Otporan rast unatoč neizvjesnosti u domaćim i vanjskim uvjetima
Ekonomski rast je 2024. godine doživio snažan preokret zahvaljujući oporavku domaće potražnje na širokoj osnovi i povoljnim vanjskim uvjetima. Poboljšalo se povjerenje poduzeća i potrošača. Pad inflacije i rast realnih prihoda podržavali su potrošnju kućanstava tijekom cijele godine. Ulaganja su ojačala, potpomognuta poboljšanim kreditnim uvjetima, političkom stabilnošću i snažnim oporavkom uvoza kapitalne robe.
Očekuje se da će rast Perua u 2025. godini nastaviti umjerenim tempom, ponovno potaknut otpornom domaćom potražnjom. Privatna potrošnja, koja čini 66 % BDP-a, ostat će glavni pokretač rasta, potpomognuta snažnim uvjetima na tržištu rada, višim plaćama – uključujući nedavno povećanje minimalne plaće – i niskom inflacijom, što sve zajedno povećava kupovnu moć kućanstava. Investicije će također ostati dinamične, potpomognute povoljnim poslovnim raspoloženjem, rastućim izravnim stranim ulaganjima (ISU) u rudarskom, komunikacijskom i energetskom sektoru te poboljšanim izgledima za provedbu projekata. Međutim, rast će usporiti, uglavnom zbog usporavanja globalne ekonomije, što pogoršava vanjskotrgovinska politika američkog predsjednika Trumpa. Ta će politika vjerojatno potaknuti protumjere, povećati cijene i poremetiti globalne lance opskrbe, utječući na poslovno povjerenje i investicijske odluke diljem svijeta. Unatoč tim izazovima, snažna proizvodnja bakra i zlata, kao i porast pošiljki poljoprivrednih proizvoda i morskih plodova, omogućit će da neto izvoz značajno doprinese rastu, nadopunjujući oporavak domaće gospodarstva i pomažući nadoknaditi potencijalno usporavanje zbog slabije fiskalne potpore. Očekuje se da će turizam ostvariti dobre rezultate, potaknut inicijativama kao što je program "Pueblos con Encanto", koji promiče ruralni turizam i održive prakse. Nadalje, poljoprivredni sektor imat će koristi od povećanog izvoza netradicionalnih proizvoda kao što su kakao i kava.
Čvrsta vanjska pozicija i fiskalna konsolidacija u vidokrugu
Višak tekućeg računa u 2024. godini znatno se poboljšao zahvaljujući povoljnim uvjetima trgovine, uz podršku i dalje snažne trgovinske bilance, usred snažnog izvoza rudarskih i poljoprivrednih proizvoda, naglog porasta prodaje ribljeg brašna i umjerenog rasta uvoza tijekom većeg dijela godine, unatoč postupnom oporavku domaće potražnje. Deficit usluga dodatno se smanjio, zahvaljujući stabilnom oporavku turizma, dok su niži troškovi prijevoza pomogli stabilizirati uvoz usluga. Očekuje se da će višak tekućeg računa umjereno opasti u 2025. godini, odražavajući smanjenje trgovinskog viška kako rast uvoza ubrzava uz snažnu domaću potrošnju. Izvoz rudarskih proizvoda, osobito bakra, koji čini 40 %, ostat će snažan, ali će biti djelomično nadoknađen rastućim uvozom potrošačke i kapitalne robe. Istovremeno, deficit primarnih dohotaka povećat će se zbog povećane repatrijacije dobiti stranih tvrtki, dok se očekuje da će višak sekundarnih dohotaka ostati stabilan, potpomognut stalnim priljevima deviznih doznaka. Očekuje se daljnji porast izravnih stranih ulaganja (3 % BDP-a), osobito u rudarskom, financijskom i komunikacijskom sektoru, čime će se ojačati već ionako čvrsta vanjska pozicija Perua. S obzirom na to da devizne rezerve ostaju obilne (pokrivaju 18 mjeseci uvoza u ožujku 2025.) i da je vanjski dug (56 % u vlasništvu privatnog sektora) u silaznom trendu, dosegnuvši 37 % BDP-a u 2024. godini, vanjske su ranjivosti ograničene, a Peru je dobro pozicioniran da izdrži potencijalne vanjske šokove.
Što se tiče proračuna, deficit se početkom 2024. povećao, prvenstveno zbog povećanja javne potrošnje usmjerene na potporu gospodarskom oporavku, no prema kraju godine počeo je opadati, potpomognut snažnijim poreznim prihodima i i dalje umjerenim rastom potrošnje. Oporavak privatne potrošnje i poboljšana dinamika na tržištu rada potaknuli su naplatu PDV-a i poreza na dohodak, dok je potrošnja vezana uz infrastrukturu i dalje opterećivala proračun. Za 2025. godinu očekuje se daljnje smanjenje deficita, iako će vjerojatno ostati iznad zakonskog praga od 2,2 % BDP-a. Proračunska napora trebala bi se nastaviti poboljšavati potaknuta snažnom domaćom potražnjom, višim cijenama bakra i većim formalnim zapošljavanjem. Međutim, kontinuirana javna potrošnja, osobito na infrastrukturu i javne plaće, održavat će potrošnju visokom.
Nestabilnost u politički podijeljenom okruženju
Nakon neuspjelog samopucša prethodnog predsjednika Pedra Castilla u prosincu 2022., Peru se polako oporavio od jedne od svojih najozbiljnijih političkih kriza u posljednjih nekoliko desetljeća. Od tada predsjedničku dužnost obnaša njezina potpredsjednica Dina Boluarte, no njezina vlada i dalje se suočava s povijesno niskim rejtingom odobravanja (3 % u ožujku 2025.) i trajnom institucionalnom krhkošću. Unatoč tome, 2024. obilježila je relativna društvena smirenost, potpomognuta poboljšanjem gospodarskih uvjeta, posebice padom inflacije i oporavkom zaposlenosti i ulaganja, što je sve pomoglo smanjiti intenzitet protuvladinih mobilizacija.
Boluartein pomak udesno i njezin savez s centrističkim i konzervativnim snagama u Kongresu osigurali su kratkoročnu stabilnost i zaštitili je od pokušaja opoziva s ljevice. No taj savez ostaje krhak s obzirom na duboku fragmentaciju i oportunizam peruanske politike. Kako se približavaju opći izbori u travnju 2026., jaz između stanovništva s jedne strane te duboko nepopularne izvršne vlasti i nepoželjnog Kongresa s druge mogao bi se produbiti, osobito ako se uspori gospodarski zamah ili se pojačaju društveni pritisci poput kriminala, nejednakosti ili ekstremnih vremenskih uvjeta. To je pogoršano ponovnim uvođenjem dvodomne zakonodavne vlasti, s Senatom od 60 mjesta koji se pridodaje Zastupničkom domu od 130 mjesta, te mogućnošću da se zastupnici mogu neograničeno reizabrati nakon 2026. godine, promjene koje su odbijene referendumom 2018. godine. Ne može se isključiti scenarij u kojem Boluarte ne dovrši svoj mandat, no vlastiti interes Kongresa da izbjegne prijevremene izbore (s obzirom na to da je članovima prethodno bila zabranjena neposredna ponovna izbor) mogao bi djelovati kao stabilizirajući čimbenik.
Gledajući unaprijed, politički diskurs vjerojatno će biti pod utjecajem sigurnosnih pitanja, pri čemu desničarski kandidati vode u prvim anketama s platformama stroge politike prema kriminalu. Na međunarodnoj razini, Peru će održavati pragmatične odnose s ključnim partnerima poput SAD-a i Kine, unatoč postojećim napetostima s ljevičarskim vladama u regiji koje i dalje dovode u pitanje legitimitet trenutne vlade. Osim toga, više od 40 stranaka namjerava sudjelovati na sljedećim izborima, što odražava visoko fragmentiranu političku scenu.

Kina
Sjedinjenje Američke Države
Europa
Kanada
Indija
Nikaragva
Brazil