Bosna i Hercegovina

Rast će ostati umjeren

U 2025. godini očekuje se da će Bosna i Hercegovina zabilježiti umjeren rast, ispod onog u ostalim zemljama Zapadnog Balkana. Privatna potrošnja, koja čini 65% BDP-a, ostat će ključni pokretač. To će biti potkrijepljeno oštrim rastom nominalnih plaća (+13,9 % u siječnju 2025.), potpomognutim nedostatkom radne snage, i pratećim povećanjem bruto minimalne plaće od 61,5 % u Federaciji Bosne i Hercegovine (63% stanovništva), koji je osmišljen kako bi se obeshrabrila neformalnost. Unatoč rastu cijena hrane početkom 2025. godine, inflacija će općenito ostati pod kontrolom, što će pomoći u povećanju kupovne moći kućanstava. Turizam, nakon što je već zabilježio rekordnu godinu u 2024., imat će pozitivan utjecaj na stanovništvo. Međutim, kontrastno europsko gospodarsko okruženje, s američkom trgovinskom politikom koja opterećuje aktivnost u Njemačkoj i Austriji (ali uz određenu otpornost u Srbiji i Hrvatskoj), moglo bi utjecati na doznake iseljenika, koje čine 10 % BDP-a.

Zemlja će se i dalje suočavati s vrlo visokom nezaposlenošću (27,3 % u siječnju 2025.), koju potiče ovisnost o zasićenim sektorima poput metalurgije i poljoprivrede. Masovna emigracija kvalificiranih radnika također pogoršava nedostatak radne snage.

Deficiti pod kontrolom unatoč pritisku javnih izdataka i uvoza

Proračunski deficit Bosne i Hercegovine mogao bi se neznatno smanjiti do 2025. godine. Međutim, bit će obilježen povećanjem potrošnje u oba entiteta (Federaciji i RS) s neovisnim proračunima. Ovo povećanje odnosi se na infrastrukturu, kao i na socijalne i plaćne reforme usmjerene na održavanje umjerenog rasta. S obzirom na to da je središnja banka povezana s Europskom središnjom bankom putem režima valutnog odbora i vezanosti za euro, fiskalna politika glavni je polugom za utjecanje na gospodarske uvjete. Međutim, vlasti očekuju veće prihode od poreza i planiraju pokrenuti mjere fiskalne konsolidacije, kao što su postupno ukidanje subvencija za energente i ponovno uvođenje zdravstvenih doprinosa. Javni dug će, u međuvremenu, ostati relativno nizak i pod kontrolom (20 % BDP-a). Unatoč europskom financiranju infrastrukture, kreditni kapacitet zemlje ostaje relativno ograničen, a domaće financijsko tržište je nerazvijeno.

Deficitan će ostati i tekući račun, uglavnom zbog strukturno visokog trgovinskog deficita. To je posljedica velike ovisnosti o uvozu industrijskih i prehrambenih dobara, dok glavni izvozni proizvodi zemlje, poput goriva, strojeva i električne opreme te metalnih proizvoda, samo djelomično nadoknađuju tu neravnotežu. S druge strane, trgovina uslugama ostat će u suficitu, potpomognuta dinamičnim turističkim sektorom (rekordne razine u 2024.) i procvjetalom IT industrijom. Izravan utjecaj potencijalnih američkih carina na bosanskohercegovački izvoz vjerojatno će ostati ograničen (manje od 2 % ukupnog izvoza u SAD, odnosno 0,1 % BDP-a), ali mogući neizravni učinak putem usporavanja europske potražnje mogao bi utjecati na izvoz prema ključnim partnerima poput Njemačke i Italije.

Na raskrižju europske integracije i nacionalne dezintegracije

Nakon Daytonskog sporazuma iz 1995. godine, Bosna i Hercegovina podijeljena je na dva autonomna entiteta: Federaciju Bosne i Hercegovine (FBiH), s bošnjačko-hrvatskom većinom, i Republiku Srpsku (RS), sa srpskom većinom, kao i na središnje upravljani okrug Brčko. Moć je koncentrirana u dva autonomna entiteta. Središnja država odgovorna je samo za vanjsku politiku, obranu i pregovore o pristupanju EU. Na nacionalnim izborima u listopadu 2022. pobijedile su srpske, hrvatske i bošnjačke nacionalističke stranke na središnjoj i na razini entiteta. Vijeće ministara, koje djeluje kao središnja vlada, izabrano je krajem siječnja 2023. uz potporu 23 od 42 člana Zastupničkog doma, koji predstavljaju osam stranaka. Dvije stranke, srpski nacionalisti (SNSD) i hrvatski nacionalisti (HDZ BiH), dominiraju u njemu. Zemlju predstavlja rotirajuće tročlano predsjedništvo, koje predstavlja tri etničke skupine i djeluje na temelju konsenzusa. Trenutačno se na izbore mogu kandidirati samo kandidati koji pripadaju jednoj od tri etničke skupine. Taj složeni institucionalni okvir potkopava trenutna blokada središnjih institucija od strane SNSD-a i separatističke akcije Milorada Dodika, njegova vođe i predsjednika RS-a. U veljači 2025. godine Dodik je osuđen na godinu dana zatvora i zabranu obnašanja političke dužnosti na šest godina zbog nepoštivanja odluka Međunarodnog visokog predstavnika, uključujući poništenje tekstova koje je RS usvojila u suprotnosti s europskim načelima. Razvoj infrastrukture, kao što su koridor 5c autoceste i plinovodi s Hrvatskom i Srbijom, poput Jadransko-jonskog plinovoda (IAP) osmišljenog za smanjenje ovisnosti o Rusiji, usporavaju unutarnji nesporazumi. Unatoč tim napetostima, pregovori o pristupanju Europskoj uniji službeno su započeli u ožujku 2025., nakon napora da se ispune europski uvjeti (borba protiv pranja novca, upravljanje migracijama). Sljedeći opći izbori zakazani su za listopad 2026., no politička paraliza vjerojatno će potrajati do tada.

Na međunarodnoj sceni, zemlja je u središtu velikih geopolitičkih pitanja. EU podržava integraciju zemlje, ali financijsku pomoć uvjetuje strukturiranim reformama, dok bliski odnosi Milorada Dodika s Rusijom kompliciraju te napore. Rusija prešutno podržava separatističke ambicije Republike Srpske (RS), dok kritizira ulogu međunarodnog Visokog predstavnika koji nadzire civilnu primjenu Daytonskog sporazuma. Istovremeno, u ožujku 2025., EU je ojačala svoju vojnu prisutnost putem EUFOR-a (kako bi se zajamčila provedba Daytonskog sporazuma) kako bi održala stabilnost suočena s rastućim napetostima. U 2025., godini u kojoj zemlja obilježava 30. obljetnicu Daytonskog sporazuma, zemlja je na raskršću: ili krenuti prema europskoj integraciji ili riskirati raspad.

Zadnje ažuriranje: travanj 2025.