Rumunjska
Europa
Ukrajina
Češka
Turska
KinaOporavak gospodarskog rasta nakon godina vanjskih šokova
Moldavsko gospodarstvo se postupno oporavlja nakon nekoliko godina uzastopnih šokova uzrokovanih ratom u Ukrajini, poremećajima u opskrbi energijom i sušom. Nakon gotovo nultog rasta u 2024. godini, očekuje se jačanje aktivnosti u razdoblju 2025. – 2026., potpomognuto oporavkom domaće potražnje, poljoprivrednom proizvodnjom (oporavkom nakon pada uzrokovanog vremenskim neprilikama) i kontinuiranom potporom EU. Usluge IKT-a i drugi uslužni sektori (posebno cestovni prijevoz) ostat će ključni pokretači, koristeći se snažnom vanjskom potražnjom, dok se očekuje postupni oporavak industrijske proizvodnje kako se budu poboljšavale izvozna logistika i povjerenje ulagača. Instrument za reforme i rast EU potaknut će javna ulaganja, dok će kontinuirani rast stvarnih plaća, oporavak na tržištu rada, povećanja javnih i minimalnih plaća te visoke doznake iz EU održavati potrošnju kućanstava. Inflacija, koja je dosegnula vrhunac iznad 28 % u 2022. godini, oštro je pala i predviđa se da će se vratiti blizu cilja Nacionalne banke Moldavije od 5 % do 2026. godine, nakon šoka u opskrbi energijom početkom 2025. godine zbog prekida tranzita ruskog plina kroz Ukrajinu, što je dodatno pojačalo inflacijski pritisak. Daljnji pad cijena hrane i (NBM) ciljane razine od 5 % do 2026. godine, nakon šoka u opskrbi energijom početkom 2025. godine zbog poremećaja u tranzitu ruskog plina kroz Ukrajinu, što je dodatno pojačalo inflacijski pritisak. Daljnji pad cijena hrane i regulirane energije trebao bi pomoći u održavanju silaznog trenda.
Relativno otporni javni računi suočeni s visokom vanjskom ovisnošću
Fiskalni uvjeti ostaju izazovni. Iako se deficit smanjio na 3,9 % u 2024. godini, očekuje se njegovo povećanje u 2026. godini zbog viših javnih plaća, mjera potpore energentima i potreba za ulaganjima povezanih s Instrumentom za reforme i rast uz potporu EU-a. Fiskalne izglede Moldove uvelike ovise o nastavku potpore MMF-a, EU-a i Svjetske banke, koja trenutno pokriva velik dio potreba zemlje za financiranjem. Programi Mehanizma za prošireni kredit/Proširenog fonda MMF-a (ukupno 790 milijuna USD u razdoblju od 2021. do 2025. godine, uz dodatni Mehanizam za otpornost i održivost u iznosu od 173 milijuna USD) bili su ključni u premošćivanju potreba za financiranjem unatoč tržišnoj volatilnosti. Javni dug ostaje umjeren, ali će postupno rasti bez održive konsolidacije. Dug, od kojeg je 59 % vanjski, uglavnom je dugoročan i povlašten – više od 80 % vanjskog javnog duga otpada na međunarodne institucije, što omogućuje da troškovi servisiranja duga ostanu podnošljivi. Zbog visokog deficita, dug je u uzlaznom trendu. Moldavija ima umjeren rizik od poteškoća s dugom s obzirom na povoljan profil duga (vanjski dug) i očekivani oporavak rasta.
Moldavija se suočava s velikom vanjskom ranjivošću. Tijek rata u Ukrajini narušava povjerenje ulagača. Štoviše, deficit tekućeg računa (TR) ostaje strukturno visok zbog uske izvozne baze i velike ovisnosti o uvozu, osobito energenata i opreme. Porastao je na 16 % BDP-a u 2024. godini i očekuje se da će se dodatno povećati u razdoblju 2025. – 2026. Domaći izvoz bi se trebao značajno oporaviti u skladu s poljoprivrednom proizvodnjom, no to će biti narušeno većim uvozom investicijske robe i padom re-izvoza goriva i robe u Ukrajinu, koji je započeo krajem 2024. zbog logističkih problema. Unatoč tome, neto izvoz trebao bi manje kočiti gospodarstvo. Trgovinski deficit, koji je strukturno vrlo velik i iznosi više od 30 % BDP-a, i dalje je glavni pokretač neravnoteže u vanjskotrgovinskoj bilanci. Ipak, izvoz usluga, posebice IT usluga, i priljevi deviznih doznaka (oko 10 % BDP-a) pružaju ključnu kompenzaciju. Lej se trguje po upravljanom plovnom tečaju i ostao je uglavnom stabilan uz ograničene intervencije NBM-a. Ranjivost na ponovne energetske šokove i dalje postoji, osobito u pogledu opskrbe električnom energijom iz Transnistrije, iako je Moldavija postigla značajan napredak u diverzifikaciji uvoza plina i električne energije kroz Rumunjsku i sustav EU-a.
Stabilan financijski sektor, ali niska financijska aktivnost
Moldavski financijski sektor relativno je snažan i bio je stabilizirajući čimbenik. Banke su dobro kapitalizirane – koeficijent adekvatnosti kapitala banaka iznosio je 26 % u 2025. godini – profitabilne i likvidne zahvaljujući strožim propisima, otpisima kredita i opreznoj kreditnoj praksi. Banke uglavnom ulažu u državne vrijednosne papire i visokokvalitetne instrumente. Unatoč toj otpornosti, krediti privatnom sektoru samo se postupno oporavljaju od pada. Ukupni omjer kredita i BDP-a ostaje vrlo nizak (24 % u 2024.), što ukazuje na to da mnoge tvrtke i potrošači ne pribjegavaju bankovnim kreditima. Djelomično je to zbog strukturnih čimbenika – mala poduzeća radije traže neformalno financiranje, a banke imaju ograničenu prisutnost u ruralnim područjima – a djelomično i zbog sklonosti banaka riziku. Nadalje, nebankarski financijski sektor je nedovoljno razvijen. Osiguravajući sektor je krhak, a aktivnost na tržištu kapitala je slaba, što rezultira nedovoljnom diversifikacijom izvora financiranja.
Visoko polarizirani politički krajolik
Politički, rizik Moldavije oblikovan je regionalnim geopolitičkim napetostima (ruski rat protiv Ukrajine), polarizacijom i institucionalnom krhkošću. Proeuropska stranka Akcija i solidarnost (PAS) predsjednice Maije Sandu kontrolira i predsjedničku funkciju i, nakon izbora 2025., apsolutnu većinu u parlamentu (oko 50 % glasova i 55 od 101 mjesta), što joj omogućuje provedbu ambicioznog programa reformi i pristupanja EU. Istovremeno, političko polje ostaje oštro polarizirano: fragmentirana, ali bučna proruska oporba, ukorijenjena u socijalističkom miljeu i novijim populističkim savezima, nastavlja osporavati vladinu politiku, osobito u siromašnijim i konzervativnijim regijama te u autonomnoj regiji Gaugaziji, gdje su proruske snage osvojile više od 80 % glasova u usporedbi sa samo oko 3 % za PAS. Nedavni izborni okršaji uključivali su referendum o potvrđivanju europskog puta, koji je prošao s tijesnih 50,4 % nakon snažne potpore gradskih birača i dijaspore, ali je odbijen u Gaugaziji i dijelovima sjevera, što naglašava razinu društvene podijeljenosti. Glavni vanjski rizik je Rusija. U separatističkoj regiji Pridnjestrovlje, otprilike 1000 do 1500 ruskih vojnika i lokalnih sigurnosnih snaga pružaju Moskvi stalni polug protiv Chișinăua, iako se trenutno čini malo vjerojatnom potpuna vojna eskalacija. Rizik leži u kroničnoj destabilizaciji, kao što su kampanje dezinformiranja, financiranje proruskih aktera i pokušaji diskreditacije izbora.