Latvija

Postupni povratak rasta

2025. godina bit će godina oporavka, otvarajući put za održivi rast na pozadini oporavka domaće potražnje i postupnog poboljšanja vanjskog okruženja. Otporno tržište rada (stopa nezaposlenosti od 5,7 % u veljači 2025.) podržat će solidan porast realnih plaća, što će nastaviti poticati potrošnju kućanstava. Latvijsko gospodarstvo, peto najmanje u EU, unatoč tome i dalje će osjećati snažniji inflacijski pritisak od svojih partnera: inflacija je u veljači 2025. dosegla 3,7 % u usporedbi s prosjekom eurozone od 2,3 % zbog cjenovne krutosti u uslugama, postojeće djelomično kontrolirane ovisnosti o energiji i snažnog nominalnog rasta plaća. Međutim, očekuje se da će inflacija opasti do kraja 2025. godine.

Pad izvoza i oštar pad ulaganja u 2024. godini trebali bi se preokrenuti u 2025. godini. Oporavak gospodarstava glavnih trgovinskih partnera Latvije (baltijskih država, Njemačke i Švedske) trebao bi potaknuti inozemnu potražnju, osobito za drvom, kemijskim i farmaceutskim proizvodima te IT uslugama. Istovremeno će niže kamatne stope ublažiti pritisak na ulaganja. Isplata od 1,8 milijardi eura (5,5 % BDP-a) u okviru NextGenerationEU kao dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPRP) također će pomoći u ubrzavanju projekata izgradnje infrastrukture, energetske tranzicije i tehnološke modernizacije. Unatoč poteškoćama s kojima se suočavamo u 2024. godini, projekt Rail Baltica velikih razmjera, koji integrira baltičke države u europsku željezničku mrežu, igrat će središnju ulogu, ne samo kao katalizator rasta, već i kao potpora za nekoliko ključnih sektora, uključujući građevinarstvo, promet, materijale i logistiku. Istovremeno će ulaganja u privatne vjetroelektrane i infrastrukturu LNG terminala poboljšati energetsku sigurnost i potaknuti lokalnu proizvodnju. Ovi trendovi također će pomoći u razvoju digitalnog i IT sektora.

Javne financije opterećene vojnim izdacima

Očekuje se da će se proračunski deficit povećati 2025. godine unatoč oporavku aktivnosti koji će podržati porezne prihode, osobito kroz prihode od PDV-a i poreza na dohodak. Istovremeno će značajno opterećenje predstavljati kontinuirani rast javnih izdataka, osobito za sektore obrane, energetike, zdravstva i obrazovanja. Latvija planira povećati svoje vojne izdatke na 3,5 % BDP-a, odnosno iznad cilja NATO-a od 2 %. Osim toga, povećanja plaća u javnom sektoru i ubrzanje infrastrukturnih projekata poput Rail Baltice, čiji su troškovi vrtoglavo porasli (procijenjeni na 22,6 % BDP-a u 2024. godini, u usporedbi s početnih 4,6 % BDP-a), dodatno će povećati pritisak na proračun. Proračun za 2025. godinu također uključuje povećanje poreza – provest će se reforme poreza na dohodak, kao i ograničene napore u borbi protiv utaje poreza – no očekuje se da će pritisci na rashode nadmašiti dodatne prihode. U tom kontekstu, javni dug nastavit će rasti, iako na relativno umjerenoj razini.

Tekući račun ostat će u deficitu i 2025. godine, ali se očekuje da će biti nešto bolji nego 2024. godine zahvaljujući oporavku izvoza roba i usluga potaknutom potražnjom u Europi. Zemlja ostaje neto uvoznik robe, posebice energenata, kapitalne robe i sirovina. Bilanca usluga u cjelini će ostati u suficitu, potaknuta prijevozom (uglavnom cestovnim prijevozom), logistikom i IT-jem. Manjak će se uglavnom financirati zaduživanjem, a očekuje se i blagi oporavak izravnih stranih ulaganja (IZU), usmjerenih prema zelenoj infrastrukturi i digitalnim uslugama. Struktura vanjskog duga ostat će stabilna (98 % BDP-a, od čega 60 % za privatni sektor), uglavnom u eurima i većinom plasirana kod institucionalnih ulagača (uglavnom europskih). Rizik refinanciranja stoga će biti ograničen, pod pretpostavkom da se održava fiskalna vjerodostojnost.

Uporno napeto političko i geopolitičko okruženje

Od 2023. Latvijom upravlja Evika Siliņa, premijerka i članica centrističke stranke Nova jedinstvenost (JV). Vlada u koaliciji s tri stranke: JV, Zelenima i poljoprivrednicima (ZZS) te Progresivcima (PRO). Alijansa, koja ima tijesnu većinu (52 od 100 mjesta), krhka je i ostaje izložena unutarnjim napetostima uoči parlamentarnih izbora u listopadu 2026. godine. Unatoč značajnim ideološkim razlikama, partneri se slažu oko strateških prioriteta zemlje, kao što su potpora Ukrajini, europska integracija i energetska sigurnost. Predsjednik Edgars Rinkēvičs, koji je izabran 2023. godine, ima u biti počasnu ulogu, ali ostaje figura oko koje postoji konsenzus.

Na društvenom planu napetosti su umjerene, ali postojane. Teritorijalne nejednakosti, pritisak na javne usluge i nedostatak kvalificirane radne snage potiču nezadovoljstvo. Zdravstveni sektor i dalje je pod pritiskom, uz redovite sindikalne zahtjeve, dok bi mirovinska reforma mogla ponovno potaknuti frustracije zbog produljenja razdoblja doprinosa na 20 godina i podizanja dobne granice za umirovljenje na 65 godina.

Na međunarodnoj razini, Latvija zauzima čvrst stav prema Rusiji i Bjelorusiji. Čvrsto je usklađena sa stavovima EU-a i NATO-a koji zagovaraju jače vojno odvraćanje i sankcije Moskvi. Odnosi s njezinim baltičkim susjedima ostaju čvrsti, potkrijepljeni zajedničkim strukturiranim projektima kao što su Rail Baltica te odspajanje od ruske elektroenergetske mreže i priključenje europskoj mreži (na snazi od veljače 2025.). Unutar zemlje, politika jezične asimilacije i smanjenja medijskog prostora na ruskom jeziku ostaju osjetljiva pitanja, osobito u pogledu ruskoga govornog stanovništva, koje čini oko trećine stanovništva.

Zadnje ažuriranje: travanj 2024.