Finska
Letonija
Švedska
Litva
Njemačka
PoljskaOporavak ometan energetskim šokom
Očekuje se da će se estonsko gospodarstvo nastaviti oporavljati tijekom 2026.–2027., pri čemu se predviđa da će rast premašiti prosjek eurozone. Međutim, oporavak je narušen šokom cijena energije uzrokovanim ratom u Iranu, koji i dalje potiče visoku inflaciju (3,7 % u svibnju 2026.) te koji se također održava povećanjem PDV-a s 22 % na 24 % u srpnju 2025. i povećanjem trošarina na alkohol i duhan u svibnju 2026. Privatna potrošnja ostat će glavni pokretač aktivnosti, potpomognuta trajno dinamičnim rastom nominalne plaće (+5,8 % na godišnjoj razini u ožujku 2026.) i izdašnijim proračunom uoči parlamentarnih izbora u ožujku 2027. Stopa nezaposlenosti od 7,1 % u 1. kvartalu 2026. viša je od prosjeka EU-a (6,0 % u travnju 2026.), što odražava tržište rada pod stalnim pritiskom, s osobito visokom nezaposlenošću mladih (22,8 % u ožujku 2026.). U tom kontekstu, ECB je podigla svoje ključne kamatne stope kako bi obuzdala inflatorne pritiske povezane s energijom i očekuje se da će zadržati restriktivan stav u 2026. godini. To će vjerojatno opteretiti kreditni i građevinski sektor u zemlji u kojoj gotovo 90 % hipotekarnih kredita ima promjenjivu kamatnu stopu.
Korporativna i javna ulaganja ostat će drugi stup aktivnosti, potpomognuti apsorpcijom sredstava iz EU fondova i naporima za energetsku tranziciju. Od 969,3 milijuna eura (u potpunosti bespovratna sredstva) dodijeljenih u sklopu Instrumenta za oporavak i otpornost (RRF), oko trećine još treba mobilizirati do roka u rujnu 2026. i usmjeriti prema zelenoj tranziciji (42 % ukupnog paketa), uključujući smanjenje ovisnosti o naftnom škriljcu, koji i dalje čini 70 % energetskih potreba, digitalizaciji (22 %), kao i prometu, zdravstvu i obrani. Razvoj obnovljivih izvora energije ključni je strukturni investicijski prioritet, što ilustrira najveći solarni park u baltičkim državama otvoren u Kirikmäeu, s ciljem da proizvodnja iz obnovljivih izvora do 2030. godine pokrije cjelokupnu godišnju potrošnju električne energije, čime se smanjuje ranjivost na vanjske energetske šokove. Projekt Rail Baltica, koji će povezati Tallinn s Varšavom, nastavit će poticati građevinske aktivnosti u razdoblju 2026.–2027. bez puštanja u promet, budući da se njegova cijena od 2017. utrostručila i dosegnula 23,8 milijardi eura. Završetak projekta odgođen je do kraja 2027. godine zbog nedostatka sredstava.
ICT usluge, strukturni pokretač jedne od najdigitaliziranijih svjetskih ekonomija — s 99 % javnih usluga dostupnih online, umjetnom inteligencijom integriranom u školske kurikulume od rujna 2025. i vodećim startup ekosustavom koji uključuje Wise, Bolt i Pipedrive — nastavit će poticati rast i izvoz. Ta će dinamika nadoknaditi stalnu krhkost proizvodnog sektora (metalorudstvo, drvna industrija i električna oprema), koji i dalje snosi najveći teret slabe europske potražnje, osobito u Njemačkoj, ključnom trgovinskom partneru uz Finsku i Švedsku. Turizam se postupno oporavlja (+2,3 % na godišnjoj razini u 2025. u odnosu na 2024.), potpomognut povratkom europskih posjetitelja, ali ostaje ispod svoje predratne razine jer odsutnost ruskih turista (ranije drugog najvećeg izvora dolazaka) i dalje opterećuje sektor. Izvoz usluga prijevoza i logistike, potpomognut strateškim položajem luka Tallinn i Muuga, ostat će važan pokretač rasta u kontekstu djelomične reorijentacije baltičkih trgovinskih tokova nakon sankcija Rusiji i Bjelorusiji.
Proračun sve više vođen potrošnjom na obranu
Očekuje se da će se proračunski deficit povećati 2026. i 2027. godine u sklopu izrazito ekspanzivne fiskalne politike. Pojačavanje vojnih izdataka glavni je pokretač: Estonija povećava svoj obrambeni napor na 5,4 % BDP-a u 2026., s 3 % u 2024., čime postaje zemlja s najvećim izdacima u NATO-u, financirajući prvenstveno ulaganja u vojnu infrastrukturu na istočnom boku. Ovo pogoršanje također odražava odustajanje, pod javnim pritiskom, od planiranog povećanja od 2 % na stope poreza na dohodak i dobit, prvotno zakazano za siječanj 2026., koje će se ubuduće održavati na 22 %, a koje neće biti nadoknađeno višim trošarinama na duhan i alkohol. Pad prihoda može se objasniti i povećanim i generaliziranim pragom za oslobođenje od poreza. Estonija ipak neće imati poteškoća s financiranjem ovog deficita jer ima daleko najniži omjer duga u EU (25 % BDP-a), što joj pruža znatan fiskalni prostor u usporedbi s susjedima. S obzirom na nepopularnost vladajuće koalicije i vjerojatan uspon stranke Isamaa na vlast 2027. godine (konzervativne stranke koja je otvoreno protiv oporezivanja), očekuje se da će deficit ostati visok i u 2026. i u 2027. godini.
Očekuje se da će se deficit tekućeg računa, koji se pojavio 2020. godine, povećati 2026. prije blagog poboljšanja 2027. godine. Bilanca robe ostaje strukturno u deficitu jer je gospodarstvo uvelike ovisno o uvozu kapitalne robe, gotovih proizvoda i energije, pri čemu se račun za ugljikovodike povećava u 2026. godini usred napetosti na Bliskom istoku. Nasuprot tome, višak u uslugama, potaknut IKT-om, transportom i logistikom te turizmom, predstavlja glavnu komparativnu prednost zemlje i osigurava njezinu vanjsku ravnotežu. EU čini najveći dio izvoza (oko 75 %), usmjerenog uglavnom prema Finskoj, Švedskoj, Njemačkoj, Latviji i Litvi. Priljevi izravnih stranih ulaganja nastavit će rasti, potaknuti obnovljivim izvorima energije i digitalnim tehnologijama u jednom od najpovoljnijih okruženja za poslovanje u regiji, iako stroža provjera ruskih i kineskih ulaganja u strateškim sektorima (energetika, digitalna infrastruktura i obrana) sada ograničava neke priljeve.
Unatoč tome što je oslabljena i diskreditirana, očekuje se da će vladajuća koalicija dovršiti svoj mandat
Kristen Michal (Stranka reformi, liberalni centar-desnica) obnaša dužnost premijera od srpnja 2024. nakon imenovanja Kaie Kallas za Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku — što se smatra priznanjem vodeće uloge Tallinna u podršci Ukrajini. Međutim, vladajuća koalicija znatno se oslabila od svrgavanja socijaldemokrata u ožujku 2025.: Stranka reformi i Eesti 200 (liberalna) sada drže samo 52 od 101 mjesta, u usporedbi s prethodnih 60. Podkopana slabim gospodarskim rezultatima i nizom fiskalnih neuspjeha koje je javnost loše prihvatila, koalicija je uživala potporu manjinu od 15 % glasova. Lokalni izbori u listopadu 2025. potvrdili su i pojačali taj popularni stav: Reformistička stranka je vidjela kako joj se udio glasova urušio na 10 % (s prethodnih 17,3 %), Stranka Eesti 200 gotovo je nestala (1,7 %), dok se Isamaa (konzervativna) istaknula kao jasni nacionalni pobjednik (18,6 %). Uoči parlamentarnih izbora u ožujku 2027., Isamaa je jasno vodeća u anketama i najvjerojatnije bi formirala koaliciju s EKRE-om (nacionalno-konzervativna desnica). Međutim, prijevremeni izbori i dalje su malo vjerojatni jer je od 1995. svaki parlament odradio svoj puni mandat.
Čvrsto ukorijenjena u EU, eurozoni i NATO-u, Estonija je od 2022. jedna od najaktivnijih i najdosljednijih podržavateljica Ukrajine, a dodijelila je jednu od najviših razina pomoći u odnosu na svoj BDP. Zemlja se pozicionira kao vodeći zagovornik jačanja istočnog boka NATO-a, s masivnim vojnim ulaganjima i nepokolebljivom diplomatskom predanošću, što je izravno potaknuto njezinom geografskom blizinom Rusiji i zajedničkom granicom dugom 294 kilometra.
Na društvenom planu, integracija ruskoga govorećeg manjina, koja čini više od četvrtine stanovništva, ostaje osjetljivo političko pitanje. Postupno ukidanje nastave na ruskom jeziku u javnim školama i oduzimanje prava glasa na lokalnim izborima ruskim i bjeloruskim stanovnicima bez estonskog državljanstva potiču temeljne napetosti u zajednici, ali ne ugrožavaju stabilnost zemlje.