Hrvatska

Rast i dalje pokreću dva motora: sredstva iz EU fondova i turizam

Očekuje se da će rast ostati čvrst u 2027. godini, u istom ritmu kao i 2026., iako bi se trebao postupno umiriti nakon nekoliko godina snažnog širenja. Potražnja kućanstava ostat će glavni pokretač aktivnosti, potpomognuta zategnutim tržištem rada koje potiče plaće. Stopa nezaposlenosti ostaje među najnižima u EU (3,8 % u travnju 2026.), dok nominalne plaće nastavljaju rasti stabilnim tempom (+8,4 % na godišnjoj razini u ožujku 2026.). Međutim, zaoštravanje kreditnih uvjeta nakon nedavnih makrobonitetnih mjera (ograničenje omjera servisiranja duga i prihoda na 45 % i ograničenje omjera zajma i vrijednosti nekretnine na 90 %), zajedno s neizvjesnim globalnim gospodarskim okruženjem, moglo bi postupno prigušiti zamah u drugoj polovici 2026. i tijekom 2027. godine. Inflacija će ostati relativno visoka (5,8 % na godišnjoj razini u travnju 2026.), što je uglavnom posljedica rasta cijena energije (+17,8 %), budući da je Hrvatska i dalje uvelike ovisna o uvozu ugljikovodika. Ipak, očekuje se da će vladine mjere za ograničavanje cijena energenata i ciljane sheme potpore djelomično ublažiti utjecaj na kućanstva i poduzeća u 2026. godini.

Investicije će ostati drugi stup rasta, potpomognute kontinuiranim korištenjem sredstava EU fondova. Hrvatska je među najbolje plasiranim državama članicama u korištenju Instrumenta za oporavak i otpornost (RRF), kao primatelj paketa od gotovo 10 milijardi eura, odnosno iznosa ekvivalentnog oko 12 % BDP-a. Zemlja je već primila gotovo tri četvrtine tih sredstava, uključujući osmu tranšu od 897 milijuna eura u ožujku 2026., a očekuje se da će apsorbirati gotovo sva preostala sredstva prije roka u kolovozu 2026. Ova sredstva nastavit će podržavati ulaganja u prometnu infrastrukturu, posebice modernizaciju željezničke mreže, digitalnu tranziciju, zdravstvenu infrastrukturu i energetsku diverzifikaciju. Proširenje krčkog terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) i ulaganja u obnovljive izvore energije također bi trebali ojačati energetsku sigurnost i smanjiti ranjivost na vanjske šokove. Očekivani pristup OECD-u do kraja 2026. mogao bi dodatno povećati atraktivnost zemlje za strane ulagače, čija je privlačnost već povećana ulaskom u schengenski prostor i uvođenjem eura 2023. godine.

Turizam će ostati jedan od glavnih pokretača gospodarske aktivnosti. Ulaganja u hotelsku infrastrukturu, poput projekta Pical Resort vrijednog 200 milijuna eura u Poreču, zajedno s proširenjem kapaciteta zračnih luka i pokretanjem novih međunarodnih linija — osobito u Dubrovniku 2026. godine — nastavit će podržavati pomak sektora prema višem tržišnom segmentu. Međutim, pad izdanih građevinskih dozvola, vjerojatno zbog rastućih troškova gradnje, mogao bi dovesti do usporavanja stambene aktivnosti. Štoviše, nakon snažnog oporavka zabilježenog nakon pandemije, očekuje se postupno usporavanje rasta broja posjetitelja zbog stalnih ograničenja kapaciteta – osobito u Splitu, Zadru i Dubrovniku – i rastućih cijena.

Dvostruki deficit ostat će pod pritiskom

Nakon širenja od 2024. godine, očekuje se da će se javni deficit stabilizirati na pragu EU od 3 % BDP-a u 2026. i 2027. godini. Izdaci će ostati visoki, potaknuti povećanjima plaća u javnom sektoru, mirovinskih isplata, socijalnih naknada i potreba za obranom. Međutim, rast prihoda od poreza – potpomognut potrošnjom kućanstava i ciljanim mjerama, uključujući pojačani porez na imovinu za druga prebivališta iz 2024. godine – trebao bi spriječiti daljnje pogoršanje deficita. Štoviše, velik dio ulaganja u infrastrukturu, energetsku tranziciju i digitalizaciju nastavit će se financirati putem europskih mehanizama. Unatoč kontinuiranoj ekspanzivnoj fiskalnoj politici, očekuje se da će omjer duga i BDP-a nastaviti silaznu putanju, potpomognut snažnim gospodarskim rastom i povoljnim uvjetima financiranja od ulaska u euro područje.

Hrvatska ima značajan strukturni trgovinski deficit, rezultat njezine ovisnosti o uvozu kapitalne robe, gotovih proizvoda i ugljikovodika. Iako turizam generira znatan višak usluga, on više ne nadoknađuje u potpunosti deficit u robnoj razmjeni. Snažna domaća potražnja, posebice potaknuta investicijama, nastavit će podržavati uvoz, dok će izvoz roba (prehrambeni proizvodi, industrijski poluproizvodi, električna oprema, odjeća, drvo i farmaceutski proizvodi) i dalje biti prigušen umjerenim rastom ključnih trgovinskih partnera, posebice Njemačke, Italije, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Očekuje se i da će više cijene energenata privremeno povećati uvozni račun u 2026. godini, prije nego što se smanje u 2027. godini. Izravna strana ulaganja (ISU), uglavnom iz Europske unije, zajedno s sredstvima EU-a, ostat će glavni izvor vanjskog financiranja, s izraženom koncentracijom u financijskim uslugama (25 %), prerađivačkoj industriji (18 %) i nekretninama (17 %).

Trajno napeto lokalno političko okruženje

Na parlamentarnim izborima u travnju 2024. godine Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), konzervativna stranka centra desnice na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, zadržala je svoju dominantnu poziciju, unatoč blagom padu svoje parlamentarne zastupljenosti (61 mandat u odnosu na prethodnih 66, od ukupno 151 u Saboru). HDZ je formirao koaliciju s Pokretom domoljuba (DP, 14 mandata), čime je osigurao treći uzastopni mandat, dok je centristička oporba (uglavnom predstavljena SDP-om) ostvarila dobitke usred visoke izlaznosti birača. Političko okruženje vjerojatno će ostati napeto nakon uvjerljivog reizbora Zorana Milanovića (bivši SDP) za predsjednika u siječnju 2025. s 74,7 % glasova. Ovaj ishod potvrđuje polariziranu političku scenu i ponekad teško suživot između Zorana Milanovića — koji je često kritičan prema određenim stavovima EU-a i NATO-a — i Andreja Plenkovića, koji je čvrsto proeuropski. Ipak, ograničene ovlasti predsjednika smanjuju rizik od institucionalne blokade, a vlada bi trebala održati dovoljnu stabilnost do sljedećih parlamentarnih izbora zakazanih za 2028. godinu.

Na društvenom planu, zemlja se suočava s velikim demografskim izazovima, s brzim starenjem stanovništva i značajnom emigracijom mladih kvalificiranih radnika. Vlada je najavila mjere za poticanje nataliteta, uključujući udvostručenje obiteljskih potpora.

Što se tiče vanjske politike, Hrvatska ima granične sporove s nekoliko susjeda, posebice sa Slovenijom oko Piranskog zaljeva i s Srbijom u vezi s njihovom zajedničkom granicom duž Dunava. Zemlja je također i dalje podijeljena po pitanju sudjelovanja u pružanju potpore Ukrajini, pri čemu je predsjednik Milanović nedavno stavio veto na sudjelovanje Hrvatske u NATO-ovoj misiji obuke za Ukrajinu.

Zadnje ažuriranje: lipanj 2026.