Luksemburg

Prigušene gospodarske izglede

Ekonomija Luksemburga nastavila je umjereni oporavak u 2025. godini, nakon nekoliko prigušenih godina, prvenstveno potpomognuta oživljavanjem aktivnosti financijskog sektora i ponovnim rastom izvoza financijskih usluga. Financijski sektor ostaje okosnica luksemburške ekonomije, dosljedno čineći oko 30 % BDP-a, stoga su događaji u ovom sektoru ključni za cjelokupne gospodarske izglede. Gledajući unaprijed, očekuje se da će rast financijskih aktivnosti nešto usporiti u 2026. i 2027. godini. Povećana globalna nesigurnost i izgled okruženja s višim kamatnim stopama na duže razdoblje vjerojatno će negativno utjecati na tržišno raspoloženje i vrijednosti imovine. Posebno se očekuje porast volatilnosti na europskim tržištima dionica – važnim za luksemburško upravljanje fondovima i povezane financijske aktivnosti – što bi moglo prigušiti rast u sektoru financijskih usluga i utjecati na šire gospodarstvo.

U 2026. i 2027. očekuje se da će rast Luksemburga više ovisi o javnoj potražnji, pri čemu će državna potrošnja nadoknađivati slabiji zamah u drugim dijelovima gospodarstva. Kontinuirana javna potrošnja trebala bi predstavljati važnu stabilizirajuću snagu dok se aktivnost privatnog sektora usporava usred nesigurnijeg globalnog okruženja. Očekuje se da će potrošnja kućanstava i dalje biti potpomognuta automatskom indeksacijom plaća, mirovina i naknada, što pomaže u očuvanju kupovne moći. Međutim, povišena nesigurnost i više cijene energenata vjerojatno će negativno utjecati na povjerenje, ograničavajući snagu rasta potrošnje. Prognozira se da će inflacija ponovno porasti tijekom 2026. godine, potaknuta višim cijenama energije povezanima s ratom i sekundarnim učincima na usluge i plaće. Očekuje se da će se pritisci na cijene postupno smanjiti u 2027. godini kako efekti vezani uz energiju budu slabjeli, iako će dezinflacija vjerojatno biti postupna. Očekuje se da će rast ulaganja oslabiti tijekom predviđenog razdoblja, jer povišena geopolitička nesigurnost i trajno više kamatne stope utječu na raspoloženje i uvjete financiranja.

Očekuje se da će vanjsko okruženje ostati izazovno tijekom predviđenog razdoblja. Globalnu trgovinu vjerojatno će opterećivati rat, koji i dalje prigušuje međunarodnu potražnju i narušava trgovačke tokove. Iako je nesigurnost u vezi s trgovinskim odnosima između SAD-a i EU-a donekle smanjena u usporedbi s 2025. godinom, i dalje se očekuje preostali negativan utjecaj carina i trgovinskih trenja u 2026. i 2027. godini. Struktura izvoza Luksemburga – kojom dominiraju usluge – nudi određenu zaštitu, pri čemu financijske usluge čine oko 45 % ukupnog izvoza, a ostale usluge dodatnih 43 %. Međutim, slabija potražnja ključnih europskih partnera vjerojatno će ograničiti rast izvoza, zbog čega će vanjska potražnja biti skroman doprinositelj ukupnoj gospodarskoj aktivnosti.

Uglavnom stabilne vanjske i fiskalne pozicije

Očekuje se da će vanjske i fiskalne pozicije Luksemburga ostati uglavnom stabilne u 2026. i 2027. godini. Predviđa se da će višak tekućeg računa ostati blizu 5 % BDP-a u obje godine, potpomognut postojano snažnom bilancom usluga. Financijske usluge i dalje dominiraju strukturom izvoza i ostaju ključni izvor vanjskog suficita, što odražava ulogu Luksemburga kao globalnog financijskog centra. Iako trgovina robom ostaje u deficitu, to je više nego nadoknađeno značajnim suficitima u financijskim i drugim poslovnim uslugama. Neka volatilnost u vanjskim ravnotežama ne može se isključiti s obzirom na tržišno vođene financijske tokove, ali se očekuje da će se cjelokupna pozicija tekućeg računa ostati strukturno pozitivna tijekom predviđenog razdoblja.

S fiskalne strane, očekuje se da će se javni deficit stabilizirati na oko 1 % BDP-a i u 2026. i u 2027. godini. Vladina će se potrošnja povećati, što odražava postojeće obveze u vezi s mjerama potpore vezanim uz energiju, obranom, indeksacijom plaća i mirovina te širim socijalnim i infrastrukturinim izdacima. Istovremeno bi rast prihoda trebao imati koristi od određenog rasta potrošnje i viših socijalnih doprinosa, što će pomoći u sprječavanju daljnjeg značajnog povećanja deficita. Stoga se predviđa da će javni dug blago porasti s trenutno niskih razina, ali da će ostati znatno ispod prosjeka eurozone. Čak i prema ovoj putanji, očekuje se da će Luksemburg održati snažnu fiskalnu poziciju, s obiljem prostora za djelovanje u usporedbi s većinom europskih zemalja.

Stabilno upravljanje u Luksemburgu

Premijer Luc Frieden i dalje vodi desno-centrističku koaliciju između Kršćansko-socijalne narodne stranke (CSV) i liberalne Demokratske stranke (DP), koja je na vlasti od izbora 2023. godine. Koalicija se do sada pokazala kohezivnom, iako je rekonstrukcija vlade u prosincu 2025. – potaknuta ostavkom ministra rada i sporta uslijed unutarnjih neslaganja – istaknula neke temeljne napetosti. Unatoč tome, politička stabilnost ostaje snažna, a vlada bi trebala ostati na vlasti do sljedećih izbora 2028. godine. Iako CSV ostaje najveća stranka, nedavne ankete pokazuju pad potpore, dok DP i LSAP dobivaju na popularnosti. Iako ti trendovi ne predstavljaju neposrednu prijetnju koaliciji, mogli bi ukazivati na fragmentiranije političko okruženje na sljedećim izborima.

Proračun za 2026. godinu, predstavljen u listopadu 2025. i usvojen u prosincu, zadržava potporu za troškove života i uvodi dodatne socijalne mjere, uključujući potporu vezanu uz energiju, dok veća izdvajanja za obranu i rastući troškovi plaća u javnom sektoru održavaju fiskalni deficit visokim, ali unutar granica EU-a. Istovremeno je vlada pokazala solidnu sposobnost provedbe, a proračun je odobrila vladajuća većina. Ključne mjere uključuju povećanje stope doprinosa za mirovinsko osiguranje s 24 % na 25,5 % i ciljane porezne poticaje usmjerene na potporu privatnim ulaganjima, osobito u mlađim tvrtkama. Proračun stavlja snažan naglasak na rast i socijalnu koheziju, s "rekordnim ulaganjima" u svim sektorima, osobito u stambeni sektor, koji čini velik dio poreznih izdataka. Međutim, oporba je kritizirala plan zbog nedostatka jasnoće u pogledu financiranja i odgađanja dugoročnih fiskalnih izazova. Sveukupno, fiskalna politika i dalje daje prednost zaštiti primanja i povjerenju u složenom makroekonomskom okruženju, uz rastuće obveze u obrani.

Zadnje ažuriranje: studeni 2024.