Island

Rast potpomognut domaćom potražnjom i turizmom

Icelandsko gospodarstvo umjereno se širi u 2026. godini i trebalo bi se nastaviti širiti i u 2027., potpomognuto otpornom potrošnjom kućanstava, rastućim izvozom i snažnim javnim ulaganjima. Ekonomski rast je ubrzan u prvom tromjesečju 2026. godine, uglavnom potaknut poboljšanim trgovinskim bilancom i snažnijom turističkom aktivnošću od očekivane. Iako visoka inflacija i dalje opterećuje povjerenje potrošača, otporno tržište rada i rastuća javna ulaganja u infrastrukturu, tehnologiju i obnovljivu energiju trebali bi pomoći u održavanju domaće potražnje.

Inflacija ostaje glavni izazov s kojim se gospodarstvo suočava. Cjenovni pritisci pokazali su se ustrajnijima od očekivanih, potaknuti višim troškovima stanovanja, prijevoza i hrane, što je potaknulo Središnju banku Islanda da zadrži relativno restriktivan monetarni stav. Kao rezultat toga, kamatne stope vjerojatno će ostati visoke dok se ne pojave jasniji dokazi da inflacija održivim putem teži ciljanom razini. Ipak, očekuje se da će inflacija postupno opadati tijekom 2027. godine, čime će se podržati kupovna moć kućanstava i omogućiti da monetarna politika postane manje restriktivna. Poslovna ulaganja slabe u 2026. godini uslijed slabijeg povjerenja i viših troškova financiranja, iako je to djelomično nadoknađeno nastavkom rasta ulaganja u javnom sektoru.

Vanjska potražnja ostaje uglavnom podržavajuća. Turizam, ribarstvo, akvakultura i proizvodnja aluminija i dalje podupiru izvoz, dok obilni obnovljivi energetski resursi Islanda pomažu u održavanju konkurentnosti industrija s visokom potrošnjom energije. Broj dolazaka posjetitelja ostao je snažan tijekom 2026. godine, iako bi viši troškovi putovanja diljem svijeta mogli umanjiti rast u tom sektoru. Ribljarstvo se suočava s određenim poteškoćama zbog nižih kvota za skušu, dok se izvoz aluminija oporavio nakon poremećaja u proizvodnji krajem 2025. godine. Sveukupno, očekuje se da će izvoz pozitivno doprinijeti rastu u 2026. i 2027. godini, potpomognut opsežnim trgovinskim vezama Islanda s Europom, Ujedinjenim Kraljevstvom, Sjedinjenim Američkim Državama i drugim ključnim tržištima.

Vanjski deficit ostaje slabost unatoč poboljšanju javnih financija

Očekuje se da će se tekući račun Islanda zadržati u deficitu tijekom 2026. i 2027. godine, što odražava snažnu potražnju za uvozom, fluktuacije u prihodima od turizma i relativno malu i koncentriranu strukturu izvoza. Iako bi rast izvoza i smanjenje uvoza trebali poboljšati vanjsku ravnotežu u usporedbi s proteklim godinama, Island ostaje podložniji promjenama u globalnoj potražnji i na tržištima roba od mnogih drugih nordijskih gospodarstava.

Javne financije se, međutim, nastavljaju poboljšavati. Očekuje se da će se državni dug postupno smanjivati tijekom razdoblja predviđanja jer gospodarski rast podržava prihode, a napori na fiskalnoj konsolidaciji se nastavljaju. Iako državna potrošnja ostaje visoka, s naglaskom na zdravstvo, infrastrukturu, obrazovanje i inovacije, predviđa se da će javni dug opadati i 2026. i 2027. godine. U usporedbi s mnogim razvijenim gospodarstvima, fiskalna pozicija Islanda ostaje stabilna, što donositeljima politika pruža fleksibilnost za odgovor na gospodarske šokove ako bude potrebno.

Vlada daje prednost proračunskoj stabilnosti, stanovanju i raspravi o Europi

Političko okruženje na Islandu ostaje stabilno nakon formiranja koalicijske vlade na čelu s premijerkom Kristrún Frostadóttir nakon izbora u prosincu 2024. Vlada okuplja Socijaldemokratski savez, Stranku reformi (Viðreisn) i Narodnu stranku, čime se osigurava parlamentarna većina i relativno stabilna platforma za kreiranje politika. Prioriteti koalicije uključuju poboljšanje pristupačnosti stanovanja, jačanje javnih usluga, podršku gospodarskoj stabilnosti i ubrzanje ulaganja u infrastrukturu, inovacije i zelenu tranziciju. Sljedeći parlamentarni izbori moraju se održati do studenog 2028.

Ključni politički događaj 2026. godine bit će referendum zakazan za kolovoz o tome treba li Island nastaviti pregovore o članstvu u Europskoj uniji. Iako se glasanje odnosi na ponovno otvaranje pristupnih pregovora, a ne na samo pristupanje EU-u, očekuje se da će oblikovati dugoročni odnos zemlje s Europom i moglo bi imati posljedice za trgovinu, ribarstvo i usklađivanje s propisima. To pitanje ostaje politički osjetljivo, osobito s obzirom na prethodne nesuglasice oko ribarstvene politike tijekom ranijih pristupnih razgovora. Uz europsku raspravu, vlada ostaje usredotočena na smanjenje inflacije, ublažavanje pritisaka na troškove života i održavanje održive fiskalne pozicije. Klima politika također ostaje visoko na dnevnom redu, pri čemu je koalicija predana postizanju neutralnosti ugljika do 2040. godine, istovremeno štiteći konkurentnost ključnih izvoznih industrija.

Zadnje ažuriranje: srpanj 2026.