Crna Gora

Rast trajno potpomognut turizmom

Očekuje se da će rast u 2025. godini blago usporiti, ali će i dalje biti potpomognut snažnom domaćom potražnjom i stabilnim turizmom. Privatna potrošnja, koja čini 72 % BDP-a, i dalje igra središnju ulogu, iako gubi zamah pod utjecajem rastuće inflacije (3,4 % u travnju 2025.), koju osobito potiču hrana i stanovanje. Ipak, kupovnu moć kućanstava potaknula je inicijativa "Europe Now 2", koja je stupila na snagu u listopadu 2024. i podigla minimalnu plaću s 450 na 700 eura, istovremeno smanjujući doprinose za socijalno osiguranje. Turizam, ključni sektor koji čini 25 % BDP-a, i dalje značajno doprinosi gospodarskoj aktivnosti, pri čemu broj dolazaka stranih posjetitelja ostaje iznad razine iz razdoblja prije pandemije (+12 % u 2024. u odnosu na 2019.). Međutim, rast usporava (+1 % između 2023. i 2024.) i koče ga infrastrukturna ograničenja i ograničenja kapaciteta, kao i manjak radne snage, unatoč strukturno visokoj (10 % u ožujku 2025.), iako opadajućoj, stopi nezaposlenosti. U tijeku je nekoliko projekata za održavanje turističkog trenda, uključujući proširenje prestižne luke Porto Montenegro i kontinuirani razvoj kompleksa marine Lustica Bay.

Istovremeno, javna ulaganja ostaju ključni pokretač rasta, osobito u infrastrukturi i obnovljivim izvorima energije, te su predmet međunarodnog financiranja. Na primjer, izgradnja dionice Mateševo – Andrijevica (22 km po cijeni od 600 milijuna eura) autoceste koja povezuje Bar (na jadranskoj obali) i Boljare (na srpskoj granici) koristi se zajam od 200 milijuna eura koji je EBRD odobrio u ožujku 2025., uz dodatnih 200 milijuna eura iz Europske komisije. Zemlja također nastavlja privlačiti izravna strana ulaganja, uglavnom u nekretnine (60 % ukupnih izravnih stranih ulaganja), koncentrirana u priobalnim područjima Kotora, Budve i Tivta, s jakim naglaskom na stambeni i turistički sektor. Iako industrijski sektori ostaju nedovoljno zastupljeni, a izravna strana ulaganja u bankarskom sektoru pala su za više od 13 % u 2024. godini, integracija zemlje u Jedinstveno europsko plaćno područje (SEPA) u studenom 2024. učinit će je još privlačnijom europskom kapitalu. Konačno, ublažavanje monetarne politike od strane ECB-a, u kombinaciji s fiskalnim poticajnim mjerama, trebalo bi potaknuti postupni oporavak ulaganja domaćih poduzeća i kućanstava.

Dvostruki deficit ostat će pod pritiskom

U 2024. godini proračunski deficit oštro je porastao pod utjecajem naglog povećanja rashoda za potporu aktivnosti. Održavanje ovog fiskalnog stajališta naglasit će deficit u 2025. godini, uz povećanja socijalnih transfera, održive javne investicije i niže obvezne doprinose na rad. Uzlazna putanja javnog duga nastavit će se, uz velike potrebe za (re)financiranjem. Javni dug je 90 % eksterni i uglavnom denominiran u eurima, pri čemu 45 % čine euroobveznice, a 17 % zajam kineske izvozne banke za financiranje izgradnje prve dionice autoceste između Bara i srpske granice.

Na vanjskom planu, očekuje se da će tekući račun ostati u znatnom deficitu 2025. godine. Ovaj deficit potiče kontinuirani rast uvoza, pod utjecajem kombiniranog učinka porasta plaća, koje potiču potražnju za uvezenom robom, i povećane potrošnje električne energije povezane s gašenjem pljevaljske termoelektrane na ugljen (40 % proizvodnje električne energije) od travnja 2025., u minimalnom razdoblju od sedam mjeseci. Izvoz je ograničen, s nediverzificiranom proizvodnom bazom koncentriranom na nekoliko proizvoda (aluminij, drvo, rude) i tržišta (uglavnom europska). Nedavno povećanje carina od 10 % koje je uvela SAD neće imati izravan utjecaj na zemlju, ali bi moglo imati neizravne učinke na njezine glavne trgovinske partnere (Srbiju, Sloveniju, Italiju i Njemačku). Višak u uslugama, koji je uglavnom potaknut turizmom, samo djelomično nadoknađuje deficit u trgovini robom, ostavljajući veliki strukturni deficit tekućeg računa. S javne strane, on se financira euroobveznicama, multilateralnim zajmovima (EBRD, Svjetska banka, EIB) i bilateralnim europskim financiranjem. Na privatnoj strani, izravna strana ulaganja (FDI) glavni su izvor financiranja, dok se strani dug crnogorskih banaka i nefinancijskog sektora (oko 57 % ukupnog stranog duga) više ne povećava.

Većina, iako velika, napeta je.

Od listopada 2023. Crnu Goru vodi šarolika koalicija na čelu s centrističkom, proeuropskom strankom Europe Now! (PES), s Milojkom Spajićem kao premijerom. Nakon rekonstrukcije vlade u srpnju 2024., koalicija se proširila i uključila Novu srpsku demokraciju (NSD), Narodna demokratska stranka (DPP) i Bošnjačka stranka (BS), čime je dobila prošireno većinu od 49 od 81 mjesta u Parlamentu, ojačanu sporazumima o parlamentarnom podržavanju s manjim strankama. Vlada stoga ima dvotrećinsku većinu, ali ostaje ranjiva na unutarnje napetosti zbog dubokih ideoloških razlika među njezinim članovima, osobito između proeuropskih stranaka (kao što je PES) i proruskih i pro-srpskih formacija (NSD, DPP). Prerada je također učinila upravljanje složenijim, povećavši broj ministara na više od 30 i povećavši rizik od zastoja. Trenutačna klima čini vjerojatnim da će se aktualna vlada raspustiti prije parlamentarnih izbora zakazanih za lipanj 2027. Opozicija, koju dominira Demokratska stranka socijalista (DPS), vodi u anketama od sredine 2024., ali bi i ona imala poteškoća s formiranjem koherentne većine ako dođe na vlast.

Na institucionalnom planu, vlada se i dalje suočava s kritikama zbog učinkovitosti, što ilustrira kontroverzno postupanje u vezi s masovnim pokoljem (12 mrtvih) u Cetinju i Bajicama u siječnju 2025., koje je potaknulo pozive na ostavku visokih dužnosnika, no bez uspjeha. Te kritike dolaze na vrh pitanja o upravljanju, dodatno istaknuta ubrzanim odobrenjem Parlamenta sporazuma s investitorom iz Emirata za razvoj divljeg dijela obale u turističke svrhe, što izaziva zabrinutost zbog usklađenosti s europskim standardima o javnim nabavkama i okolišu. Štoviše, glasovanje o proračunu za 2025. godinu bilo je moguće tek u veljači nakon kašnjenja uzrokovanih blokadama u vezi s imenovanjem sudaca Ustavnog suda. Unatoč tim preprekama, premijer Spajić zadržava ambicioznu proeuropsku liniju, s ciljem članstva do 2028. godine. Crna Gora (zajedno s Albanijom) ostaje najnaprednija zemlja Zapadnog Balkana u procesu integracije u EU, no brzina njezina napretka uvjetovana je unutarnjom političkom stabilnošću. Prisutnost nacionalističkih i sektarskih stranaka u koaliciji dovodi u pitanje nastavak reformi. To može ograničiti diplomatski manevarski prostor zemlje. Zemlja se nastavlja uskladiti s europskim sankcijama protiv Rusije, istovremeno održavajući bliske veze sa Srbijom i utjecajnom Srpskom pravoslavnom crkvom, što može omesti njezin manevarski prostor u diplomatskim i društvenim pitanjima.

Zadnje ažuriranje: lipanj 2025.