Njemačka
Češka
Mađarska
Poljska
AustrijaFiskalna konsolidacija i inflacija koče gospodarski rast
Ekonomski rast je znatno usporio tijekom 2025. usred tekuće fiskalne konsolidacije, uz uvođenje više stope PDV-a – standardna stopa porasla je s 20 % na 23 %, a snižena stopa s 10 % na 19 % – i novi porez na financijske transakcije, koji je erodirao potrošačku moć kućanstava i pritisnuo na potrošnju. Kao rezultat toga, privatna potrošnja u posljednjem tromjesečju 2025. postala je negativna u odnosu na prethodnu godinu. Slaba potražnja kućanstava djelomično je nadoknađena rastućim kapitalnim izdacima, trendom za koji se očekuje da će se nastaviti i u 2026. godini kako preostali projekti budu ubrzani pred rokove isplate sredstava EU. Ipak, rezolucija Europskog parlamenta od travnja 2026. kojom se poziva Europsku komisiju da pokrene mehanizam uvjetovanosti vladavine prava predstavlja značajan rizik za kratkoročno upijanje sredstava – osobito za 12,6 milijardi eura kohezijskih sredstava dodijeljenih do 2027. godine. Izvoz je ostao otporan unatoč globalnim trgovinskim napetostima, potpomognut povećanim proizvodnim kapacitetom u automobilskom sektoru. Godina 2027. trebala bi donijeti nove projekte velikih proizvođača automobila, kao što je tvornica Volva u Košicama, što će podržati izvoz, ali i produbiti ovisnost zemlje o automobilskom sektoru.
Daljnje mjere fiskalne konsolidacije i dalje vrše silovit pritisak na potrošnju kućanstava. Štoviše, dezinflacijski proces povezan s krajem povećanja PDV-a krajem 2025. vjerojatno će biti zaustavljen zbog naglog rasta cijena energenata i roba koji proizlazi iz blokade Ormuzskog tjesnaca. Čak i uz državne intervencije na tržištu goriva koje ograničavaju rast maloprodajnih cijena. Povišenja cijena goriva brzo se prenose na inflaciju, dok bi produljena blokada stvorila šire i trajnije inflacijske učinke jer bi se porast prenio na širi raspon dobara. Štoviše, odluka o ukidanju ograničenja cijena grijanja ranije ove godine vršit će pritisak na rast inflacije. Očekuje se da će kućanstva veći dio svojih troškova usmjeriti na gorivo i druge pogođene proizvode, čime će se istisnuti potrošnja na domaće proizvode i usluge.
Sredstva iz EU fondova mogla bi ublažiti fiskalno zatezanje
Fiskalna konsolidacija će se nastaviti, ali sporije nego što se očekivalo, a ograničit će je strukturne rigidnosti u rashodima i približavanje izbora 2027. godine. Treći paket konsolidacije vlade početkom 2026. godine usmjeren je na prihode i rashode, uvodeći povećane doprinose za zdravstveno osiguranje za zaposlenike, pojačanu progresivnost poreza na dohodak, nove razine minimalnog poreza na dobit i više stope PDV-a na odabrane proizvode. Međutim, održavanje potrošnje na obranu – trajno povećanje rezultat sigurnosnih zabrinutosti – i mjere energetske potpore, koje ograničavaju cijene električne energije i plina za većinu kućanstava do najmanje 2027. godine, ograničavaju prostor za daljnje prilagodbe potrošnje. Zamrzavanje plaća u javnom sektoru u većini sektora pruža određeno olakšanje, ali indeksacija plaća u obrazovanju i zdravstvu poništava uštede drugdje. Očekuje se da će deficit opće države ostati visok, a potpuna konsolidacija na razinu ispod 3 % BDP-a pomaknuta je izvan trenutačnih srednjoročnih projekcija. Plaćanja kamata nastavljaju rasti kao udio u prihodima, čime se pogoršavaju dugoročne zabrinutosti u pogledu fiskalne održivosti. Fiskalni put vlade ovisi o učinkovitom apsorpciji sredstava iz Plana oporavka i otpornosti EU-a, budući da su ta sredstva ključna za potporu ulaganjima i kompenzaciju slabe domaće potražnje. Politički pritisci povezani s nadolazećim izborima vjerojatno će ograničiti dodatne mjere konsolidacije, osobito one koje utječu na zaposlenost u javnom sektoru ili socijalne transfere.
Vanjskotrgovinska pozicija Slovačke i dalje je ranjiva na slabu potražnju u Europi i neizvjesnost u globalnoj trgovini. Neto izvoz se oporavio u 2025. godini, ali izvozni sektori i dalje se uvelike oslanjaju na proizvodnju automobila, što stvara koncentriranu ovisnost o izvozu. Očekuje se da će se trgovinski deficit povećati jer će volatilnost globalnih cijena energenata i roba povećati uvoz putem cjenovnog učinka i moguće će opteretiti gospodarsku aktivnost u Zapadnoj Europi, uključujući ključnog trgovinskog partnera, Njemačku. Značajna prilika za rast pojavit će se krajem 2027. godine s pokretanjem novog kapaciteta za proizvodnju automobila u Košicama, što bi trebalo pružiti znatan poticaj izvozu i pomoći u vraćanju tržišnog udjela izgubljenog od pandemije. Deficijit tekućeg računa, potaknut trgovinskim neravnotežama i odlivom dohotka, naglašava ovisnost gospodarstva o priljevima iz fondova EU i izravnim stranim ulaganjima – iako je potonje i dalje ometano zbog zabrinutosti ulagača u vezi s vanjskom politikom i čestim promjenama porezne politike koje potiču poslovnu nesigurnost.
Politička podjela u Slovačkoj se produbljuje
Politički krajolik Slovačke ostaje duboko polariziran, s trojstranačkom koalicijom smjera – Socijaldemokracija (Smer, ljevičarski populist), Slovačka narodna stranka (SNS, nacionalna konzervativna) i Glas – socijaldemokracija (Hlas-SD, socijaldemokratska i populistička) suočavaju se s rastućim političkim protivjetrima. Pokušaj Ficove vlade da ojača kontrolu nad nacionalnim institucijama – najnovije kroz napore da se ukine državni ured za zaštitu uzbunjivača, potez koji je ponižio slovenski vrhovni sud – odražava eskalaciju napetosti unutar koalicije i šire demokratske zabrinutosti. Ficova ideja o odgađanju regionalnih izbora do 2027. godine također je naišla na otpor javnosti od strane koalicijskog partnera, Hlas-SD. Kako mjere fiskalnog konsolidacije stupaju na snagu i makroekonomski uvjeti se pogoršavaju, vladajuća koalicija, posebice Smer i Hlas, postupno gube popularnost u korist centrističko-liberalne oporbene stranke Progresivna Slovačka i krajnje desne stranke Pokret Republika, koja trenutno nema zastupnike u parlamentu. Te promjenjive političke dinamike upućuju na to da će se izborni pritisci pojačati kako se budu približavali regionalni izbori 2026. i započinje kampanja za parlamentarne izbore 2027., što ograničava sposobnost vlade da provodi dodatna skupa ili nepopularna fiskalna prilagođavanja.
Međunarodni odnosi Slovačke doživjeli su suptilno, ali značajno preustrojavanje. Gubitak Viktora Orbána kao ključnog saveznika u Mađarskoj nakon njegovog nedavnog izbornog neuspjeha oslabio je Ficovu pregovaračku moć u pitanjima EU-a i uklonio utjecajni glas za opstrukcionističke stavove u bloku EU-a. Prethodno su Orbán i Fico dijelili zajednički stav protiv EU sankcija Rusiji, vojne potpore Ukrajini i dublje europske integracije, stoga je bez tog saveza vlada Fica došla pod veći pritisak da se uskladi sa stavovima EU. Ta se promjena već očitovala u slovenskom preokretu u pogledu pristupanja Ukrajine EU. Približavanje rokova za isplatu sredstava iz EU fondova i hitna potreba za ubrzanjem gospodarstva uoči izbora 2027. godine također će uvjeriti Fica da zauzme suradljiviji stav prema Bruxellesu. Unatoč tome, Fico će vjerojatno zadržati čvrst stav po pitanjima s izravnim gospodarskim posljedicama za Slovačku, osobito u pogledu neometanog protoka ruske nafte kroz naftovod Družba. Slovačka bi također mogla pronaći zajednički jezik s drugim zemljama Višegradske skupine, posebice s Češkom i novom mađarskom vladom, od kojih se očekuje da će voditi pragmatičnu politiku prema Rusiji, osobito s obzirom na zajedničku ovisnost o uvozu energenata.