Filipini

Stabilan i snažan rast usred neizvjesnih izvoznih izgleda

Ekonomski rast trebao bi ostati gotovo nepromijenjen u 2025. godini i stoga ostati niži nego u godinama prije Covida (prosječno 6,5 % između 2015. i 2019.), na pozadini slabosti globalnog gospodarstva. Privatna potrošnja (75 % BDP-a) trebala bi imati koristi od znatno niže inflacije i kamatnih stopa, čime bi se nadoknadio fiskalni konsolidacijski proces. Monosnožavanje monetarne politike središnje banke Filipina (BSP) također bi trebalo potaknuti privatna ulaganja, dok bi javna ulaganja trebala imati koristi od infrastrukturnih projekata. Osim toga, nekoliko politika usmjerenih na smanjenje prepreka za strana ulaganja, kao i uklanjanje Filipina s sive liste FATF-a u veljači 2025., mogli bi privući strani kapital. Na vanjskom planu, izgledi su sumorni s obzirom na rastuće trgovinske i geopolitičke napetosti. No, utjecaj bi trebao biti ublažen relativno malim udjelom izvoza u gospodarstvu (oko 12 % BDP-a).

S obzirom na relativno mali doprinos američkom trgovinskom deficitu, Filipini bilježe najmanje povećanje uzajamnih carina (17%) u ASEAN-u nakon Singapura. Zahvaljujući carinskim diferencijalima, izvoznici bi mogli imati koristi od povećane konkurentnosti na američkom tržištu (16 % ukupnog izvoza). S druge strane, povećane cijene uvoza na američkom tržištu zbog carina mogle bi dovesti do pada izvoznih volumena Filipina. Štoviše, struktura izvoza razlikuje se od ostalih zemalja ASEAN-a, pri čemu su Filipini mnogo više usmjereni na izvoz usluga, posebice na outsourcing poslovnih procesa (BPO). Slijedom toga, neće biti lako zamijeniti regionalne konkurente na američkom tržištu bez značajnih ulaganja. Osim negativnog utjecaja na izvoz, slabost kineskog i američkog gospodarstva, pogoršena trgovinskim ratom, mogla bi usporiti priljeve deviznih doznaka.

Inflacija (ukupna i temeljna) kontinuirano je padala od vrhunca od 8 % u 2022. godini nakon izbijanja napetosti između Ukrajine i Rusije, te je u svibnju 2025. iznosila 1,2 %. Inflacijski pritisci su se uvelike smanjili, iako bi rastuće geopolitičke napetosti, posebice između Irana i Izraela, mogle povećati cijenu uvozne energije. Kao rezultat toga, monetarna politika BSP-a je ublažena, s nekoliko smanjenja kamatnih stopa od kolovoza 2024. S obzirom na niske inflacijske pritiske i potrebu za potporom domaćoj potražnji, BSP će vjerojatno nastaviti s popuštanjem svoje monetarne politike.

Nema velikih rizika povezanih s dvostrukim deficitima

Filipini provode strategiju postupne fiskalne konsolidacije. Udio deficita u BDP-u opao je od svog vrhunca 2021. godine. Kontinuirani snažan gospodarski rast i napori za povećanje naplate poreza i neporeza potaknuli bi javne prihode u 2025. godini. Vlada očekuje povećanje svojih prihoda zahvaljujući digitalizaciji poreznog sustava i promjenama porezne politike, iako konkretne reforme nisu opisane u proračunskoj raspravi. Rashodi će biti usmjereni uglavnom na obrazovanje, infrastrukturu, obranu i socijalne usluge. Posljedično, očekuje se da će omjer javnog duga i BDP-a blago opasti u 2025. godini. Profil rizika duga ograničen je relativno niskim udjelom financiranja denominiranog u stranoj valuti (oko 32 %).

Što se tiče vanjskih računa, deficit tekućeg računa trebao bi se neznatno smanjiti. No, deficit bilance robe trebao bi ostati znatan jer se ne očekuje značajan oporavak izvoza, budući da se zemlja oslanja na uvoz potrošačke i kapitalne robe. U međuvremenu, predviđa se povećanje viška usluga zahvaljujući snažnim BPO aktivnostima i postupnom oporavku turizma. Snažne devizne doznake također bi trebale ublažiti deficit tekućeg računa. Inozemna ulaganja, uglavnom u obliku izravnih stranih ulaganja iz Japana, SAD-a i Singapura, možda neće u potpunosti pokriti tekući deficit i time vršiti pritisak na međunarodne rezerve. Unatoč tome, one ostaju na udobnim razinama, predstavljajući osam mjeseci uvoza u travnju 2025. godine.

Razjedinjena koalicija

Filipinski politički krajolik u previranju je zbog napetosti u koaliciji između predsjednika Ferdinanda 'Bongbonga' Marcosa Juniora (syna istog imenog diktatora koji je vladao zemljom 20 godina od 1965.) i tabora potpredsjednice Sare Duterte (kćer bivšeg predsjednika Rodriga Dutertea). Zastupnički dom je u veljači 2025. izglasao opoziv Sare Duterte zbog navodnog planiranja pokušaja atentata na Marcosa mlađeg, korupcije i zlouporabe sredstava. U lipnju 2025. nije se održao sudski proces u Senatu (gornjem domu Kongresa) i za sada je Sara Duterte još uvijek potpredsjednica. Uhićenje Rodriga Dutertea od strane ICC-a pod sumnjom za zločine protiv čovječnosti tijekom njegova krvavog "rata protiv droga" ponovno je rasplamsalo napetosti između dva tabora. Marcos je prethodno odbio nadležnost ICC-a, ali nije javno ometao uhićenje, što je navelo neke pristaše Duterte da nagađaju kako je Marcos prešutno dopuštao ICC-u da intervenira. U tom kontekstu, izbori sredinom mandata u svibnju 2025. (u donjem i gornjem domu Kongresa) bili su posrednički rat između taborâ Marcosa i Duterte.

Iako Marcosovi saveznici imaju većinu u Zastupničkom domu, nijedan tabor trenutno nema jasnu većinu u Senatu, što ide u prilog Sari Duterte u vezi s njezinim mogućim opozivom. Štoviše, unatoč pritvoru Rodriga Dutertea od strane ICC-a, izabran je za gradonačelnika grada Davao na lokalnim izborima, a njegov sin Sebastian je zamjenik gradonačelnika. Sve u svemu, Marcos i njegovi saveznici zadržavaju jaču institucionalnu i izvršnu vlast, ali pobjede Duterteova tabora u Senatu i na lokalnim izborima održavaju ih konkurentnima. Još jedan razlog za napetosti mogla bi biti promjena vanjske politike Marcosa, od Kine prema zemljama poput Japana i SAD-a. Iako je Rodrigo Duterte uspio poboljšati diplomatske odnose zemlje s Pekingom, napetosti između dviju zemalja pogoršale su se od Marcosovog izbora usred intenziviranog rivalstva između SAD-a i Kine.

Zadnje ažuriranje: lipanj 2025.