Slovenija

Još veći rast u 2025.

Na rast su utjecali rat u Ukrajini, kao i teške poplave u kolovozu 2023., ali će se poboljšati 2025. godine, blago premašivši rast Europske unije (EU) u cjelini. Očekuje se da će privatna potrošnja (50 % BDP-a) ostati glavni pokretač, potpomognuta kontroliranom inflacijom i dosljedno snažnim rastom plaća. Taj se trend dodatno jača reformom sustava plaća u javnom sektoru, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2025. Reforma predviđa postupno prosječno povećanje plaća od 25 do 30 % do 2028. godine, pri čemu se prvo od šest povećanja primjenjuje ove godine (najmanje 100 EUR bruto za mnoge radnike). Tržište rada ostat će zategnuto na pozadini relativno niske nezaposlenosti (4,6 % u prosincu 2024.) i produljenog nedostatka radne snage u nekoliko ključnih sektora (automobilska industrija, zdravstvo, promet, IKT).

Očekuje se da će Europska središnja banka (ECB) nastaviti svoj ciklus monetarnog ublažavanja u 2025. godini, čime će se poboljšati uvjeti kreditiranja za kućanstva i poduzeća. Fiskalna politika usredotočit će se na konsolidaciju javnih financija, uz istovremenu potporu gospodarstvu. Investicije (21 % BDP-a), prvenstveno javne, i dalje će imati koristi od Plana oporavka i otpornosti (RRP), koji u sklopu europskog okvira NextGenerationEU još uvijek ima više od 60 % ukupnog paketa sredstava dostupnih do 2026. godine, što iznosi 1,5 milijardi eura. U tom kontekstu nastavit će se energetska ulaganja, s više od 150 milijuna eura namijenjenih modernizaciji elektroenergetskih mreža u Ljubljani, Mariboru i Celju, kao i projektima željezničke infrastrukture.

Proizvodna djelatnost (31 % BDP-a), koja je uvelike orijentirana na izvoz, bit će potaknuta farmaceutskim i elektroničkim sektorima, dok će automobilski segment i dalje biti pogođen slabim rezultatima Njemačke, koja je glavni trgovinski partner Slovenije. Međutim, Slovenija je dobro integrirana u talijanske i švicarske proizvodne lance, što pruža alternative za diverzifikaciju i otpornost na fluktuacije na europskom tržištu. Štoviše, stabilizacija cijena energije podržat će oporavak industrija s visokom potrošnjom energije (metalurgija, kemijska industrija i industrija papira). Turizam (10 % BDP-a) nastavit će cvjetati, potpomognut imenovanjem Nove Gorice Europskom prijestolnicom kulture za 2025. godinu i kontinuiranim ulaganjima.

Solidni rezultati

Unatoč naporima za oporavak javnih financija, proračunski je saldo i dalje bio u deficitu u 2024. godini, uglavnom zbog troškova obnove nakon poplava. Međutim, stanje se poboljšalo u usporedbi s 2023. godinom, potpomognuto većim prihodima, osobito nakon uvođenja dvaju jednokratnih poreza: privremenog povećanja stope poreza na dobit s 19 % na 22 % na razdoblje od pet godina i novog poreza na bankovnu imovinu, utvrđenog u iznosu od 0,2 % ukupne bankovne imovine, također na pet godina. Istovremeno su rashodi bili niži od očekivanih, zahvaljujući promišljenom upravljanju i učinkovitoj raspodjeli sredstava za obnovu. Očekuje se da će se deficit nastaviti smanjivati i u 2025. godini zbog postupnog ukidanja subvencija za energiju i dodatnog financiranja iz EU-a. Međutim, troškovi povezani s povećanjem plaća, poljoprivredom, ekološkom i digitalnom tranzicijom, kao i obranom, održavat će proračunski saldo u negativnom području. Omjer javnog duga, koji je uglavnom domaći, nastavit će opadati nakon što je dosegao vrhunac od preko 80 % u 2020. godini. Tekuća reforma zdravstvenog i mirovinskog sustava trebala bi dodatno podržati taj trend.

Slovenija će i dalje održavati suficit tekućeg računa u 2025. godini, uz očekivano poboljšanje u odnosu na 2024. godinu. Taj suficit prvenstveno je potaknut snažnim izvozom (90 % BDP-a), osobito u sektoru usluga, gdje turizam i promet i dalje imaju koristi od održane potražnje na europskim tržištima. Međutim, dugotrajna post-covidna slabost njemačke automobilske industrije, koja je ključni partner za Sloveniju, mogla bi se dodatno pogoršati uvođenjem američkih carina. S druge strane, očekuje se da će farmaceutski sektor, koji je uvelike neometan međunarodnim sankcijama i čini više od 50 % slovenskog izvoza u Rusiju, nastaviti podržavati trgovinske rezultate zemlje. Očekuje se da će se priljevi izravnih stranih ulaganja (FDI) ubrzati, potaknuti nedavnim zakonodavstvom koje olakšava ulazak stranih ulagača, posebice smanjenjem birokracije i uvođenjem poreznih poticaja.

Nedostatak konsenzusa o reformama stvara napetu političku situaciju

Pokret slobode (GS), socijalno-liberalna i ekološka stranka na čelu s Robertom Golobom, pobijedila je na općim izborima u travnju 2022. s 41 od 90 mjesta u Državnom zboru. Stranka je formirala ljevičarsku koaliciju sa Socijaldemokratima (7 mjesta) i Strankom ljevice (5 mjesta). Slovenska demokratska stranka (SDS), desničarska populistička stranka, i Nova Slovenija, kršćansko-demokratska stranka, čine oporbu s 27, odnosno 8 mandata. Iako je SDS zbog sve većih nesuglasica i kontroverzi u vladi pozvao na prijevremene izbore 2025. godine, očekuje se da će se izbori održati prema rasporedu u travnju 2026. godine.

Na društvenom planu zemlja se suočava s velikim izazovima, osobito u pogledu zdravstva i mirovina, gdje su zbog demografskih promjena potrebne reforme. Međutim, te se reforme sporo provode zbog nedostatka konsenzusa unutar vladajuće koalicije i, šire gledano, na nacionalnoj razini. Zdravstveni sustav posebno je pogođen nedostatkom osoblja i dugim vremenima čekanja, dok se mirovinske reforme i dalje zaustavljaju unatoč hitnosti koju nameće starenje stanovništva. Ti se problemi nadovezuju na druge postojeće društvene izazove, kao što su velika razlika u plaćama između spolova i rastuća siromaština koja pogađa najranjivije skupine stanovništva.

U vanjskoj politici, odnosi sa Hrvatskom obilježeni su napetostima zbog graničnog spora u vezi s Piranskim zaljevom. U listopadu 2023. Slovenija je ponovno uvela policijske granične kontrole s Hrvatskom i Mađarskom, navodeći organizirani kriminal i eskalaciju napetosti na Bliskom istoku, što utječe na migracijske tokove. Te će kontrole ostati na snazi najmanje do lipnja 2025. i vjerojatno će biti produljene.

Zadnje ažuriranje: veljača 2025.