Hrvatska

Kontinuirani snažan rast u 2025.

Očekuje se da će rast u 2025. ostati snažan, nadmašujući prosjek eurozone. Podržavat će ga i nedavni ulazak u Schengensko područje te usvajanje eura 2023. godine, kao i kontinuirana apsorpcija sredstava iz EU-a (10 milijardi eura za razdoblje 2021. – 2026., otprilike 12 % BDP-a, od čega je iskorišteno samo 30 %). Privatna potrošnja trebala bi ostati značajan pokretač rasta, potpomognuta snažnim tržištem rada (stopa nezaposlenosti iznosila je 5 % u studenom 2024.). Iako usporavanje inflacije jača kupovnu moć kućanstava, očekivani porast cijena energenata na početku godine mogao bi umanjiti rast realnih dohotaka. Turizam (25 % BDP-a) nastavit će se jačati širenjem zračnih poveznica, posebice uvođenjem osam novih međunarodnih linija od strane Croatia Airlinesa. Fiskalna politika usvojena za 2025. godinu bit će odlučno ekspanzivna, oslanjajući se na povećanje rashoda od 10,2 %, čija je svrha poticanje rasta i jačanje socijalnih i demografskih politika. U međuvremenu, iako se europska monetarna politika ublažava, očekuje se da će njezin utjecaj na gospodarsku aktivnost biti u potpunosti osjetljiv tek od 2026. godine nadalje.

Rastu će također pridonijeti ulaganja, posebice u izgradnju turističkih kompleksa, prometne infrastrukture, energetsku diverzifikaciju i proizvodnju automobilskih dijelova. Hrvatska planira uložiti 6 milijardi eura tijekom desetljeća u modernizaciju polovice svoje željezničke mreže. Ovaj projekt velikih razmjera potaknut će gospodarstvo poboljšanjem dostupnosti i promicanjem održivijeg prijevoza. Oporavak proizvodnje (20 % BDP-a) bit će potaknut projektom Rimac Campus u Kerestincu, u blizini Zagreba. Ulaganje tvrtke Rimac Automobili od 300 milijuna eura stvorit će veliki kompleks za razvoj i proizvodnju električnih automobila koji će zaposliti 2.500 ljudi. Partnerstvo s BMW-om za litijeve baterije ističe snažan potencijal u najsuvremenijoj industriji električnih automobila za nadolazeće godine. Međutim, zemlja se suočava s nepovoljnom demografijom i niskom razinom ulaganja u istraživanje i razvoj, što bi moglo ugroziti njezine dugoročne izglede za rast.

Socijalna potrošnja i javna ulaganja povećavaju deficit

Nakon umjerenog deficita zabilježenog u 2023. godini, očekuje se daljnje pogoršanje javnih financija u razdoblju 2024. – 2025., uglavnom zbog povećanih javnih ulaganja, socijalnih izdataka i provedbe reforme plaća u javnom sektoru. Unatoč tome, javni dug trebao bi nastaviti svoju silaznu putanju zahvaljujući snažnom rastu i optimalnoj uporabi europskih sredstava. Vlada planira pokrenuti mjere fiskalne konsolidacije počevši od 2025. godine, postupnim ukidanjem subvencija za energente i ponovnim uvođenjem zdravstvenih doprinosa za mlade radnike.

Bilanca tekućeg računa trebala bi ostati blizu ravnoteže. Struktura tekućeg računa otkriva značajan kronični trgovinski deficit, koji se nadoknađuje snažnim viškom u uslugama, zahvaljujući prihodima od turizma. Izravna strana ulaganja (ISU), uglavnom iz Europske unije, ostaju ključni stup vanjskog financiranja, s izraženom koncentracijom u financijskim uslugama (25 %), prerađivačkoj industriji (18 %) i nekretninama (17 %). Zemlja je manje ranjiva od drugih zemalja EU na vjerojatno povećanje američkih carina na europski izvoz u 2025. godini. To je zbog malog udjela izvoza robe namijenjene SAD-u i činjenice da sektor usluga čini znatno veći dio rasta od industrijskog sektora. Od pristupanja eurozoni 2023. godine, Hrvatska je ostvarila korist od pristupa zajedničkim deviznim rezervama ECB-a, što je značajno ojačalo njezinu sposobnost financiranja.

Napeta lokalna politička scena

Na parlamentarnim izborima u travnju 2024. konzervativna desno-središnja stranka Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, zadržala je svoju dominantnu poziciju unatoč manjem gubitku mandata (61 mandat u odnosu na prethodnih 66 od mogućih 151). HDZ je formirao koaliciju s krajnje desničarskim Pokretom domoljuba (14 mjesta) kako bi Plenković ostao na vlasti treći mandat, dok je centristička oporba ostvarila pomake u kontekstu visoke izlaznosti birača. Politička scena ostat će napeta s uvjerljivim reizborom Zorana Milanovića za predsjednika Republike 12. siječnja 2025., nakon što je osigurao 75 % glasova. Ova uvjerljiva pobjeda pokazatelj je polarizacije zemlje i složenog suživota između Milanovića iz Socijaldemokratske stranke, koji zauzima populističke i nacionalističke stavove kritične prema EU i NATO-u, i Plenkovića, koji je čvrsto proeuropski. Ipak, uloga predsjednika ostaje ograničena i više je ceremonijalna nego izvršna funkcija. Njihove ideološke razlike, posebice u vanjskoj politici i potpori Ukrajini, očituju se u čestim javnim nesuglasicama. Sljedeći parlamentarni izbori zakazani su za 2028. godinu, osim ako se Parlament ne raspusti ranije.

Na društvenom planu, zemlja se suočava s velikim demografskim izazovima, s brzo starećim stanovništvom i značajnom emigracijom kvalificirane mlade radne snage. Vlada je najavila mjere za poticanje nataliteta, uključujući udvostručenje obiteljskih potpora. Što se tiče vanjske politike, Hrvatska ima granične sporove s nekoliko susjeda, posebice sa Slovenijom oko Piranskog zaljeva i s Srbijom oko granice duž Dunava. Zemlja je također i dalje podijeljena po pitanju sudjelovanja u pružanju potpore Ukrajini, pri čemu je predsjednik Milanović nedavno odbio odobriti sudjelovanje Hrvatske u NATO-ovoj misiji obuke za Ukrajinu.

Zadnje ažuriranje: siječanj 2025.