Cipar

Snažan rast potaknut bumom turizma, privatnom potrošnjom i ulaganjima

Unatoč nepredvidivim međunarodnim vjetrovima i blagom usporavanju, rast Cipra ostat će snažan i znatno iznad europskog prosjeka u 2026. godini. Ponovno će ga uglavnom poticati potrošnja kućanstava, čija će se kupovna moć nastaviti poboljšavati zahvaljujući višim stvarnim prihodima, potaknutima povoljnim tržištem rada. Stopa nezaposlenosti ostaje u silaznoj putanji i dosegnula je 4,1 % u trećem tromjesečju 2025., što je njezina najniža razina od financijske krize, nakon što se 2015. kretala oko 18 %. Potrošnja će također imati koristi od produljenja izuzeća od PDV-a na osnovne potrepštine do kraja 2026. godine, unatoč odsutnosti inflacije u 2025. godini. Vlada je također u travnju 2025. smanjila PDV na domaću električnu energiju s 19 % na 9 % na razdoblje od jedne godine. Osim toga, gospodarstvo će i dalje pokretati turizam (14 % BDP-a u 2019.), koji nastavlja bilježiti rekordne rezultate. U 2025. međunarodni dolasci porasli su za 12 % u usporedbi s 2024. i za 14 % su iznad razine iz razdoblja prije pandemije. Otočna je država stoga uspjela nadoknaditi gubitak ruskog tržišta (20 % dolazaka u 2019.) zahvaljujući povećanju broja posjetitelja iz Zapadne Europe (uglavnom Ujedinjenog Kraljevstva, Poljske i Njemačke) i Izraela. Prihodi od turizma porasli su za 15 % između siječnja i studenog 2025. u usporedbi s istim razdobljem 2024. S druge strane, sektori profesionalnih i financijskih usluga uvelike ovise o lokalnim podružnicama ruskih tvrtki izloženim sankcijama.

S ublažavanjem financijskih uvjeta, izgledi za ulaganja trebali bi se poboljšati, ali to će biti vrlo postupan proces. Posebno bi ga trebalo potaknuti povećanje u građevinarstvu, potaknuto izravnim stranim ulaganjima (IZU) i programom boravišnog prava putem ulaganja, s brojnim velikim projektima koji premašuju 8 milijardi eura prema Udruzi velikih investicijskih projekata, a koji obuhvaćaju infrastrukturu, nove marine, komercijalne i stambene nekretnine te su potaknuti domaćom i međunarodnom potražnjom itd. Međutim, iako zemlja prima značajnu europsku pomoć u obliku sredstava iz NGEU-a (5 % BDP-a iz 2019.), raspored isplate tih sredstava usporen je zbog neuspjeha u pravovremenoj provedbi reformi. Do početka 2026. Cipar je primio samo 43 % od 1,2 milijarde eura odobrenih sredstava za oporavak (1 milijardu eura bespovratnih sredstava i 200 milijuna eura zajmova). Rok za podnošenje zahtjeva za financiranje iz europskog plana oporavka u kolovozu 2026. mogao bi ubrzati isplatu i korištenje sredstava.

Zdrava fiskalna putanja, ali visok trgovinski deficit

Kombinacija snažnog nominalnog rasta BDP-a i uzastopnih proračunskih viškova nastavit će rezultirati padom omjera duga. Ovaj silazni trend već je spustio omjer duga ispod praga od 60 % BDP-a, koji su europska proračunska pravila postavila, još u 2025. godini. Unatoč nastavku smanjenja PDV-a i povećanju primarnih rashoda od 5 %, uključujući veće socijalne izdatke, proračun će ostati u suficitu zahvaljujući snažnim gospodarskim uvjetima. Prihodi će i dalje biti potpomognuti turizmom, čvrstim tržištem rada koje dovodi do povećanja plaća i snažnom potrošnjom. S obzirom na upravljive potrebe za financiranjem (procijenjene na 3 % BDP-a godišnje), udobne likvidne rezerve koje predstavljaju 11 % BDP-a i više od dvije trećine postojećeg duga s fiksnom kamatnom stopom, državni rizik je razumno ograničen. Zdravlje bankarskog sustava, iako još uvijek nosi ožiljke od krize u eurozoni, također je na pozitivnoj putanji. To vrijedi i za stranu imovine, gdje je omjer nenaplativih kredita (NPL) u listopadu 2025. iznosio 4,2 %, kao i za stranu pasive, s omjerom temeljnog kapitala 1. (CET 1) od 26,1 %.

Deficitan saldo tekućeg računa ostat će velik zbog deficita u trgovini robom i primarnim prihodima. Ovisnost zemlje o uvozu, pogoršana snažnom domaćom potražnjom i u pogledu potrošnje i ulaganja, odražava se u ogromnom trgovinskom deficitu robe (ekvivalentnom 24 % BDP-a u 2024. godini). Osim toga, prosperitet stranih uslužnih tvrtki, kojih je na otoku sve više, generira povećanu repatriaciju dobiti i doveo je do značajnog deficita primarnih prihoda (9 %). To je djelomično nadoknađeno viškom u uslugama (24 %), što će biti potvrđeno otpornošću izvoza usluga, osobito turizma, financija i IT-a. Unatoč tome, očekuje se postupno smanjenje deficita tekućeg računa u skladu sa smirivanjem cijena roba, normalizacijom profitabilnosti stranih financijskih institucija i rastućim viškom u uslugama. Nadalje, ovaj deficit tekućeg računa nije velika briga jer se uglavnom financira priljevima izravnih stranih ulaganja (12 % BDP-a u 2024.), osobito u nekretnine, djelomično financiranih reinvestiranjem dobiti. Nadalje, aktivnosti brojnih subjekata posebne namjene (SPE) sa sjedištem na Cipru, posebice u pomorstvu i financijama, iskrivljuju vanjske statistike putem svojih ulaganja (brodovi, licence itd.), koja se uglavnom financiraju stranim obvezama. Ti subjekti, koji imaju malu vezu s domaćim gospodarstvom, u velikoj su mjeri isključeni iz naše analize.

Fragmentirani politički krajolik i stalne napetosti s Turskom

Prema anketama (siječanj 2026.), očekuje se da će opći izbori u svibnju 2026. potvrditi parlamentarnu podjelu. Politička fragmentacija već se povećala tijekom europskih izbora u lipnju 2024., kada su dvije glavne stranke koje podržavaju vladu – centristička Demokratska stranka (Diko) i centristički Socijaldemokratski pokret (Edek) – ostvarile loš rezultat, osvojivši zajedno samo 15 % glasova. Od svog izbora u veljači 2023., predsjednik Níkos Christodoulídes, neovisni kandidat, prisiljen je vladati manjinskom vladom u parlamentu (koja drži samo 17 od 56 mjesta). Iako se zakonodavstvo usvaja ad hoc većinom, rezultati će vjerojatno dodatno otežati taj proces. Opterećen tim problemima u upravljanju, Cipar je spor u iskorištavanju sredstava EU zbog kašnjenja u provedbi ciljeva reformi – koje se odnose na naplatu poreza, energetiku, zdravstvo, obrazovanje i prometnu infrastrukturu – a koje su potrebne za pristup njegovom dodijeljenom udjelu. To dodatno komplicira postizanje političkog konsenzusa o podjeli otoka.

Otok Cipar podijeljen je između Republike Cipar (RC), saveznice Grčke i članice eurozone, koja kontrolira južnu polovicu otoka, i Turske Republike Sjeverni Cipar (TRNC), koju priznaje samo Turska. Iako je od 1974. na snazi prekid vatre, uspostavom zelene linije i prisustvom snaga UN-a, napetosti i dalje postoje između Grčke, Cipra i EU s jedne strane te Turske s druge strane. Pomorska pretenzija Turske i Sjeverne Ciparske Republike na istočnom Sredozemlju, uključujući istraživanje velikih plinskih polja, ključna je točka napetosti. Od 2018. godine Turska je više puta slala istraživačke brodove u pratnji vojnih brodova u sporne vode. Republika Cipar ostaje ključna članica Foruma za plin Istočnog Sredozemlja, saveza s Egiptom, Grčkom, Izraelom, Italijom, Jordanom i Palestinom, čiji je cilj promicanje regionalne plinske industrije. Cipar bi mogao iskoristiti svoje predsjedanje Vijećem EU-a u prvoj polovici 2026. godine kako bi pozvao turskog predsjednika na neformalni sastanak Vijeća koji bi se održao na Cipru u travnju 2026. godine. U ovoj fazi malo je vjerojatno da će se postići trajno rješenje. Republika Cipar i EU žele federaciju, dok je turski predsjednik odlučan na dvije države. U tom slučaju, čak i da se trenutni predsjednik Turske Republike Sjeverni Cipar složi s federacijom, Turska bi joj se usprotivila.

Plaćanje

Menice koriste ciparske tvrtke u domaćim i međunarodnim transakcijama. U slučaju neizvršenog plaćanja, protest kojim se potvrđuje neizvršena menica mora sastaviti javni bilježnik u roku od dva radna dana od dospijeća.

Iako se čekovi i dalje široko koriste u međunarodnim transakcijama, u domaćem poslovnom okruženju obično se koriste manje kao instrument plaćanja, a više kao kreditni instrument, što omogućuje stvaranje uzastopnih dospijeća plaćanja. Stoga je uobičajena i raširena praksa da se čekovi s odgođenim dospijećem endosiraju na više povjeritelja. Nadalje, izdavaoci nepodmirenih čekova mogu biti podložni kaznenom progonu pod uvjetom da se podnese tužba prema građanskom i kaznenom postupku.

Umjesto zadužnica, koji se na Cipru obično ne koriste kao sredstvo osiguranja ili plaćanja, može se dobiti pisani priznanje duga, koje se u kasnijoj fazi može koristiti kao ključni dokaz pred sudom tijekom glavnog pretresanja.

SWIFT bankovni prijenosi, dobro uspostavljeni u kiparskim bankarskim krugovima, koriste se za namiru sve većeg udjela transakcija i nude brz i siguran način plaćanja. Osim toga, SEPA bankovni prijenosi postaju sve popularniji jer su brzi, sigurni i podržani razvijenijom bankarskom mrežom.

Naplata potraživanja

Prijateljski postupak

Prije pokretanja postupka pred nadležnim sudom, alternativna metoda naplate duga je pokušaj dogovora s dužnikom o planu otplate. Postizanje najpovoljnijeg dogovora obično se postiže pregovaračkim procesom.

Postupak naplate započinje slanjem posljednjeg poziva na plaćanje dužniku preporučenom poštom s povratnicom, kojim se podsjeća na njegove obveze plaćanja, uključujući kaznene kamate koje su ugovorno dogovorene – ili, ako to nije slučaj, kamate koje se obračunavaju po zakonskoj stopi.

Kamata dospijeva za plaćanje od dana nakon roka plaćanja navedenog u fakturi ili trgovačkom ugovoru, po stopi, osim ako stranke ne dogovore drugačije, jednaka refinancijskoj stopi Europske središnje banke, plus sedam postotnih bodova.

Pravni postupak

Uvedeni 2015. godine, predmeti s manjim potraživanjima (ne više od 3.000 EUR) mogu se voditi po pojednostavljenom i bržem postupku. Za pokretanje takvog postupka, vjerovnik mora posjedovati pisani dokument kojim se dokazuje potraživanje na kojem se temelji njegova tužba, kao što su izvod iz poslovnih knjiga, priznanje duga utvrđeno privatnom ispravom, originalna faktura koja sažima prodanu robu i nosi potpis i pečat kupca kojim se potvrđuje primitak isporuke ili originalni otpremnica potpisana od strane kupca.

Za sve ostale zahtjeve primjenjuje se uobičajeni postupak:

Vjerovnik podnosi tužbu sudu, koji je dostavlja dužniku putem privatnog sudskog izvršitelja. Poziv na sud ne može vrijediti duže od 12 mjeseci od dana njegova izdavanja, osim ako ga sud ne produlji.

Po dostavi poziva na sud, tuženik ima deset dana da podnese odgovor na tužbu, a potom se obrana mora podnijeti u roku od 14 dana. Ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u propisanom roku, tužitelj može podnijeti zahtjev i dobiti presudu zbog nepojavljivanja. Tuženik može podnijeti obranu izvan propisanog roka kako bi spriječio donošenje presude zbog nepojavljivanja.

Ako tuženik podnese obranu, ali ne i odgovor na tužbu, tužitelj može podnijeti prijedlog za donošenje presude bez održavanja glavne rasprave. Nadalje, kada tuženik podnese obranu ili odgovor na tužbu na posebno ovjereni sudski poziv, tužitelj može, gdje je to primjereno, podnijeti prijedlog za donošenje presude bez rasprave na temelju toga što tuženik nije podnio obranu.

Kada je podnesena obrana, tužitelj može podnijeti odgovor na obranu u roku od sedam dana od dostave. Ako tuženik podnese protutužbu, tužitelj mora podnijeti odgovor na obranu i obranu od protutužbe u roku od 14 dana od njihove dostave.

Nakon što je rasprava zatvorena, tužitelj ima 90 dana da izda i podnese poziv za izdavanje uputa prema obrascu 25, kojim se od suda traži izdavanje određenih uputa (nalog 30, pravilo 1. (a) i (b), CPR).

Nakon što se dovrše svi postupci, predmet će biti zakazan za raspravu i, ovisno o rasporedu suda, može proći više od tri godine od datuma podnošenja do održavanja rasprave. Na ročištu tužitelj mora dokazati svoje tvrdnje na temelju vjerojatnosti iznošenjem dovoljnih i dopuštenih dokaza o svim tvrdnjama koje tuženik ne priznaje. Isto se odnosi i na tužitelja protutužbe. Nakon završetka ročišta i završnih riječi odvjetnika, izriče se presuda.

0

0

0

Izvršenje pravne odluke

Izvršenje domaćeg rješenja može započeti nakon što je konačna presuda donesena. Ako dužnik ne ispuni presudu, ona se može izvršiti izravno ovrhom nad imovinom dužnika.

Vjerovnik po presudi ima nekoliko mogućnosti za provedbu potraživanja iz presude. Prema Zakonu o parničnom postupku, svaka sudska odluka kojom se nalaže isplata novca može se provesti na više načina, kao što su:

Izvršna isprava za prodaju pokretnina.

Nalog za prodaju nekretnine ili upis založnog prava na nekretnini.

Nalog za zapljenu nekretnina.

Nalog dužniku iz presude da mjesečno izvršava uplate na dug. Iznos i datumi uplata bit će određeni od strane suda prema financijskom stanju dužnika iz presude itd.

Što se tiče stranih presuda donesenih u državi članici Europske unije, Cipar je usvojio povoljne uvjete za njihovo izvršenje, kao što su europski nalozi za plaćanje ili Europski nalog za izvršenje. Za presude donijete u zemljama izvan EU-a, one se automatski izvršavaju u skladu s ugovorima o uzajamnom izvršenju. U nedostatku takvog sporazuma, provodi se postupak exequatur.

Stečajni postupak

0

POSTAPAJ ZA PREUREDBU

Ovaj postupak ima za cilj pomoći dužnicima da obnove svoj kredibilitet i održivost te nastave s poslovanjem nakon stečaja, a postiže se sklapanjem sporazuma između relevantnih dužnika i vjerovnika. Tijekom ovog postupka mogu se obustaviti potraživanja i ovršni postupci protiv dužnika, no sud će imenovati upravitelja koji će nadzirati imovinu i poslovanje dužnika. Proces reorganizacije započinje podnošenjem plana sudu od strane dužnika, koji provodi sudsku reviziju predloženog plana, dok sudski imenovani medijator procjenjuje očekivanja vjerovnika.

LIKVIDACIJA

Postupak započinje stečajnim zahtjevom koji podnosi dužnik ili njegovi vjerovnici. Sud imenuje upravitelja čim se potraživanja utvrde. Osim toga, Skupina vjerovnika (tri člana koja predstavljaju svaku klasu vjerovnika) dobit će odgovornost nadzora nad postupkom, koji se zaključuje nakon raspodjele prihoda od prodaje imovine poduzeća.

Zadnje ažuriranje: veljača 2026.