Češija (Češka Republika)

Češko gospodarstvo se oporavlja unatoč izazovnom vanjskom okruženju

Nakon nekoliko godina slabijih rezultata u usporedbi s regionalnim konkurentima, češko gospodarstvo ušlo je u fazu ekspanzije. Oporavak se odvija unatoč stalnoj stagnaciji u Njemačkoj (ključnom trgovinskom partneru) i fiskalnoj konsolidaciji. Glavni pokretač ovog ubrzanja bio je oporavak privatne potrošnje. Kućanstva su smanjila svoju stopu štednje – koja ipak ostaje iznad predpandemijskih razina – dok istovremeno imaju koristi od rastućih realnih plaća. Štoviše, rani početak ciklusa monetarnog popuštanja značajno je povećao potrošačku moć. Bruto investicije u fiksni kapital također se postupno oporavljaju, a u najnovijim tromjesečjima zabilježile su pozitivan doprinos rastu BDP-a. Ovaj oporavak prvenstveno je potpomognut snažnim porastom građevinske proizvodnje, posebice u građevinarstvu. Iako je Češkoj Republici dodijeljen jedan od najnižih iznosa u regiji Srednje i Istočne Europe u okviru Instrumenta za oporavak i otpornost (RRF), što čini otprilike 9 % BDP-a, bila je vrlo učinkovita u apsorpciji tih sredstava, što je podržalo nedavni oporavak ulaganja. S obzirom na visoku izvoznu komponentu češkog gospodarstva, produljena stagnacija Njemačke i rastuće globalne trgovinske napetosti i dalje opterećuju rast i vrše pritisak na industrijski sektor.

Gledajući prema 2026. godini, očekuje se daljnje ubrzanje gospodarskog rasta, potpomognuto snažnom privatnom potrošnjom i rastućim doprinosom ulaganja. Kućanstva i dalje održavaju relativno visoku stopu štednje, što ukazuje na dodatni prostor za povećanje potrošnje. Još jedan povjetarac u leđa mogao bi doći s investicijske strane. Iako je Češka bila uspješna u apsorpciji sredstava EU-a (do sada je isplaćeno približno 11 milijardi eura od ukupno 30 milijardi eura namijenjenih iz Kohezijske politike i RRF-a), znatan dio još uvijek treba iskoristiti prije roka krajem 2026. godine. U kombinaciji s planiranim povećanjem javne potrošnje, to bi trebalo učiniti ulaganja ključnim pokretačem rasta u nadolazećoj godini. Međutim, zabrinjavajući je razvoj događaja nedavni porast nezaposlenosti, koji se uvelike može pripisati slabosti u proizvodnom sektoru. Ako se taj trend ne stabilizira, postoji rizik da će potkopati povjerenje potrošača.

Nakon dovršetka ciklusa monetarnog popuštanja, ČNB se suzdržala od daljnjih smanjenja kamatnih stopa i drži svoju ključnu dvotjednu repo stopu na 3,50 %. Potpredsjednik ČNB-a Jan Frait izjavio je da je trenutačni politički stav sada uglavnom neutralan za gospodarsku aktivnost. Inflacija ukupnog indeksa potrošačkih cijena bila je stabilna, blizu cilja ČNB-a od 2 %. Međutim, nedavno najavljena smanjenja reguliranih cijena energije i maloprodajnih tarifa za plin, zajedno s nastavkom jačanja češke krune, očekuje se da će potaknuti pad inflacije ispod 2 % u 2026. godini. Ovaj dezinflacijski poticaj mogao bi stvoriti prostor za ponovno ublažavanje politike. Ključni rizik rasta inflacije i dalje predstavlja razina fiskalne ekspanzije. Nekoliko članova Odbora za monetarnu politiku izričito je istaknulo mogućnost da bi labaviji fiskalni stav mogao održavati višu temeljnu inflaciju i time zakomplicirati ili odgoditi buduća smanjenja kamatnih stopa. Stoga će ČNB vjerojatno zadržati pristup ovisan o podacima i oprezan u nadolazećem razdoblju.

Odmak od ranije fiskalne konsolidacije

Češka Republika provodi fiskalnu konsolidaciju od 2023. godine, što je potaknulo smanjenje javnog deficita s 3,7 % u 2023. na ispod 2 % u 2025. godini prema procjenama. Konsolidacija se dogodila unatoč povećanju vojnih izdataka. U nadolazećoj godini proračun će biti rezultat interakcije između težnji nove vlade i institucionalnih čimbenika. Trenutni koalicijski sporazum predviđa smanjenje poreza na dobit na 19 % (što znači povratak na povećanje od 21 % iz 2024.), uvođenje subvencija za stambene kredite i ponovno uvođenje određenih poreznih olakšica. Istovremeno, sporazum ima za cilj održati deficit ispod 3 %. Kao rezultat toga, fiskalni stav preći će iz restriktivnog u blago ekspanzivni. Još jedan čimbenik na strani prihoda bit će postupno ukidanje posebnog poreza na dobit energetskih tvrtki. U teoriji, nacionalna domaća pravila trebala bi smanjiti deficit na ispod 1,75 % do 2026. godine, no s obzirom na političke težnje vlade, najvjerojatnije će biti ublažena.

Trenutna stagnacija njemačkog gospodarstva i dalje opterećuje češki izvoz s obzirom na snažnu integraciju zemlje u njemačke opskrbne lance. Ipak, češki izvoznici uspješno su diversificirali dio svojih aktivnosti prema alternativnim tržištima, posebice Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Poljskoj. Početkom 2025. izvoz je dobio značajan poticaj kao rezultat stvaranja zaliha od strane američkih tvrtki uoči nadolazećih carina. Nakon prva tri tromjesečja 2025. saldo tekućeg računa se normalizirao, pokazujući samo minimalan rast u usporedbi s prethodnom godinom. Gledajući unaprijed, očekuje se da će se trenutačni oporavak – potpomognut poboljšanjem investicijske aktivnosti i umjerenom fiskalnom ekspanzijom – u nadolazećoj godini odraziti na rast uvoza, što će vjerojatno smanjiti dio viška tekućeg računa. Nadalje, u svjetlu stalnih napora Europske unije na remilitarizaciji, obrambena industrija spremna je odigrati sve važniju ulogu u oblikovanju izvoznog profila Češke Republike.

ANO pod vodstvom Babiša vraća se na vlast, signalizirajući promjenu smjera politike

Kao što se i očekivalo, parlamentarni izbori održani u listopadu 2025. u Češkoj Republici donijeli su uvjerljivu pobjedu desničarskog i euroskeptičnog pokreta ANO, koji je pod vodstvom bivšeg premijera Andreja Babiša osigurao 34,5 % glasova, čime je okončano mandat koalicije Spolu, desno-središnje, proeuropske koalicije na čelu s premijerom Petrom Fialom, koji je napustio dužnost. Kampanja ANO-a usredotočila se na odbacivanje nastavka mjera fiskalne konsolidacije i zauzimanje odlučnijeg stava prema Europskoj uniji i politici prema Ukrajini. Budući da nije osigurala apsolutnu većinu, stranka ANO formirala je vladajuću koaliciju s krajnje desnom, euroskeptičnom strankom Sloboda i izravna demokracija (SPD) i populističkom strankom Vozači, čime je nova vlada dobila većinu od 108 od 200 mjesta u Donjem domu.

Novoformirana koalicija postigla je konsenzus o općim smjernicama politike usmjerenima na preoblikovanje gospodarskog, socijalnog i okolišnog krajolika nacije. U središtu njihove agende je čvrsto protivljenje odabranim inicijativama Europske unije, uključujući Zeleni dogovor, predloženo zabrane motora s unutarnjim izgaranjem i migrantski sporazum, što ukazuje na širi euroskeptični trend. Ekonomski, koalicija se obvezuje prekinuti tekuće napore na fiskalnoj konsolidaciji, suzdržati se od uvođenja eura i ukinuti nedavna povećanja poreza kako bi se ublažio pritisak na poduzeća i kućanstva. Što se tiče socijalnih reformi, namjeravaju ograničiti dobnu granicu za umirovljenje na 65 godina, čime bi poništili reforme prethodne vlade koje su dopuštale postupno povećanje u nadolazećim desetljećima. Kako bi osigurali pristupačnost energije – ključni dio kampanje – vlada će nastojati smanjiti troškove distribucije i prijenosa te uvesti subvencije za obnovljive izvore energije.

Formiranje nove koalicijske vlade također će vjerojatno donijeti značajne pomake u vanjskoj politici i međunarodnim odnosima Češke Republike. Andrej Babiš odavno je snažan zagovornik Visegradske skupine – regionalne skupine za suradnju koja obuhvaća Češku, Poljsku, Mađarsku i Slovačku. S povratkom Babiša na vlast, zajedno s Viktorom Orbanom u Mađarskoj i Robertom Ficom u Slovačkoj, tri zemlje mogle bi sve više usklađivati stajališta koja se odlikuju skepticizmom prema daljnjoj centralizaciji ovlasti EU-a i restriktivnijim pristupom pitanjima poput migracijske politike te vojne i financijske potpore Ukrajini. Ipak, Babiš je pokazao znatan pragmatizam tijekom svog prethodnog mandata premijera (2017.–2021.), što sugerira da može ublažiti populističku retoriku praktičnim razmatranjima.

Plaćanje

Češki zakon ograničava gotovinska plaćanja na najviše 270.000 CZK (otprilike 10.000 EUR). Kupci koji žele izvršiti uplate koje premašuju ovaj iznos moraju platiti cijeli iznos putem bankovnog transfera. Bankovni transferi su daleko najraširenije sredstvo plaćanja. SWIFT sustav je u potpunosti operativan u Češkoj i pruža jednostavniji, brži i jeftiniji način za obavljanje međunarodnih plaćanja. Češka je dio SEPA sustava, što pojednostavljuje bankovne prijenose unutar europske regije

Čekovi se za domaće transakcije ne koriste široko. Trgovinski zapisi i mjenice se često koriste kao instrument osiguranja, što kupcu pruža mogućnost pristupa ubrzanom postupku zahtjeva za sudskom naplatom (pod određenim zakonskim uvjetima). Elektronički računi su široko prihvaćeni.

Naplata potraživanja

Kako bi osigurali naplatu duga u slučaju neizvršenja obveze, vjerovnici bi trebali čuvati svu dokumentaciju vezanu uz transakciju. To uključuje originalni (pismeni) ugovor, sve dokumente vezane uz transakciju (npr. račune i potvrđene otpremnice), pojedinačne narudžbe i svu drugu relevantnu dokumentaciju i/ili korespondenciju. Glavni čimbenici koji utječu na učinkovitost naplate duga su starost duga (što se ranije započne s naplatom, to je veća šansa za uspješnu naplatu) i razlog neplaćanja.

Nenasilna faza

Preporučuje se mirno naplata potraživanja jer je za vjerovnika jeftinija u usporedbi s pravnim postupkom. Mirna poravnanja također su provediva na sudu.

Pravni postupak

Ubrzani postupak / Nalog za plaćanje

Platební rozkaz je praktičan i prilično kratak postupak, opisan u člancima 172. – 175. Zakona o građanskom postupku (občanský soudní řád, CCP). Sudac, uvjeren u osnovanost potraživanja i bez rasprave o predmetu, izdaje nalog za plaćanje koji se uručuje dužniku, koji ga može prihvatiti ili podnijeti prigovor u roku od petnaest dana od uručenja. Ako se dužnik protivi dugu, postupak se nastavlja kao standardni sudski postupak.

Ako je tužba uredno opisala i utemeljena potraživanja vjerovnika, sud može izdati nalog za plaćanje, čak i ako vjerovnik nije zatražio takav nalog. Prosječno je potrebno tri mjeseca da se donese odluka, s rokom od najmanje dva do najviše šest mjeseci.

Redoviti postupak

Redovni postupak započinje nakon što je tuženik osporio potraživanje tijekom postupka naloga za plaćanje ili podnošenjem prigovora izravno sudovima. Redovni postupak je djelomično pisani (stranke podnose podneske uz sve prateće dokumente u spisu) i djelomično usmeni (i vjerovnici i dužnici iznose svoje slučajeve tijekom glavne rasprave). U praksi, obični postupak obično traje od jedne do tri godine prije nego što sud donese konačnu i izvršnu presudu.

Dana 1. srpnja 2009. (Zakon br. 7/2009 Zb.) CCP je izmijenjen kako bi se u pravosudni postupak uvele dodatne digitalne opcije, s ciljem smanjenja opterećenja sudaca i sprječavanja kašnjenja u postupcima. Od tog amandmana, sva korespondencija čeških vlasti pravnim osobama dostavlja se elektroničkim putem putem registriranih datoteka s posebnim pravnim propisima (Zakon br. 300/2008 Zb., na snazi od 1. srpnja 2009.).

0

Izvršenje pravne odluke

Sudsko izvršenje rezervirano je samo za predmete koji su izričito navedeni u zakonu. Novčane potraživanja koja proizlaze iz poslovnih odnosa izvršava sudski izvršitelj (soudní executor) prema Zakonu br. 120/2001 Zb. (exeku?ní ?ád, Zakon o izvršenju). Izvršenje putem sudskog izvršitelja smatra se učinkovitijim jer je izvršitelj subjekt privatnog sektora čije naknade ovise o uspješnom izvršenju. Primjenjuje se posebni tarifni sustav koji se temelji na iznosu predmeta izvršenja.

Kao dio EU-a, izvršenje stranih presuda izdanih od strane države članice EU-a imat će koristi od povoljnih uvjeta izvršenja, kao što su Europski nalog za plaćanje ili postupak za male sporove u Europskoj uniji. Strane presude donijete u zemljama izvan EU-a mogu se priznati i izvršiti, pod uvjetom da su prošle postupak exequatur prema češkom zakonu o privatnom međunarodnom pravu i postupku.

Stečajni postupak

Zahtjev za pokretanje stečajnog postupka mogu podnijeti i dužnici i njihovi vjerovnici, no vjerovnik mora priložiti nedvosmisleni dokaz u prilog svojoj tvrdnji, i to jedan od sljedećih:

priznanje duga (s ovjerenim potpisom dužnika ili njegovog zastupnika);

izvršnu presudu;

izvršna notarska isprava;

izvršna ovršna isprava;

Povjeritelj mora dodatno dokazati postojanje drugih povjeritelja. Povjeritelji odgovaraju za štetu prouzročenu podnošenjem zahtjeva za stečaj kada uvjeti insolventnosti nisu bili ispunjeni.

Sve prijave o insolventnosti upisuju se u registar insolventnosti (insolvenční rejstřík) koji vodi Ministarstvo pravosuđa, gdje se objavljuju sve važne informacije o postupcima insolventnosti. To također omogućuje da postupci insolventnosti ostanu transparentni.

Zakon o insolventnosti uvodi nove metode i brži postupak, s jedinstvenim postupkom u kojem sud odlučuje o tri posebna rješenja:

REORGANIZACIJA

Reorganizacija je metoda rješavanja insolventnosti koja ima za cilj očuvanje poslovanja dužnika, uz istovremeno zadovoljavanje potraživanja vjerovnika. Insolventni dužnici mogu pokrenuti postupak, no prijedlozi za restrukturiranje duga moraju biti odobreni od strane suda, uz periodičnu provjeru njihove provedbe od strane vjerovnika. Uprava zadržava pravo upravljanja poslovanjem.

0

BANKROTSTVO

Stečaj je sudski propisani postupak rješavanja insolventnosti čiji je cilj unovčiti svu imovinu dužnika i raspodijeliti dobiveni prihod među vjerovnicima koji su u postupak prijavili svoje potraživanja. Ovlaštenje za raspolaganje imovinom dužnika i njezinu prodaju dodjeljuje se stečajnom upravitelju kojeg imenuje sud. U tom trenutku, poduzeće koje je proglašeno stečajnim više nije smije samostalno obavljati poslovne aktivnosti.

0

PODMIRENJE DUGA

Koristi se uglavnom od strane fizičkih osoba (nepoduzetnika) i predstavlja metodu rješavanja nesolventnosti koja je alternativa proglašenju stečaja. Nesolventni dužnik otplaćuje dug, ali pod nadzorom suda obvezan je platiti samo umanjen postotak ukupnih dugova.

LIKVIDACIJA

Postupak likvidacije započinje kada se odluči da se društvo likvidira. Likvidatora zaduženog za likvidaciju imovine društva i naplatu potraživanja imenuje ili uprava ili sud. Vjerovnici moraju prijaviti svoje potraživanja u roku od 90 dana od objave sudske odluke kako bi ostvarili namiru tijekom likvidacijskog postupka. Sva potraživanja vjerovnika moraju biti u potpunosti namirena u likvidacijskom postupku. Važno je napomenuti da se likvidacijski postupak u češkom pravu ne smatra metodom insolventnosti: u slučaju da likvidator utvrdi da nema dovoljno imovine za podmirenje svih potraživanja tijekom likvidacije, obvezan je podnijeti prijedlog za pokretanje stečajnog postupka. U tom trenutku likvidacija se pretvara u stečajni postupak, koji je zaseban postupak.

Zadnje ažuriranje: prosinac 2025.