Latvija

Oporavak rasta ublažen sukobom na Bliskom istoku

Godina 2025. obilježena je oporavkom gospodarske aktivnosti potaknutom domaćom potražnjom. Oporavak rasta blago se usporio 2026. godine kao posljedica sukoba na Bliskom istoku, no očekuje se da će 2027. godine ponovno krenuti uzlaznom putanjom. Rastuće cijene energenata mehanički su povećale troškove ulaznih materijala i prijevoza. Međutim, gospodarska aktivnost ostaje otporna i potaknuta je privatnom potrošnjom, za koju se predviđa rast od 1,6 % u 2026. i 1,9 % u 2027. godini. Iako potpomognuta rastom nominalnih plaća, privatna potrošnja ostaje ranjiva na uporno visoku inflaciju. Potonja je počela ubrzavati već 2025. godine. Rast cijena energenata kao posljedica blokade Ormuzkog tjesnaca održao je inflaciju na visokoj razini u 2026. godini, a pat-pozicija u geopolitičkoj situaciji u 2027. godini održat će napetosti na visokoj razini. Utjecaj je, međutim, umjeren jer Latvija ima industrijski sektor s relativno niskim energetskim intenzitetom i diversificiranom energetskom mješavinom. Nadalje, kako bi se ograničio gubitak kupovne moći potrošača, vlada je smanjila PDV na određene osnovne namirnice.

U 2025. godini ulaganja su porasla za 9,8 % nakon dvije godine kontrakcije. Rast su uglavnom potaknula privatna ulaganja, kao i sredstva iz Europske unije, posebice za projekt Rail Baltica. Projekt, financiran 85 % sredstvima Europske unije, ima za cilj izgradnju nove brze željezničke pruge kako bi se baltičke zemlje integrirale u europsku mrežu i potaknula regionalna konkurentnost. Izvorno planirano za 2026., dovršetak je odgođen do 2030. zbog nedostatka potrebnih proračunskih sredstava s latvijske strane, koja se procjenjuju na 3,7 milijardi eura. Zbog kombiniranih učinaka inflacije i nesigurne geopolitičke klime, predviđeni rast ulaganja za 2026. godinu ostaje umjereniji nego u 2025. godini, tj. oko 3 %. Zemlja i dalje se suočava s poteškoćama u financiranju inovativnih aktivnosti zbog fragmentiranih programa pomoći opterećenih pretjeranom birokracijom. Međutim, 2026. godine Europska investicijska banka (EIB) dodijelila je 20 milijuna eura za zelene obveznice koje je izdala državna elektroprivreda Latvenergo. Ta će sredstva podržati projekte energije vjetra, skladištenje energije u baterijama i obnovu hidroelektričnih i fotonaponskih postrojenja.

Gospodarstvo pokreće uslužni sektor, koji čini 75 % BDP-a, uključujući poslovne usluge, IKT i prijevoz. Zbog ograničenja EU na ruske prijevoznike, trgovina s Rusijom sve se više odvija putem baltičkih država, preko lokalnih tvrtki. Međutim, u srpnju 2026. Rusija je obustavila promet na svojim željezničkim graničnim prijelazima s Latvijom. Unatoč slabosti zapadnoeuropskog građevinskog sektora, industrija drva i namještaja uživa konkurentsku prednost zahvaljujući obilnim šumskim resursima. Kao glavni prirodni resurs zemlje, drvo se također koristi za kućno grijanje i proizvodnju energije u postrojenjima na biomasu. Farmaceutska industrija također je sektor s visokim učinkom, s predviđenim rastom prodaje od 8,5 % za 2026. godinu, kojeg uvelike pokreće farmaceutska grupa Grindeks. Vodeći farmaceutski proizvođač značajno je smanjio izvoz u Rusiju u korist širenja na nova tržišta, osobito u Južnoj Americi.

Rastući pritisci na proračun uzrokovani povećanim izdacima za obranu

Očekuje se da će se proračunski deficit povećati 2026. i 2027. godine. Povećanje deficita proizlazi iz rasta proračuna za obranu na pozadini stalnih napetosti s Rusijom. Latvija je stoga primijenila nacionalnu klauzulu o izuzeću Pakt o stabilnosti i rastu kako bi financirala ove vojne izdatke, za koje se predviđa da će iznositi 4,1 % BDP-a u 2026. i 5,5 % BDP-a u 2027. godini. U lipnju 2026. Latvija je potpisala sporazum o obrambenom zajmu u iznosu od 3,5 milijardi eura u sklopu programa Europske unije SAFE (Sigurnosna akcija za Europu).

Kontroliranje deficita je važno s obzirom na proračunske troškove starenja stanovništva i potrebu financiranja zdravstvenog sustava. Očekuje se da će omjer javnog duga i BDP-a porasti u nadolazećim godinama. Prihodi teško prate rastuće izdatke, a porezni prihodi padaju ispod prosjeka EU. Porezna reforma stupila je na snagu 1. siječnja 2026., koja će, između ostalog, povećati državne prihode. Reforma prvenstveno uključuje smanjenje poreznog opterećenja za osobe s niskim i srednjim prihodima i povećanje istog za druge, kao i uvođenje dodatnog poreza od 3 % na sve prihode koji premašuju 200.000 EUR godišnje, uključujući plaće, dividende, kapitalne dobitke i druge prihode.

Očekuje se da će se deficit tekućeg računa povećati u 2026. godini. Budući da je Latvija neto uvoznik nafte, deficit se pogoršava zbog rastućih globalnih cijena energije. Prognoziran na oko 0,7 %, rast izvoza ostao je umjeren u 2026. godini, ali se očekuje oporavak u 2027. na oko 2,7 %, prvenstveno zahvaljujući konkurentnom drvnom sektoru, kao i prehrambenim i farmaceutskim proizvodima. Bilanca usluga, u međuvremenu, ostaje u suficitu, potaknuta uglavnom sektorima logistike, IT-a i prijevoza.

Nova vlada usred napetosti s Rusijom

Diplomatski odnosi s Rusijom vjerojatno će ostati napeti do 2030. godine. U zračnom prostoru Latvije uočeno je nekoliko dronova. Povećanje vojnih izdataka odgovor je na očekivanu eskalaciju ruskih hibridnih napada. Latvija je ojačala sigurnosne mjere oko hidroelektrične brane u blizini Rige kao odgovor na prijetnju ruskih napada na kritičnu infrastrukturu u regiji.

Ruska prijetnja također utječe na unutarnju politiku. 10. svibnja 2026. premijerka Evika Silina smijenila je ministricu obrane nakon što se dron srušio u skladište goriva. Šefica vlade potom je podnijela ostavku nakon što je ministrica napustila stranku. 28. svibnja Parlament je odobrio formiranje nove vlade — i dalje desno-središnje i nacionalističke — na čelu s centristom Andrisom Kulbergsom iz stranke Ujedinjena lista. 3. listopada premijerova desno-središnja stranka Ujedinjena lista izašla je kao pobjednik parlamentarnih izbora. Sa 35,3 % glasova i 42 mjesta, Kulbergsova stranka dobro je pozicionirana za vođenje koalicijskih pregovora. Mogla bi osigurati parlamentarnu većinu ili s nacionalističkim Pokretom nacionalno jedinstvo ili s centrističkom strankom Nova jedinstvenost. Te stranke dijele predanost nastavku potpore Ukrajini, smanjenju ruskog kulturnog utjecaja i usklađivanju s politikama NATO-a i Europske unije. Na parlamentarnim izborima uspjeh su ostvarile i populističke stranke, potpomognute podrškom ruskoga govornog manjinstva (koje čini trećinu stanovništva i uglavnom je isključeno iz političkog procesa).

Zadnje ažuriranje: rujan 2026.