Švedska

Smanjenja kamatnih stopa nastavit će pomagati gospodarstvu

Švedsko gospodarstvo u 2025. godini nastavit će svoj postupni oporavak, potaknut oporavkom potrošnje kućanstava. Nakon stagnacije u 2024. godini, očekuje se da će poboljšani uvjeti na tržištu rada, više stvarne plaće i niže poreze pružiti prijeko potreban poticaj potrošnji. Osim toga, pad kamatnih stopa i stabilizacija tržišta nekretnina vjerojatno će ojačati povjerenje potrošača, pri čemu će učinci na bogatstvo dodatno potaknuti potražnju kućanstava. Također se očekuje da će aktivnost javnog sektora djelovati kao protuteža, pri čemu će povećana potrošnja i ulaganja, posebice u obranu i infrastrukturu, pružiti stabilnost širem gospodarstvu.

Unatoč ovim pozitivnim domaćim kretanjima, vanjski rizici i dalje postoje. Relativno slaba švedska kruna trebala bi i dalje podržavati izvoz, ali globalno trgovinsko okruženje ostaje neizvjesno. Američke carine i tromi europski proizvodni sektor predstavljaju rizike od pada, što potencijalno ograničava opseg rasta potaknutog izvozom.

Stečajevi poduzeća bilježe porast treću godinu zaredom – i to dvoznamenkastim stopama u 2023. i 2024. godini – i očekuje se da će ostati na visokoj razini i u 2025. godini, budući da se poduzeća bore s visokim troškovima rada i energije, no očekuje se njihovo blago smanjenje tijekom godine zbog bolje domaće potražnje i nižih kamatnih troškova.

Rastući dug ne bi trebao predstavljati problem

Očekuje se da će se švedski saldo tekućeg računa održati na stabilnom suficitu u 2025. godini, potpomognut nastavljenom snagom salda robe i primarnih dohotaka. Bilanca usluga trebala bi zabilježiti smanjenje deficita u 2025. godini, iako se i dalje očekuje da će ostati negativna (djelomično zbog nekih upotreba intelektualnog vlasništva). Bilanca robe mogla bi zabilježiti određeno ublažavanje, ali poboljšanja u uslugama i primarnim prihodima trebala bi pomoći u održavanju zdrave suficita, čime će se vanjska pozicija Švedske održati otpornom.

Prognozira se da će se javni deficit Švedske smanjiti u 2025. godini unatoč povećanju državne potrošnje i smanjenju poreza. To je prvenstveno zbog viših poreznih prihoda zbog bolje porezne osnove, što će pomoći u kompenzaciji fiskalne ekspanzije. Kao rezultat toga, očekuje se blagi porast javnog duga, iako će on ostati na vrlo upravljivim razinama, osobito u usporedbi s drugim naprednim gospodarstvima.

Oštrija imigracijska politika na domaćem planu i fokus na izdacima za obranu

Očekuje se da će se politička scena u Švedskoj više usredotočiti na politiku, budući da u 2025. nema izbora ni za Europski parlament ni za lokalne vlasti, a sljedeći opći izbori nisu zakazani do 2026. godine. Trenutna vlada, koju čine Moderati, kršćanski demokrati i liberali, uz potporu krajnje desne Švedske demokratske stranke, ima nešto manje od 50 % glasova u anketama, pri čemu su Švedska demokratska stranka i Moderati izjednačeni kao najveća stranka koja podržava vladu.

Usred stalne geopolitičke nesigurnosti i nedavnog pristupanja Švedske NATO-u, izdaci za obranu trebali bi brzo porasti, dosegnuvši procijenjenih 2,4 % BDP-a u 2025. godini. Imigracija ostaje ključno političko pitanje, uz tekuće rasprave o strožijim uvjetima za stjecanje državljanstva, uključujući prijedloge za produljenje razdoblja boravka s pet na osam godina i oduzimanje državljanstva dvostrukim državljanima osuđenima za teška kaznena djela. U međuvremenu, zakon i red i dalje su među glavnim brigama birača, oblikujući velik dio unutarnjopolitike.

Plaćanje

Trgovinski zapisi i mjenice se ne koriste široko niti se preporučuju jer moraju ispuniti niz formalnih zahtjeva kako bi se smatrali pravno valjanima.

Kao što su pravila za izdavanje čekova postala fleksibilnija, sankcije za izdavače nepokrivenih čekova su se tijekom godina ublažile. Upotreba čekova je posljedično postala gotovo nepostojeća.

S druge strane, korištenje elektroničke SWIFT mreže od strane švedskih banaka pruža sigurnu, učinkovitu i isplativu uslugu domaćeg i međunarodnog prijenosa sredstava. Plaćanja ovise o dobroj vjeri kupca. Prodavcima se savjetuje da provjere jesu li njihovi podaci o bankovnom računu točni ako žele pravovremeno primiti uplatu.

Izravni zadužnici čine oko 10 % bezgotovinskih plaćanja u Švedskoj i njihova popularnost brzo raste. U Švedskoj postoje dvije vrste izravnog terećenja: Autogiro Foretag (AGF) za B2B transakcije i AutogiroPrivat (AGP) za B2C plaćanja. Oba se mogu koristiti za jednokratna ili ponavljajuća plaćanja.

Naplata potraživanja

Prijateljski postupak

Prijateljsko rješavanje ima za cilj naplatiti dug bez prebacivanja predmeta u sudski postupak. Dužnik se obavještava (usmeno ili pismeno, pri čemu se preferira pisana korespondencija) o dugu, roku plaćanja i posljedicama neplaćanja. Ako dužnik pristane na plaćanje duga, obje strane mogu se dogovoriti o plaćanju na rate putem službenog dokumenta koji utvrđuje ugovorne uvjete sporazuma.

Kada u ugovoru ne postoji posebna klauzula o kamatama, stopa kamate koja se primjenjuje od 2002. godine iznosi šestomjesečnu referentnu stopu (referensräntan) Središnje banke Švedske (Sveriges Riksbank) uvećanu za osam postotnih bodova.

Prema švedskom Zakonu o kamatama (räntelag, 1975., posljednji put izmijenjen 2013.), kamata na odštetu dosuđuje se od 30. dana nakon dana kada je vjerovnik uputio pisan zahtjev za odštetu dužniku, ako tužitelj tako zatraži. U svakom slučaju, kamata se može dosuditi od dana dostave poziva na glavnu raspravu.

Pravni postupak

Ubrzani postupak

Kada zahtjevi ispunjavaju neke osnovne uvjete (npr. dospjela je uplata, pokušana je medijacija), vjerovnici mogu dobiti nalog za plaćanje (Betalningsföreläggande) putem pojednostavljenog postupka putem Službe za ovrhu. Zahtjev se mora podnijeti u pisanom obliku i jasno izraziti razloge potraživanja. Nije potrebno priložiti daljnje dokaze.

Ova izvršna vlast (Kronofogdemyndigheten) nalaže dužniku da odgovori u roku od deset dana do dva tjedna. Ako dužnik ne odgovori na vrijeme ili ne prizna dug, donijet će se presuda o meritumu izvornog zahtjeva.

Iako je formalno, ovaj sustav nudi relativno jednostavno i brzo rješenje za nepobijane potraživanja, što je uvelike rasteretilo sudove. Povjerioci nisu obvezni angažirati odvjetnika, ali bi to u nekim okolnostima bilo preporučljivo. U prosjeku, postupak traje dva mjeseca od podnošenja zahtjeva do odluke. Odluka je odmah provediva.

Sudski postupak

Ako dužnik ospori dug, vjerovnik odlučuje hoće li se obratiti okružnom sudu (prvostupanjski sud, Tingsrätten) ili prekinuti postupak.

Postupak uključuje preliminarno saslušanje na kojem sudac pokušava pomoći strankama da postignu nagodbu nakon pregleda njihovih sudskih spisa, dokaza i argumenata. Stranke same odlučuju koje će dokaze podnijeti.

Ako spor ostane neriješen, postupak se nastavlja pisanim podnescima i usmenim izlaganjima do glavnog pretresanja, gdje je naglasak na izlaganjima odvjetnika (obrana i tužiteljstvo) i ispitivanju svjedoka.

U skladu s načelom neposrednosti, sud temelji svoju odluku isključivo na dokazima iznesenima na glavnom pretresu. Osim u iznimnim okolnostima, presuda se obično izriče unutar dva tjedna nakon toga.

Prema općem pravilu, Zakon o parničnom postupku obvezuje neuspjelu stranu da snosi sve razumne pravne troškove, kao i odvjetničke naknade koje je uspjela strana ostvarila iznad određenog praga iznosa potraživanja (oko 23.800 SEK, otprilike 2.390 EUR).

0

Dobivanje izvršne isprave u prvom stupnju može potrajati do dvanaest mjeseci (u iznimnim slučajevima i duže), imajući na umu da u Švedskoj postoji raširena tendencija žalbe na presude.

Izvršenje pravne odluke

Čim domaća presuda postane konačna, ona je izvršna. Ako dužnik ne postupi, vjerovnik može zatražiti od suda nadležnog za izvršenje da zaplijeni i proda imovinu dužnika.

Za presude izdate u državi članici EU-a propisani su posebni uvjeti za izvršenje. Kada je potraživanje neosporno, vjerovnik može podnijeti zahtjev za europski nalog za izvršenje, ili kada potraživanje ne prelazi 2.000 €, vjerovnik može pokrenuti europski postupak za male sporove. Za presude izdate u zemljama izvan EU-a, Apelacijski sud Svea Hovrätt mora priznati presudu kako bi se mogla izvršiti, pod uvjetom da je između te zemlje i Švedske potpisan sporazum o priznavanju i izvršenju.

Stečajni postupak

POSTAPAJANJE IZVAN SUDA

Švedski zakon ne regulira formalno nagodbe izvan suda. Ipak, vjerovnici i dužnici mogu započeti dobrovoljne pregovore kako bi pregovarali o dugu i postigli sporazum.

RESTRUKTURIRANJE

Cilj restrukturiranja je pronaći financijsko rješenje za insolventnu tvrtku za koju se smatra da ima održive dugoročne poslovne izglede. Tvrtka može podnijeti zahtjev za restrukturiranje lokalnom sudu. Ako je odobreno, sud će imenovati rekonstruktöra koji će voditi restrukturiranje. Rekonstruktör će istražiti financijsko stanje društva prije uspostave i provedbe plana restrukturiranja prema kojem se može otpisati do 75 % duga.

BANKROTSTVO

Stečajni postupak pokreće se kao posljedica trajne nesolventnosti društva. Njegova je svrha likvidacija insolventnog društva prodajom njegove imovine i raspodjelom prihoda vjerovnicima. Zahtjev može podnijeti i dužnik i vjerovnik nadležnom sudu. Nakon što sud proglasi društvo stečajnim, imenuje stečajnog upravitelja koji neovisno preuzima kontrolu nad imovinom društva s glavnim zadatkom realizacije te imovine i otplate dugova stečajne mase u skladu sa zakonskim redoslijedom povjerilaca.

Zadnje ažuriranje: ožujak 2025.