Njemačka
Češka
Mađarska
Poljska
AustrijaIzazovi u trgovini i inflaciji, poticaj iz sredstava EU
U 2025. godini očekuje se umjereniji gospodarski rast Slovačke, prvenstveno zbog mjera fiskalne konsolidacije i obnove privatnih štednji nakon ranijeg povećanja potrošnje kućanstava prije povećanja PDV-a. Osim toga, očekuje se da će Slovačka biti među zemljama u regiji s najnegativnijim posljedicama kao rezultat stalnih globalnih trgovinskih napetosti. Uvođenje znatno viših carina od strane američke administracije na automobilski sektor – u iznosu od 25 % – predstavlja poseban izazov s obzirom na veliku ovisnost Slovačke o izvozu automobila. Očekuje se da će ovaj razvoj događaja rezultirati jednim od najviših efektivnih carinskih stopa unutar Europske unije. Iako izravni izvoz u SAD čini samo otprilike 3,5 % BDP-a, očekuje se da će neizravni učinci – osobito kroz smanjenu potražnju iz Njemačke – biti znatno izraženiji, vršeći silu smanjenja na vanjsku potražnju. S optimističnijeg stajališta, predviđa se da će javna ulaganja dobiti značajan poticaj iz sredstava EU, procijenjenih na oko 2,8 % BDP-a. Glavni izvor tih sredstava bit će Instrument za oporavak i otpornost. Pod pretpostavkom da neće doći do daljnje eskalacije trgovinskih sporova, očekuje se oporavak gospodarskog rasta u 2026. godini. Taj će se oporavak temeljiti na vrhunskoj apsorpciji sredstava iz EU fondova (otprilike 3 % BDP-a) i oživljavanju vanjske potražnje, osobito kako učinci povećane fiskalne potrošnje u Njemačkoj budu počeli djelovati.
Predviđa se da će inflacija u Slovačkoj ove godine doživjeti privremeni porast, prvenstveno potaknut nedavnim promjenama porezne politike, uključujući prilagodbe stopa PDV-a, koje su povećale troškove raznih dobara i usluga. Dodatno, povišene cijene u sektoru usluga i kod upravljanih cijena, kao što su poštarine i administrativne pristojbe, povećavaju inflacijski pritisak u 2025. godini. Gledajući prema 2026. godini, očekuje se smanjenje inflacije kako ti privremeni čimbenici budu jenjavali, uz podršku stabilnijeg rasta plaća i stabilizacije cijena roba na svjetskom tržištu. Očekani pad odražava povratak umjerenijoj dinamici cijena, pri čemu se očekuje prilagodba potrošnje kućanstava nakon prošlogodišnjeg ubrzanja kupnje uoči poskupljenja. Međutim, inflacijski izgledi ostaju ranjivi na nesigurnost oko vezivanja cijena energije za kućanstva na tržišne razine, što bi moglo podići inflaciju iznad prognoze ako se to doista ostvari.
Postupna fiskalna konsolidacija
U 2025. i 2026., Očekuje se da će se fiskalna situacija u Slovačkoj postupno poboljšati zahvaljujući mjerama vlade za smanjenje javnog deficita, za koji se predviđa da će se smanjiti s 5,9 % BDP-a u 2024. na oko 4,9 % u 2025. i 3,9 % u 2026. godini. Time će se javni deficit približiti ciljanom razini Europske komisije od 3,0 % do 2027. godine u okviru postupka zbog prekomjernog deficita. Što se tiče prihoda, nedavno uveden paket konsolidacije uključuje značajna povećanja poreza, kao što je povećanje PDV-a s 20 % na 23 %, povećanje poreza na dobit (CIT) s 21 % na 22 % za subjekte s poslovnim prihodom većim od 5 milijuna eura te porez na financijske transakcije od 0,35 % (ograničen na 30 EUR po transakciji). Očekuje se da će ove mjere ojačati proračunske prihode. S obzirom na rashode, očekuje se da će niže cijene energenata smanjiti potrebu za mjerama energetske kompenzacije, čime će se dodatno podržati fiskalna konsolidacija. Međutim, izazovi i dalje postoje zbog nepovoljne razlike između rasta kamatnih stopa i rasta gospodarstva te slabog gospodarskog rasta, što može ograničiti dodatno povećanje prihoda i potencijalno usporiti tempo smanjenja deficita u 2025. godini.
Očekuje se da će se trgovinski bilancni Slovačke suočiti s izazovima u kratkom roku, pri čemu se predviđa da će se trgovinski deficit ove godine povećati zbog slabije strane potražnje, potaknute tekućim trgovinskim ratovima i sporim gospodarskim rastom u eurozoni. Račun za uvoz će umjereno rasti, s jedne strane prigušen slabom privatnom potrošnjom, ali s druge strane bit će nadoknađen uvoznom intenzivnošću povećane nabave vojne opreme. Gledajući unaprijed, očekuje se da će poboljšanje vanjske potražnje u 2026. godini, potpomognuto fiskalnim poticajem u Njemačkoj, neznatno smanjiti trgovinski deficit, čime će se donekle ublažiti vanjskotrgovinska pozicija Slovačke.
Politička podjela u Slovačkoj se produbljuje
Slovenska politika karakterizirana je značajnom volatilnošću i produbljivanjem polarizacije, potaknutom djelovanjem koalicijske vlade premijera Roberta Fica, koju čine njegove stranke Smer-SD (lijevo-nacionalistička), Hlas-SD (socijaldemokratska populistička) i nacionalistička Slovačka narodna stranka (SNS). Fico, koji se vratio na vlast 2023. godine, provodio je kontroverznu prorusku vanjsku politiku, što ilustrira njegov posjet Moskvi i glasno protivljenje vojnoj pomoći Ukrajini. Javno nezadovoljstvo iskazalo se u velikim prosvjedima početkom 2025. godine, kada je samo u glavnom gradu Bratislavi na ulice izašlo otprilike 60.000 ljudi kako bi se usprotivili Ficovom okretu prema istoku i onome što kritičari opisuju kao polako prodiranje autoritarizma. Zakonodavni program vlade, koji uključuje reforme javnog emitera RTVS radi povećanja državne kontrole i mjere usmjerene protiv nevladinih organizacija kritičkih prema administraciji, izazvao je oštre kritike EU-a i međunarodnih nadzornih tijela. Fico je uspješno obnovio parlamentarnu većinu svoje koalicije u ožujku 2025. nakon nekih prelasaka na drugu stranu krajem 2024. među zastupnicima Hlasa i SNS-a. Nakon sporazuma s prebeglim zastupnicima, od kojih su dvoje imenovani na čelo Ministarstva ulaganja, a treći ministrom turizma i sporta, Fico je osigurao stabilnu većinu od 79 mjesta u parlamentu od 150 mjesta. Ti su sporazumi uključivali zamjenu pobunjeničkih zastupnika članovima lojalnim vladi, čime su riješeni unutarnji sukobi i zakonodavna blokada. Opozicija ostaje fragmentirana, a stranke poput PS-a, SaS-a i KDH-a teško se okupljaju oko jedinstvene platforme, što im otežava iskorištavanje slabosti vlade.
Gledajući u budućnost, politička putanja Slovačke ostaje neizvjesna. Ako Ficova koalicija opstane, mogla bi dodatno pojačati svoje nacionalističke i neliberalne politike, čime bi dodatno opteretila odnose s EU-om i riskirala sankcije ili smanjen pristup sredstvima iz EU-a, koja su ključna za njezin gospodarski oporavak. Trenutni prosvjedi javnosti i mogući radnički nemiri, osobito suočeni s rastućim ekonomskim pritiskom zbog trgovinskih napetosti i inflacije, mogli bi potkopati legitimitet vlade. S druge strane, ako se održe prijevremeni izbori, oporba se suočava s izazovom formiranja stabilne vlade u duboko podijeljenom političkom krajoliku. Stranka Progresivna Slovačka, koja ostvaruje dobre rezultate na anketama među proeuropskim biračima, mogla bi se boriti s premostavanjem jaza s konzervativnijim ili centrističkim strankama, što bi potencijalno moglo dovesti do raspada parlamentarne većine ili još jedne nestabilne koalicije. Nacionalistički i populistički podzemni tokovi, koje pojačavaju SNS i manje krajnje desne skupine poput Republike, vjerojatno će se nastaviti, iskorištavajući frustracije ruralnog stanovništva i radničke klase zbog gospodarske nejednakosti i kulturnih promjena. Širi društveni raskol između proeuropskih i nacionalističkih frakcija nastavit će oblikovati javni diskurs, pri čemu će pitanja poput financiranja iz EU-a, energetske politike i opredjeljenja u sukobu Rusije i Ukrajine služiti kao ključna bojišta. Geopolitički, položaj Slovačke unutar EU-a i NATO-a ostat će žarište, a Ficova retorika i politike iskušavat će zapadne saveze zemlje.