Malezija

Umjeren rast, potpomognut usponom umjetne inteligencije i domaćom potražnjom

Očekuje se da će rast Malezije ponovno usporiti 2026. godine. Međunarodni kontekst obilježava pojačani protekcionizam, dok je gospodarstvo uvelike ovisno o izvozu. Carina od 19 % koju je nametnula SAD – drugi najveći trgovinski partner Malezije, na koji otpada 13 % izvoza u 2024. – mogla bi negativno utjecati na prodaju. Osim toga, normalizacija izvoza, nakon snažnog rasta početkom 2025. godine u iščekivanju protekcionističkih mjera Trumpove administracije, također će doprinijeti usporavanju njegova rasta. Međutim, snažna globalna potražnja za poluvodičima i podatkovnim centrima, potaknuta rastom umjetne inteligencije i elektroničkog recikliranja, i dalje će podržavati malajski izvoz. Taj zamah trebao bi nadoknaditi kontrakciju u prodaji naftnih derivata, drugog najvećeg izvoznog artikla, na koje su utjecale niske globalne cijene energije. Novi industrijski glavni plan 2030 (NIMP2030), u kombinaciji s velikim infrastrukturnim projektima, ima za cilj potaknuti rast u sektorima elektronike, zrakoplovstva i petrokemije privlačenjem značajnih izravnih stranih ulaganja. Visoka kapitalna ulaganja podržat će javna ulaganja. Privatna potrošnja ostat će snažna, potpomognuta umjerenom inflacijom i rastućim prihodima. Potonje je posljedica snažnog tržišta rada — nezaposlenost je u 2025. iznosila 3 % — i povoljnih vladinih mjera kao što su povećanja plaća u državnoj službi. Na kraju, usluge će ostati glavni pokretač gospodarstva (60 % BDP-a u 2024.) i bit će potpomognute trgovinom, IKT-om, financijskim uslugama — osobito islamskim financijama — i turizmom. Ovo će biti potaknuto potrošnjom povezanom s kampanjom "Visit Malaysia 2026" i povećanjem priljeva kineskih posjetitelja zbog sukoba između Tajlanda i Kambodže.

Očekuje se da će se inflacija 2026. godine blago ubrzati, potaknuta novim porezima i racionalizacijom subvencija. Posebno će postupno uvođenje ciljane sheme subvencioniranja za gorivo RON95 dovesti do viših cijena za potrošače koji su izuzeti iz sheme, a koji će sada podlijegati tržišnim cijenama. Međutim, niže globalne cijene energije i hrane trebale bi ublažiti te pritiske, održavajući inflaciju unutar ciljanog raspona središnje banke od 1,5 % do 3 %. Stoga se očekuje da će ključna kamatna stopa ostati stabilna na 2,75 % u 2026. godini.

Kontinuirana fiskalna konsolidacija, visok, ali upravljiv javni dug

Vlada će zadržati svoj cilj fiskalne konsolidacije, s ciljem daljnjeg smanjenja deficita u 2026. godini. Proračun predviđa pad nenakladnih prihoda zbog nižih dividendi koje isplaćuje nacionalna naftna tvrtka Petroliam uslijed pada globalnih cijena energenata. Fokus će biti na kontroli operativnih troškova, a racionalizacija subvencija bit će glavni poluga. Već poduzete mjere uključuju ukidanje subvencije za jaja i reformu subvencije za gorivo RON95. Ostvarene uštede bit će preusmjerene prema razvojnim izdacima, posebice u ljudski kapital, infrastrukturu i socijalnu potporu, s minimalnim ciljem od 3 % BDP-a. Istovremeno, povećanje trošarina na alkohol i duhan, uvođenje poreza na ugljik i proširenje poreza na promet i usluge podržat će rast poreznih prihoda. Osim toga, ubrzanje digitalizacije trebalo bi doprinijeti boljoj naplati prihoda i jačoj upravljačkoj sposobnosti. Na kraju, javni dug ostaje umjeren i upravljiv, iako je blizu zakonskog praga od 65 % BDP-a. Pretežno je domaći (76 %) i gotovo u potpunosti denominiran u domaćoj valuti (98 %). Gotovo dvije trećine postojećeg duga čine dugoročne obveznice (na više od pet godina), što smanjuje rizike refinanciranja.

Očekuje se da će saldo tekućeg računa ostati u suficitu, osobito zahvaljujući izvozu roba (posebno elektronike i električnih uređaja) i smanjenju deficita usluga usred snažnog turizma. Međutim, taj bi suficit mogao biti narušen povećanim globalnim protekcionizmom, osobito u SAD-u. Repatrijacija dobiti stranih tvrtki i doznake radnika u inozemstvu pridonijet će postojanim deficitima u računu prihoda. Iako se međunarodne rezerve povećavaju zahvaljujući ponavljajućem suficitu tekućeg računa i priljevima stranih ulaganja, njihov omjer prema uvozu i sposobnost pokrića kratkoročnog vanjskog duga opadaju. Trenutno pokrivaju samo četiri do pet mjeseci uvoza i gotovo 80 % kratkoročnog vanjskog duga. Na kraju, vanjski dug je 2024. predstavljao 66 % BDP-a, od čega gotovo tri četvrtine duguju privatni dužnici. Osim toga, tri četvrtine tog duga denominirano je u stranoj valuti.

Relativna politička stabilnost

Izbori u svibnju 2023. rezultirali su podijeljenim političkim krajolikom obilježenim etničkim i vjerskim razlikama. Nijedna od tri glavne koalicije — Pakatan Harapan (PH), Perikatan Nasional (PN) i Barisan Nasional (BN) — nije uspjela osvojiti apsolutnu većinu. Zahvaljujući kraljevoj intervenciji, PH (81 od 222 parlamentarna mjesta), BN (30) i nekoliko regionalnih stranaka — Sarawak (23) i Sabah (6) — složile su se formirati koalicijsku vladu. Anwar Ibrahim, vođa PH-a, imenovan je premijerom. Unatoč raznolikosti interesa unutar vlade, očekuje se da će politička stabilnost potrajati do općih izbora zakazanih za najkasnije veljaču 2028., zahvaljujući srdačnim odnosima između PH-a i BN-a te oslabljenoj oporbi (69 mjesta za PN). Međutim, pro-malajske frakcije u njegovoj koaliciji — posebice UMNO unutar BN-a, historijski suparnik Anwara i PH-a—prisiljavaju Anwara da zadrži politiku afirmativne akcije u korist naroda Bumiputera (gotovo 70 % stanovništva), inače riskira gubitak njihove potpore, što će ugroziti njegovu parlamentarnu većinu.

Unatoč eskalaciji napetosti između SAD-a i Japana s jedne strane te Kine s druge, Malezija je odlučna održati odnose sa svim trima zemljama. To je unatoč sporu Malezije s Pekingom oko Južnokineskog mora, budući da je Kina glavni trgovinski partner i izvor ulaganja. Malezija je potpisala uzajamni trgovinski sporazum s Washingtonom kojim se uvodi carina od 19 % na izvoz u SAD, uz izuzeća za oko 12 % izvoza, uključujući zrakoplovnu opremu, farmaceutske proizvode, gumu, kakao i palmino ulje. Zauzvrat se Malezija obvezala uvoziti američku robu, uključujući zrakoplove i poluvodiče, u vrijednosti procijenjenoj na 170 milijardi američkih dolara tijekom pet godina. Osim toga, zemlja je produbila sigurnosnu suradnju s SAD-om i Japanom. Konačno, nastoji diversificirati svoje trgovinske partnere sklapanjem novih sporazuma o slobodnoj trgovini. Nakon potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini s EFTA-om (Švicarska, Norveška, Island i Lihtenštajn) u lipnju 2025., pregovori s Europskom unijom o sličnom sporazumu nastavit će se 2026. godine.

Plaćanje

Bankovni transferi, gotovina i čekovi popularni su načini plaćanja u Maleziji. Dobro razvijena bankarska mreža omogućuje internetska plaćanja. Mjenice se također često koriste. Od 2017. godine Središnja banka zahtijeva da se 75 % plaćanja u stranim valutama automatski pretvori u malezijski ringgit (MYR) po primitku. Plaćanja za transakcije unutar Malezije moraju se obavljati u ringgitu.

Naplata potraživanja

Prijateljski postupak

Uobičajeno je da se sporovi i/ili dugovi riješe sporazumno nakon pregovora. Ako nema odgovora od kupca, provodi se posjet lokaciji i internetska pretraga kako bi se utvrdio operativni i pravni status kupca. Ako kupac i dalje ignorira ili zanemaruje mirno rješavanje problema, dobavljač može pokrenuti sudski postupak radi naplate plaćanja za isporučene i plaćene robe. Međutim, prije pokretanja postupka treba provesti dužnu skrb kako bi se osiguralo da kupac ima dovoljno imovine za podmirenje duga.

Pravni postupci

Malezijski pravni sustav temelji se na engleskom sustavu običajnog prava. Hijerarhija sudova u Maleziji započinje s Prekršajnim sudom (Magistrates' Court) na prvom stupnju, nakon kojeg slijede Okružni sud (Sessions Court), Visoki sud (High Court), Žalbeni sud (Court of Appeal) i Savezni sud Malezije (Federal Court of Malaysia). Visoki sud, Žalbeni sud i Savezni sud su viši sudovi, dok su Prekršajni sud i Okružni sudovi podređeni sudovi. Postoje i razni drugi sudovi izvan ove hijerarhije, npr. za radne sporove, pomorske sporove, šerijatske ili muslimanske sporove.

Zahtjevi pred magistratskim sudom ograničeni su na iznos do 100.000 MYR, dok predsjednički sud može razmatrati sve građanske sporove u kojima iznos spora ne prelazi 1.000.000 MYR. Ako iznos potraživanja ne prelazi 5.000 MYR, tužba se podnosi odjelu za manje sporove Magistratskog suda. Međutim, zastupanje odvjetnika nije dopušteno. Visoki sud nadležan je za vođenje svih građanskih parnica i novčanih potraživanja koja prelaze 1 milijun MYR.

Nepodmireni dug obično ima šestogodišnji zastarni rok. Vjerovnik pokreće postupak na temelju sudskog naloga i uručuje ga dužniku u roku od šest mjeseci od izdavanja naloga. Kada tuženici primiju sudski poziv, imaju 14 dana od dostave (ili 21 dan ako je sudski poziv dostavljen izvan Malezije) da podnesu sudu memorandum o pojavljivanju kako bi naznačili svoju namjeru da se pojave na sudu i obrane tužbu.

Prije nego što se može izdati sudski poziv, na njega se mora priložiti tužbeni zahtjev ili opći prilog koji se sastoji od sažetog navođenja prirode podnesenog zahtjeva i traženog pravnog lijeka ili pravne zaštite. Kada sudski poziv sadrži samo opći prilog, tužbeni zahtjev mora se dostaviti prije isteka 14 dana od podnošenja obrane tuženika.

Kada se tuženik pojavi, dužan je podnijeti i uručiti tužitelju svoj odgovor na tužbu u roku od 14 dana od isteka roka za pojavljivanje ili od uručenja izjave o tužbi, ovisno o tome što nastupi kasnije. Tuženik može podnijeti protutužbu u istom postupku koji je pokrenuo tužitelj. Tužitelj mora dostaviti tuženiku svoj odgovor i obranu od protutužbe, ako postoji, u roku od 14 dana nakon što mu je dostavljena obrana (i protutužba).

Postupak se može riješiti i/ili drugačije skraćeno okončati i/ili odlučiti i/ili razriješiti u ranoj fazi prije suđenja.

POJEDNOSTAVNENI POSTUPCI

Nepodnošenje obrane može dovesti do toga da tužitelj zatraži donošenje presude zbog izostanka protiv tuženika. Uobičajeno, kada je tuženik podnio obranu i izjavu o obrani nakon drugih postupaka podnošenja pratećih dokumenata, predmet se zakazuje za suđenje. Ako je tuženik podnio obranu, ali je jasno da tuženik nema stvarnu obranu od tužbenog zahtjeva, tužitelj može podnijeti sud za sažetu presudu protiv tuženika. Kako bi se izbjeglo izricanje sažete presude, tuženik mora dokazati da spor se odnosi na sporno pitanje koje se može razmatrati na suđenju ili da postoji neki drugi razlog za suđenje. 

0

0

0

Izvršenje pravne odluke

0

NALOG ZA ODUZIMANJE I PRODAJU (WSS)

WSS se može provesti protiv pokretne i nepokretne imovine, kao i protiv vrijednosnih papira. Kada se imovina koja se oduzima sastoji od nepokretne imovine ili bilo kakvog registriranog prava, oduzimanje se provodi nalogom kojim se dužniku iz presude zabranjuje prijenos, opterećivanje ili davanje imovine u najam.

0

POSTAUPAJNI POSTUPAK

Vjerovnik iz presude može zaplijeniti novac koji dužnik iz presude treba primiti od treće strane. Ako ovršenik ne dođe na sud, nalog postaje konačan. Ako ovršenik dođe, sud može riješiti stvar po skraćenom postupku ili odrediti ročište za suđenje.

0

POZIV DUŽNIKU PO PRESUDI

Svrha ovog poziva je omogućiti dužniku da isplati dospjelu obvezu na rate u skladu sa svojim mogućnostima. Dužnici sami mogu podnijeti zahtjev za takav postupak. Alternativno, prema Nalogu 14 tuženik može priznati tužiteljevu tužbenu tražbinu i predložiti plaćanje na rate, što sud može naknadno naložiti ako tužitelj prihvati prijedlog.

0

POSTUPAK STEČAJA

Ako ukupni iznos dosuđenog duga premašuje MYR 30.000, može se pokrenuti stečajni postupak ako dužnik nije postupio po presudi ili nalogu izdanom protiv njega. Nakon što je dužnik proglašen stečajnim, ostali vjerovnici također imaju pravo podnijeti Obrazac dokaza o dugu i punomoć kako bi stekli pravo na udio u bilo kakvoj raspodjeli iz stečajne mase. Raspodjela stečajne mase vrši se prema redoslijedu potraživanja vjerovnika.

STRANI PRESUDE

Svaka presuda donesena u inozemstvu mora biti priznata kao domaća presuda kako bi postala izvršna putem postupka exequatur. Malezija ima uzajamne sporazume o priznanju i izvršenju s nekim zemljama, uključujući Hong Kong, Indiju i Novi Zeland.

Postupci predstečajne sanacije

Dostupno je nekoliko postupaka insolventnosti i restrukturiranja. Prema Zakonu o trgovačkim društvima, dostupni postupci insolventnosti uključuju:

prisilnu i dobrovoljnu likvidaciju društava;

imenovanje upravitelja i upravnih osoba;

mekanizme restrukturiranja.

Zadnje ažuriranje: siječanj 2026.