Srbija

Snažan rast se nastavlja i u 2025. godini

Očekuje se da će srpsko gospodarstvo zadržati snažan rast i u 2025. godini, potaknuto snažnom domaćom potražnjom i povoljnijim okruženjem za ulaganja. Potrošnja kućanstava (66 % BDP-a) imat će koristi od rasta realnih plaća, potpomognutog povećanjem plaća i mirovina. Poduzeća će ponovno iskoristiti ekspanzivne javne politike, uključujući veća ulaganja u infrastrukturu i poticaje za strane ulagače. Međutim, očekuje se da će inflacija ostati na gornjoj granici cilja postavljenog od strane Narodne banke Srbije (4,5%), što potiče središnju banku da zadrži visoke kamatne stope, što bi moglo usporiti rast kreditiranja i za poduzeća i za kućanstva.

Istovremeno, srpsko gospodarstvo nastavlja privlačiti značajan strani kapital, posebno u proizvodnom i energetskom sektoru, čime se dodatno jača njegova proizvodna sposobnost. Razvoj infrastrukturnih projekata, djelomično potaknut vladinom inicijativom "Skočiti u budućnost – Srbija Expo 2027", očekuje se da će modernizirati promet i poboljšati logističku učinkovitost. U međuvremenu, širenje kapaciteta proizvodnje energije, osobito kroz ulaganja u obnovljivu energiju, ima za cilj riješiti strukturne nedostatke u tom sektoru i osigurati stabilniju opskrbu električnom energijom za poduzeća.

Tržište rada ostat će veliki izazov. Srbija je na kraju 2024. imala stopu nezaposlenosti od 8,6 %, što je i dalje zabrinjavajuće unatoč naporima za oporavak. Očekuje se da će rast u proizvodnom sektoru, posebice u automobilskoj industriji, zajedno s proširenjem uslužnih djelatnosti, potaknuti otvaranje novih radnih mjesta i doprinijeti postupnom smanjenju nezaposlenosti u 2025. godini. Unapređenje vještina radne snage kroz programe osposobljavanja prilagođene potrebama poslovanja također bi moglo pomoći u suzbijanju odljeva talenata u inozemstvo i podržati rast produktivnosti. Međutim, potreba za poboljšanjem poslovnog okruženja i ubrzanjem strukturnih reformi ostaje ključni izazov za osiguravanje održivog rasta.

Javne financije pod pritiskom

Proračun će ostati u deficitu i 2025. godine, potaknut oštrim povećanjem rashoda (plaće u javnom sektoru, infrastruktura i obranom) i visokim troškovima financiranja. Povećanje plaća u javnom sektoru od 8 % u 2025. godini, zajedno s ulaganjima u Serbia Expo 2027, dodatno će povećati financijsko opterećenje države. Osim toga, kupnja 12 borbenih zrakoplova Rafale (za 2,5 milijarde eura) i ponovno uvođenje vojne obveze 2025. dodatno će opteretiti proračun. Kako bi zadovoljila te potrebe za financiranjem, vlada se oslanja na međunarodna i domaća tržišta obveznica, kao i na projektne zajmove svojih partnera. Javni dug, procijenjen na 47 % BDP-a u 2024. godini, ostaje na umjerenoj razini, a očekuje se da će njegov udio u BDP-u nastaviti opadati. Međutim, otprilike 70 % duga je vanjski i denominiran je u stranim valutama (uglavnom euru), što povećava rizik od promjene tečaja. Ipak, čvrsta vezanost dinara za euro i značajan udio službenih vjerovnika (55 %) pomažu ublažiti rizik.

Na vanjskom planu, saldo tekućeg računa ostat će u deficitu u 2025. godini, potaknut visokim uvozom zbog snažne potražnje potrošača, infrastrukturnih projekata i kupnje vojne opreme. Istovremeno će slab gospodarski rast u Europskoj uniji ograničiti rast izvoza, osobito u sektorima prehrambeno-poljoprivrednog kompleksa, automobilske industrije, metalurgije, električne opreme i plastike. Međutim, usluge – posebice turizam, IT usluge i cestovni prijevoz – zajedno s deviznim doznakama iz dijaspore, djelomično će nadoknaditi trgovinski deficit. Deficiti tekućeg računa uvelike će se financirati izravnim stranim ulaganjima (FDI) i portfeljnim priljevima, što će također pomoći u povećanju deviznih rezervi.

Uvučena u velike političke previranja

Srpskom političkom scenom dominira nacionalno-konzervativna Srpska napredna stranka (SNS) – na vlasti od 2012. godine i na čelu s predsjednikom Aleksandrom Vučićem. SNS je dodatno ojačao svoju poziciju nakon što je na prijevremenim izborima u prosincu 2023. osvojio 48,1 % glasova (129 od 250 mjesta u parlamentu). Stranka se suočava s fragmentiranom političkom oporbenom scenom koja kritizira vladajuću stranku i predsjednika zbog njihovog čvrstog stiska nad institucijama i medijima. Vučić je dosad imao koristi od slabe oporbe i snažne popularne potpore, potpomognute snažnim gospodarskim rastom i nacionalističkim raspoloženjem. Međutim, dominacija SNS-a izaziva zabrinutost zbog odvojenosti vlasti, pluralizma medija i borbe protiv korupcije. Na domaćoj političkoj sceni izvršna vlast ima značajnu moć: predsjedništvo, vlada i parlament možda su formalno odvojeni, ali ponekad im nedostaju stvarne institucionalne kontrole i ravnoteže. Međunarodni promatrači (OSCE, EU) izvijestili su o nepravilnostima na raznim izborima, a ponavljajući prosvjedi naglašavaju rastuće nezadovoljstvo u civilnom društvu.

Od kraja 2024. godine, Srbija se suočava s najozbiljnijom političkom krizom Srpske napredne stranke (SNS) od dolaska te stranke na vlast. Rušenje nadstrešnice novoobnovljene željezničke stanice Novi Sad u studenom 2024., u kojem je poginulo 15 ljudi, potaknulo je prosvjede velikih razmjera koji su osuđivali korupciju i nedostatak transparentnosti u javnim nabavkama. Pod sve većim pritiskom, premijer Miloš Vučević podnio je ostavku 28. siječnja 2025., čime je vlada ušla u nesigurnu situaciju. Javni nepovjerenje ostaje visoko unatoč pokušajima predsjednika Vučića da ublaži napetosti objavljivanjem dokumenata, pozivanjem dužnosnika na odgovornost i odobravanjem pomilovanja nekim uhićenim prosvjednicima. Ako se nova vlada ne formira brzo, morat će se raspisati prijevremeni izbori, a parlamentarni izbori će se vjerojatno održati u proljeće 2025. Čelnici SNS-a računaju na podijeljenu oporbu – koja je uglavnom mlada i koncentrirana u većim gradovima – kako bi zadržali vlast, iako riskiraju gubitak parlamentarne većine. Na društvenom planu, Srbija se i dalje bori s visokom nezaposlenošću, kroničnom korupcijom i odlaskom mozgova, osobito među mladim stručnjacima. Unatoč snažnom gospodarskom rastu, nejednakost potiče frustraciju i potiče prosvjedne pokrete, što vladu tjera da obećava reforme kako bi održala unutarnju stabilnost.

Srbija zauzima multipolarni pristup, održavajući dijalog s EU, SAD-om, Rusijom i Kinom, a istovremeno nastavljajući svoj put prema pristupanju EU. Pitanje Kosova ostaje velika prepreka, kao i zabrinutost zbog zapadnog pritiska za formalno priznavanje njegove neovisnosti. NIS, najveća naftna i plinska tvrtka u zemlji, u većinskom vlasništvu Gazprom Nefta i Gazproma, na meti je američkih sankcija ruskom energetskom sektoru od siječnja 2025. godine. Iako su te sankcije obustavljene do 28. ožujka 2025. kako bi se omogućilo restrukturiranje dioničara, one ističu osjetljiv položaj Srbije – balansiranje energetskih veza s Moskvom, kojoj ne nameće sankcije, i pokušaj uspostavljanja bližih veza s EU.

Zadnje ažuriranje: ožujak 2025.