – osobito za energiju, međuproizvode i radnu snagu – sve više opterećivati korporativne marže, a indeksacija će naštetiti konkurentnosti troškova. Osim toga, ponovno zaoštravanje monetarne politike ECB-a vjerojatno će ograničiti uvjete financiranja. Očekuje se da će ti čimbenici zajedno postupno erodirati profitabilnost, prigušiti investicijsku aktivnost i povećati broj insolventnosti u 2026. godini, pri čemu će povišene razine potrajati i u 2027. godini. U građevinskom sektoru aktivnost ostaje osobito slaba: broj građevinskih dozvola i dalje je na niskim razinama, a očekuje se da će se pogoršanje sektorskih uvjeta nastaviti, ograničavajući aktivnost izvan segmenta građevinarstva.

Očekuje se da će javna potrošnja u sljedećih nekoliko godina dati samo ograničen doprinos rastu. Nova vlada signalizirala je namjeru da obuzda rast tekuće potrošnje kroz reforme tržišta rada i mirovinskog sustava, kao i postavljanjem djelomičnih ograničenja na mehanizme indeksacije plaća. Istovremeno se očekuje promjena u sastavu rashoda, pri čemu će veća javna ulaganja pružiti određenu potporu aktivnosti. Povećanje izdvajanja za obranu, uz održiva ulaganja u energetsku tranziciju i digitalnu infrastrukturu, trebala bi potaknuti određeni rast. Međutim, prostor za fiskalnu ekspanziju ostaje strogo ograničen postupkom EU-a zbog prekomjernog deficita, što ograničava sposobnost vlade da nadoknadi slabiji zamah privatnog sektora. Izgledi za izvoz i dalje su izazovni. Belgijsku vanjsku potražnju i dalje opterećuje usporavanje europskog i globalnog gospodarstva, dok američke carine dodatno vrše pritisak na sektore izložene trgovini. Osim toga, farmaceutska industrija – jedan od ključnih pokretača belgijskog izvoza – prolazi kroz fazu normalizacije nakon nekoliko iznimno uspješnih godina tijekom neposrednog razdoblja pandemije i poslijepandemijskog razdoblja. Kao rezultat toga, očekuje se da će rast izvoza ostati skroman, pružajući samo skroman doprinos ukupnoj gospodarskoj aktivnosti.

Nova EU procedura za prekomjerni proračunski deficit prisiljava vladu na umjereno povećanje potrošnje

Fiskalna politika Belgije u razdoblju 2026.–2027. ostaje strogo ograničena fiskalnim okvirom EU-a, nakon uključivanja u postupak zbog prekomjernog deficita zbog postojanih deficita iznad 3 % BDP-a. Prema revidiranim pravilima, vlada je obvezna ostvariti prosječan godišnji smanjenje deficita od oko 0,5 postotnih bodova BDP-a, čime se ograničava prostor za diskrecijsku fiskalnu potporu. Savezni plan konsolidacije predstavljen u proljeće 2025. ima za cilj smanjiti deficit na 3 % BDP-a do 2030. godine kroz kumulativni napor od oko 23 milijarde eura (3,7 % BDP-a), oslanjajući se prvenstveno na strukturne reforme. To uključuje reforme tržišta rada i mirovinskog sustava – poput ograničavanja naknada za nezaposlene na dvije godine i obeshrabrivanja prijevremenog umirovljenja – dok automatska indeksacija plaća i mirovina ostaje nepromijenjena. Od 2026. godine očekuju se veći prihodi od porezne reforme, uključujući novi porez na kapitalnu dobit od 10 % na određenu financijsku imovinu iznad godišnjeg praga od 10.000 EUR, uz uštede od institucionalnih reformi. Unatoč tome, s obzirom na to da savezne vlasti odgovorne za samo otprilike polovicu ukupnih javnih izdataka i ograničenu koordinaciju među regijama, očekuje se da će fiskalna politika ostati blago restriktivna u razdoblju 2026.–2027., pri čemu će se potpora uglavnom usmjeriti na obranu, energetsku tranziciju i ulaganja u digitalnu infrastrukturu.

Očekuje se da će se položaj Belgije na tekućem računu poboljšati tek neznatno tijekom 2026. i 2027. godine. Iako bi bilanca trgovine robom mogla imati koristi od nešto povoljnijih uvjeta trgovine, izvozna aktivnost i dalje je pod pritiskom slabog europskog i globalnog potražnja, postojeće trgovinske nesigurnosti i američkih carina. Osim toga, farmaceutski sektor nastavlja se normalizirati nakon nekoliko iznimno uspješnih postpandemijskih godina. Izvoz usluga i primarni dohodak trebali bi ostati poticajni, no ukupni neto izvoz vjerojatno će dati samo skroman doprinos rastu.

Belgija za sada ima stabilnu vladu

Nakon saveznih izbora 2024. godine, na kojima je desničarska Nova flamanska alijansa (N-VA) izašla kao najveća stranka, vlada je konačno formirana u siječnju 2025. nakon dugotrajnih pregovora. Nastala koalicija pet stranaka – koja objedinjuje N-VA, CD&V (flamanski kršćanski demokrati), Vooruit (flamanski socijaldemokrati), MR (francuski liberali) i Les Engagés (valonski centristi) – postala je poznata kao koalicija "Arizona". Unatoč svom širokom ideološkom rasponu, vlada zauzima uglavnom centristički položaj i djeluje pod značajnim ograničenjima, posebice postupkom EU-a zbog prekomjernog deficita i snažnim protivljenjem sindikata. Unutar tih ograničenja, koalicija je uspjela izglasati proračun i provesti prvi set strukturnih reformi, uključujući promjene u naknadama za nezaposlene, mirovinama, elementima indeksacije plaća i uvođenje poreza na kapitalnu dobit, s ciljem poboljšanja fiskalnih izgleda. Unatoč tome, prostor za djelovanje ostaje uzak. Očekuje se da će ove mjere samo djelomično nadoknaditi rastuće izdatke za obranu i sve veće demografske pritiske, dok fragmentirana parlamentarna baza vlade ograničava mogućnosti za daljnje dalekosežne reforme.

Institucionalne reforme suočile su se s mješovitim izgledima. Planirano ukidanje Senata privuklo je relativno širu potporu diljem političkog spektra, budući da je nekoliko stranaka ranije zagovaralo takav potez. Uloga gornjeg doma znatno se smanjila posljednjih desetljeća, pri čemu se Senat sada sastaje samo oko deset puta godišnje. Međutim, za njegovo ukidanje potrebna bi bila dvotrećinska većina u donjem domu, koju koalicija u Arizoni ne posjeduje. Kao rezultat toga, ishod ove reforme ostaje neizvjestan.

Za sada vlada zadržava relativno udobnu poziciju i i dalje ima većinu u većini anketa. Međutim, nepopularnost nekih predloženih mjera mogla bi postati izvor političkih napetosti i dugoročno predstavljati izazov za koheziju. Sljedeći redovni savezni izbori zakazani su za 2029. godinu.

Plaćanje

Naplata dugova

Prijateljski postupak

Ne postoje posebne odredbe za izvansudsko naplaćivanje potraživanja između poduzeća. Povjerioci bi trebali pokušati naplatiti dug od dužnika slanjem pisanih podsjetnika. Prije pokretanja pravnog postupka protiv dužničke tvrtke često se isplati zatražiti od odvjetnika da provjeri bazu podataka o ovrhama.

Pravni postupci

Presude se obično izriču u roku od 30 dana od zaključenja ročišta. Presuda se izriče po službenoj dužnosti u slučajevima kada dužnici nisu prisutni niti zastupljeni tijekom postupka.

Ubrzani postupak

Ovaj se postupak rijetko koristi u poslovnim sporovima između poduzeća i ne može se provesti kada je dug osporavan. Zakonom iz 2016. godine uvedena je nova skupina procesnih pravila, čime je stvoren izvansudski upravni postupak za neosporne dugove. Nakon što je izdan nalog za plaćanje, dužnik ima mjesec dana da plati iznos. Ako dužnik odbije, vjerovnik može zatražiti od sudskog izvršitelja izdavanje ovrhe. Nadalje, prema novim pravilima, podnošenje žalbe na presudu više neće odgađati njezinu provedbu. Posljedično, čak i ako dužnik pokrene žalbeni postupak, vjerovnik će moći nastaviti s naplatom duga.

Klauzula o zadržavanju vlasništva

To je ugovorna odredba prema kojoj prodavatelj zadržava vlasništvo nad robom dok ne primi punu uplatu od kupca. Nevplaćeni vjerovnici mogu ostvariti potraživanja na robi u posjedu dužnika. Stoga proizlazi da je klauzula o zadržavanju vlasništva provediva u svim situacijama u kojima vjerovnici trpe gubitke koji proizlaze iz insolventnosti, bez obzira na prirodu temeljnog ugovora. Kada se roba prodana uz zadržavanje vlasništva pretvori u potraživanje (nakon prodaje), prava prodavatelja-vlasnika koja se odnose na to potraživanje (prodajnu cijenu) poznata su kao stvarna subrogacija.

Redovni postupak pred trgovačkim sudom

Svi sporovi između tvrtki mogu se rješavati pred Trgovačkim sudom u Belgiji. U slučajevima prekograničnih potraživanja, uz primjenu europskog zakonodavstva, može se omogućiti europski postupak za naplatu potraživanja. Vjerovnici također mogu koristiti europski postupak za male sporove.

Poziv na suđenje po meritumu

Sudski izvršitelj određuje dužniku datum ročišta za pokretanje postupka. Ako se pregovori ne održe, presuda će biti donesena u roku od četiri do šest tjedana. Ako su pregovori u tijeku, stranke moraju svoje namjere iznijeti u pisanim zaključcima. Nakon presude postoji mogućnost žalbe – ako se žalba ne uloži, nastavit će se s izvršenjem putem sudskog izvršitelja.

Postupak ovrhe

Ovaj sudski postupak provodi se u korist samo jedne strane (ex parte). Postoje tri osnovna uvjeta za provedbu ovrhe:

hitnost mjere;

za postavljanje privremene zapljene potrebna je prethodna suglasnost suca;

dug mora biti određen, naplativ i likvidan.

Dužnik može zatražiti poništenje ovrhe ako je nepravedno nametnuta. Međutim, nakon što je ovrha nametnuta, ostaje na snazi u razdoblju od tri godine. Naknadno se privremena ovrha može pretvoriti u izvršni nalog.

Izvršenje pravne odluke

Presuda postaje izvršna nakon što su iscrpljena sva pravna sredstva. Ako dužnik odbije izvršiti uplatu, sudski izvršitelj može zaplijeniti imovinu dužnika ili ostvariti naplatu putem treće strane (izravna radnja).

Strane presude mogu se priznati i provoditi u Belgiji, pod uvjetom da su ispunjeni različiti kriteriji. Ishod će ovisiti o tome je li presuda donesena u zemlji EU (u kojem slučaju će imati koristi od posebno povoljnih uvjeta za provedbu) ili u zemlji izvan EU (za što se primjenjuju uobičajeni postupci priznavanja).

Stečajni postupak

0

POSTAPAJ ZA BANKROT

Dužnici mogu podnijeti zahtjev za stečaj kada su neko vrijeme prestali s plaćanjem ili kada je narušeno povjerenje vjerovnika. Ako je stečaj otvoren, vjerovnici moraju prijaviti svoje potraživanja u roku propisanom u sudskoj odluci o otvaranju stečajnog postupka. Nepoštivanje tog roka od strane vjerovnika rezultirat će poništenjem njihovih prvenstvenih prava. Sud zatim imenuje povjerenika ili službenog upravitelja radi provjere potraživanja. Povjeritelj može pozvati na klauzulu o zadržavanju vlasništva kako bi zatražio povrat svoje imovine.

Od 2017. godine, podnošenje potraživanja u stečajnim postupcima mora se obavljati elektroničkim putem, putem Središnjeg registra insolventnosti (www.regsol.be), koji bilježi sve stečajeve u posljednjih 30 godina

PROCES SUDSKE RESTRUKTURIZACIJE

Sudski postupak restrukturiranja (reorganisation judiciaire), osmišljen za restrukturiranje dugova društva prema vjerovnicima, sud može odobriti na zahtjev svakog dužnika koji se suočava s financijskim poteškoćama koje ugrožavaju njegovo kontinuirano poslovanje u kratkoročnom ili srednjoročnom razdoblju. Dužnik podnosi obrazloženi zahtjev Sudskom uredu Trgovačkog suda kako bi mu se odobrio produženi rok za plaćanje duga. Taj se produženi rok obično određuje na šest mjeseci, tijekom kojih dužnik mora predložiti plan reorganizacije svim svojim vjerovnicima.

Neizmireni vjerovnici (oni čiji su potraživanja nastala prije početka produljenog razdoblja) ne mogu pokrenuti nikakav izvršni postupak za prodaju nekretnina ili pokretnina dužnika, ali mogu zatražiti provedbu svoje klauzule o zadržavanju vlasništva. Ipak, produljeno razdoblje ne sprječava dužnika da vrši dobrovoljne uplate bilo kojem od neizmirenih vjerovnika. Osim toga, produženo razdoblje ne koristi sudužnicima i jamcima, koji i dalje moraju ispuniti svoje obveze.

Zadnje ažuriranje: ožujak 2025.