Bjelorusija

Dinamičan gospodarski rast u 2024. godini usporit će se u 2025. godini

Rast će ostati snažan u 2024. prije nego što uspori u 2025., iako su bjeloruski ekonomski podaci oskudni i nepouzdani. U 2024., potrošnja, glavna stavka BDP-a (73 % BDP-a u 2023.), posebno potrošnja kućanstava koja čini gotovo polovicu BDP-a, bila je potpomognuta značajnim rastom realnih plaća (13,3 % na godišnjoj razini od siječnja do srpnja 2024., nakon 11 % u 2023.), osobito u javnom sektoru, koji i dalje ostaje uvelike dominantan. Potrošnja kućanstava trebala bi se umiriti 2025. godine kako nominalne plaće budu rasle sporije. Bruto investicije u fiksni kapital (24 % u 2023.) trebale bi ostati stabilne. Većinu ulaganja u fiksni kapital i dalje će činiti privatni sektor, koji uključuje javna poduzeća s manje od 50 % državnog vlasništva (52 % u 2023.), a slijedi ga javni sektor (42 %), dok ostatak dolazi od izravnih stranih ulaganja, uglavnom iz Rusije. Omjer javnog i privatnog sektora ostat će relativno stabilan, dok će udio izravnih stranih ulaganja nastaviti padati (4,5 % u 2023., u usporedbi s 9,2 % u 2019.). Trgovina će negativno doprinijeti rastu, i to zbog niže potražnje iz Rusije – daleko najvećeg trgovinskog partnera zemlje – i zbog kontinuiranog nametanja sankcija Europske unije, koja je prethodno bila drugi najveći trgovinski partner zemlje i koja je činila 20 % robne razmjene u 2021. godini.

Očekuje se da će inflacija ostati relativno stabilna zahvaljujući stalnoj državnoj kontroli cijena nad proizvođačima, uvoznicima i maloprodajnim trgovcima od listopada 2022. Prema tom mehanizmu, industrijski proizvođači smiju povećati svoje cijene samo iz ekonomskih razloga, a ta je odluka uvjetovana odobrenjem višeg tijela. Marže uvoznika i maloprodavača podložne su ograničenju. Unatoč tome, inflacija ostaje visoka zbog ograničenja uvoza i zastoja u lokalnoj proizvodnji. Nacionalna banka Republike Bjelorusije (NBRB) zadržala je svoju ključnu kamatnu stopu nepromijenjenom na 9,5 % od lipnja 2023. godine. Nadam se da će smanjiti dolarizaciju (48 % bankovnih depozita i 24 % kredita bilo je u stranim valutama krajem srpnja 2024.) povećanjem obvezne rezerve banaka u stranoj valuti. Ta se operacija pokazuje teškom s obzirom na rizik povezan s bjeloruskim rubljem i nevoljkost stranih banaka držati tu valutu.

Javni i vanjski računi pod utjecajem Rusije i sankcija

Očekuje se da će se tekući račun blago poboljšati u 2024., prije nego što se ponovno pogorša u 2025. zbog slabosti bjeloruske rublje, što je odraz slabosti ruske rublje i opterećuje trgovinu s Rusijom. Kao odgovor na sankcije EU-a i SAD-a, trgovina Bjelorusije znatno je preusmjerena prema Rusiji, koja je prethodno bila njezin glavni trgovinski partner. Slabljenje ruskog gospodarstva moglo bi povećati bjeloruski trgovinski deficit. Iako se očekuje da će bilanca trgovine uslugama ostati u suficitu, ona je pod prijetnjom zabrane tranzitne trgovine, posebice željezničke trgovine između Kine i Europe. Zemlja također podnosi najveći teret sankcija EU-a, posebice zabrane ulaska bjeloruskim cestovnim prijevoznicima na teritorij EU-a i zabrane usluga informacijske tehnologije. Ta su dva sektora činila dvije trećine bilance usluga (43 % i 29 %, redom, u 2021.), a EU je nekada bila glavni trgovinski partner Bjelorusije za usluge (31 % u 2021.). Uz to se pridodaje i odlazak zaposlenika IT sektora u inozemstvo (procjenjuje se na 50 % od 2022.), trend koji će se nastaviti. Bilanca primarnih prihoda imat će negativan doprinos na saldo tekućeg računa zbog pada prihoda od prekograničnih radnika uslijed pogoršanja odnosa sa susjednim zemljama, posebice Poljskom. Niži devizni transferi iz inozemstva, posebice iz Rusije, također će imati negativan utjecaj.

Uz rusku pomoć, Bjelorusija je uvela plan za zamjenu zapadnih uvoza kako bi ublažila probleme u opskrbi uzrokovane sankcijama poticanjem domaće proizvodnje. Rusija pruža pomoć u obliku državnih zajmova po stopama ispod inflacije, pri čemu je početno financiranje od 1,7 milijardi američkih dolara odobreno u rujnu 2022. Daljnji bilateralni pregovori su u tijeku jer Bjelorusija traži dodatna sredstva za ovaj program. Do danas je 20 projekata u tijeku, dok je sedam drugih još uvijek u fazi pregovora. Godine 2024. odobreni su planovi za zajedničko energetsko tržište koji bi mogli stupiti na snagu u siječnju 2025. Bjelorusija će vjerojatno moći izvoziti višak električne energije u Rusiju.

Vlada predviđa smanjenje proračunskog deficita u 2024. godini, koje će se nastaviti i u 2025. godini. Očekuje se da će porezni prihodi porasti za 32 %. Povećanje je rezultat poreznih reformi koje su stupile na snagu u siječnju 2024., posebice povećanja porezne stope na dobit poduzeća na 25 % kada ona premaši 25 milijuna BYN (ranije 20 %), i povećanje poreza na dohodak fizičkih osoba na 25 % za dohodak koji prelazi 200.000 BYN, čime se ukida jedinstvena stopa od 13 %. Međutim, ta povećanja poreza neće biti dovoljna da se deficit pretvori u proračunski višak. Prihodi će biti potaknuti povećanjem socijalnih izdataka za gotovo 14 %. Plaće u javnom sektoru trebale bi porasti za 14,7 %, a očekuju se i povećanja socijalnih naknada i mirovina. Izdatci za obranu također će porasti. Osim toga, visoka inflacija i pad prihoda od nafte teško će opteretiti gospodarstvo: ne samo da je izvoz rafiniranih proizvoda u EU zabranjen, već se i izvoz u Rusiju odvija po nižim cijenama.

Režim koji odbija popustiti i kontroverzna uloga u ratu u Ukrajini

Ponovni izbor predsjednika Aleksandra Lukašenka, koji je na vlasti od 1994. godine, u kolovozu 2020. potaknuo je velike prosvjede zbog tvrdnji da izbori nisu bili slobodni, namještanja izbora i masovne izborne prijevare. Nasilna reakcija vlasti protiv demonstranata i političkih protivnika te orkestriranje migracijske krize korištenjem granica s Poljskom, To što su Litva i Latvija, koristeći svoje granice s Poljskom, usmjerile afganistanske, sirijske i iračke migrante kroz zemlju potaknulo je EU, SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanadu da uvedu nekoliko serija sankcija, a najnovija je u kolovozu 2024. uvedena protiv dodatnih 28 osoba odgovornih za unutarnju represiju i kršenja ljudskih prava u Bjelorusiji.

Osim sankcija usmjerenih izričito na režim, primjenjuju se i druge kao odgovor na bjelorusku potporu ruskoj invaziji na Ukrajinu, budući da je Rusija mogla iskoristiti bjeloruski teritorij za pokretanje svoje početne ofenzive. Te sankcije također pogađaju pojedince i nekoliko područja gospodarstva, kao što je bankarski sustav (isključenje pet bjeloruskih banaka iz sustava SWIFT, zabrana transakcija s NBRB-om), te ograničavaju bilateralnu trgovinu. Kao rezultat tih sankcija, Bjelorusija je ojačala svoje trgovinske veze s Rusijom, ali i s državama u Srednjoj Aziji, posebice s Kirgistanom i Kazahstanom, kako bi ih zaobišla. Bjelorusija nastavlja podržavati susjednu Rusiju u njezinu ratu protiv Ukrajine. Iako njezina vojska ne bori se na ukrajinskom teritoriju, Bjelorusija je izravno uključena, bilo kroz logističku potporu ili stacioniranje ruskih vojnika na svom teritoriju. Međutim, sredinom veljače 2023. g. gospodin Lukashenko izjavio je da će mobilizirati svoje trupe samo u slučaju izravnog ukrajinskog napada na bjeloruski narod. U kolovozu 2024. izjavio je da bi Rusija i Ukrajina trebale pregovarati o okončanju sukoba kako bi se spriječilo njegovo širenje na Bjelorusiju.

Parlamentarni izbori u veljači 2024. potvrdili su vladajući režim. Prvi put su pristaše predsjednika Aleksandra Lukašenka nastupile kao stranka Belaya Rus', koja je prethodno bila udruga za podršku, a ne kao neovisni kandidati kao na prethodnim izborima. Stranka je osvojila 51 od 110 mjesta u Zastupničkom domu, dok su preostala pripala drugim pro-vladinim strankama i neovisnim kandidatima. Na općinskim izborima također je pobijedila predsjednikova stranka (osvojeno je 3.234 od 12.000 glasova za općinske vijećnike). Predsjednički izbori zakazani za 2025. trebali bi rezultirati ponovnim izborom Lukšenka na sedmi mandat.

Zadnje ažuriranje: rujan 2024.