Švicarska

Ekonomski rast i dalje umjeren u 2025.

Švicarsko gospodarstvo je umjereno raslo u 2024. unatoč slabim rezultatima eurozone i rastućoj globalnoj političkoj nesigurnosti. Relativno snažna privatna potrošnja i prihodi od prava emitiranja utakmica EUFA EURO 2024 i Olimpijskih igara u Parizu imali su primjetan utjecaj u Švicarskoj. Gospodarstvo bi trebalo ostati robusno. Privatna potrošnja trebala bi zabilježiti stabilan rast i ostati važan stup ukupnog rasta. Nadalje, iako će inflacija vjerojatno nešto varirati tijekom godine, ne bi trebala nikada doseći 1 % i bit će znatno niža nego u posljednje tri godine. Cijene energije i hrane pale su u drugoj polovici 2024. godine, što osigurava nisku polaznu točku za 2025. godinu. Osim toga, referentna kamatna stopa za hipotekarne kredite ("hypothekarischer Referenzzinssatz") koju je švicarska vlada postavila kako bi regulirala tržište i usmjeravala banke, snižena je početkom ožujka 2025. s 1,75 % na 1,5 %, tj. na najnižu razinu od prosinca 2023. To je prvi put od ožujka 2020. da je vlada smanjila stopu, što bi moglo utjecati na sve nove najamnine (60 % kućanstava su najmoprimci), koji bi trebali imati koristi od niže najamnine. Drugo, potrošnju će također utjecati daljnji rast troškova obveznog zdravstvenog osiguranja. Prosječna premija porast će za 6 % u 2025. godini. To je, međutim, niže od povećanja u 2024. godini, koje je u prosjeku iznosilo 8,7 %. U međuvremenu bi nominalne plaće trebale porasti za dodatnih 1,4 % u 2025. godini. Iako će stopa rasta plaća biti niža nego u posljednje dvije godine (1,7 % i 1,6 %, redom), stopa inflacije također će biti niža, što će rezultirati primjetno višom stopom rasta realne plaće nego prethodnih godina (1,0% umjesto 0,5% u 2024.), što će poboljšati kupovnu moć.

Niži inflacijski pritisak već je potaknuo Švicarsku narodnu banku (SNB) da četiri puta smanji svoju ključnu kamatnu stopu u 2024. godini, s 1,75 % na 0,5 %. U ožujku 2025. uslijedilo je još jedno smanjenje stope od 25 baznih bodova, čime je kamatna stopa spuštena na 0,25 %, što se smatra neutralnom razinom. Budući da ne očekujemo da će monetarna politika postati ekspanzivna, ne očekujemo daljnja smanjenja kamatnih stopa ove godine. Iako bi niža stopa trebala podržati financiranje korporativnih ulaganja putem kredita, visoka globalna geopolitička nesigurnost, a posebno potencijalni trgovinski sukob sa SAD-om, mogla bi zadržati tvrtke u načinu čekanja i promatranja. Ipak, pozitivni učinci trebali bi doći iz građevinskog sektora. Iako će i komercijalna gradnja ostati u zastoju, stambena gradnja trebala bi se polako oporaviti s niskog nivoa. Vodeći pokazatelji i veći broj ishođenih dozvola upućuju u tom smjeru. Osim toga, javni radovi – uglavnom u javnom prijevozu, infrastrukturi i zdravstvenom sektoru – ostaju važan pokretač graditeljstva. Projekti uključuju, na primjer, produljenje Gotthard tunela drugom cijevi (ukupni troškovi projekta iznose 2,1 milijarde CHF), proširenje kapaciteta željezničkih kolodvora u Ženevi i Lausannei te proširenje projekata alpskih solarnih elektrana (Solar Express). Također postoje planovi za proširenje klinike Sveučilišta u Zürichu i drugih zgrada na sveučilišnom zemljištu.

Izgledi za švicarski vanjski trgovinski promet velikih razmjera posebno su teško predvidljivi zbog neizvjesne američke trgovinske politike. Švicarska je 2023. imala trgovinski suficit s SAD-om u iznosu od 34,25 milijardi CHF, što je najveći trgovinski suficit s bilo kojim trgovinskim partnerom (4,3 % BDP-a). Farmaceutska izvoza igraju važnu ulogu i bila bi snažno pogođena carinama. U nedostatku značajne eskalacije američkog trgovinskog sukoba, vanjska trgovina vjerojatno će se umjereno razvijati uz snažan izvoz lijekova, dok će se globalna potražnja za strojevima, elektronikom i satovima vjerojatno nastaviti smanjivati. Jača potražnja za financijskim uslugama i snažni prihodi od turizma trebali bi djelomično nadoknaditi taj pad. Značajan negativan čimbenik koji utječe na stvarni rast švicarskog gospodarstva je nedostatak velikih međunarodnih sportskih događaja u 2025. godini. Organizatori velikih sportskih događaja (npr. FIFA, UEFA i MOK) podržavaju gospodarstvo putem prihoda od licenci. Budući da se veliki (muški) nogometni događaji i Olimpijske igre održavaju samo svake dvije godine, to će usporiti gospodarstvo u 2025. godini.

Zdravi javni računi, ali na vidiku su veći socijalni izdaci

Javne financije i dalje pokazuju mali višak za ukupne državne račune zahvaljujući boljim rezultatima kantona i sustava socijalnog osiguranja, koji su više nego nadoknadili povećani savezni deficit. Od 2026. godine osnovna mirovina uključivat će 13. mjesečnu isplatu. Međutim, ostaje nejasno kako će se to financirati (ili višim prihodima ili proračunskim deficitom). Dodatni troškovi iznose 4,1 milijardu CHF u 2026. godini (0,5 % BDP-a u 2024.). U svakom slučaju, javni dug ostaje vrlo nizak i ne daje povoda za zabrinutost.

Zemlja dosljedno bilježi suficit tekućeg računa zahvaljujući znatnom suficitu robe, koji je 2024. iznosio 14 % BDP-a. Iako financije i osiguranje, zajedno s licencama za sport, igraju važnu ulogu u vanjskim računima, bilanci usluga i primarnih dohotaka (npr. prihodi od ulaganja u inozemstvu i prekogranični radnici) strukturno bilježe mali deficit. Osim toga, postoji strukturni deficit bilance sekundarnih dohotaka (transfernih), što je posljedica stranih radnika koji rade u Švicarskoj i šalju dio svojih primanja kući (403.000 zaposlenika u 2024. godini, što čini 7,6 % ukupnog broja zaposlenika). U 2025. godini svako poboljšanje u suficitu trgovine robom i veći prihodi od financijskih usluga trebali bi se izravnati zbog nedostatka ključnih sportskih događaja. To bi saldo tekućeg računa trebalo održati otprilike nepromijenjenim.

Zahvaljujući stalnim viškovima tekućeg računa, Švicarska ima obilne inozemne resurse, što zemlji omogućuje znatnu pozitivnu neto poziciju inozemnih ulaganja (111 % BDP-a na kraju rujna 2024.), čija se veličina mijenja ovisno o burzovnim cijenama i tečaju USD/CHF.

Stabilna domaća politička situacija, no novi trgovinski sporazum s EU-om mogao bi zakomplicirati stvari

Švicarski politički sustav iznimno je stabilan zbog tradicije političkog konsenzusa u zemlji. Glavne odluke donose se referendumom. Savezni savjet, tj. vlada, sastoji se od sedam ministara. Na položaj predsjednika bira se jedan član iz ove skupine na razdoblje od jedne godine, a dužnost se izmjenjuje. Od 1959. godine Savezni savjet sastavljen je prema takozvanoj "čarobnoj formuli", prema kojoj prve tri stranke na općim izborima dobivaju po dva mjesta, a četvrta stranka jedno mjesto. Da bi ušla u Savezni savjet, "nova" stranka mora završiti među četiri najbolje na dva uzastopna izbora, što je rijetkost. Slijedom toga, stranačka sastava vijeća nije se promijenila na posljednjim općim izborima u listopadu 2023. Desničarska nacionalno-konzervativna SVP, socijaldemokratska SP i liberalna FDP imaju po dva mjesta, dok kršćansko-demokratska stranka Centar ima jedno mjesto. Sljedeći opći izbori zakazani su za 2027. godinu.

Odnosi između Švicarske i Europske unije su se poboljšali. Glavni problem leži u njihovim trgovinskim sporazumima, koji također uključuju dijelove pravila o migraciji i zaštiti zaposlenika. Bilateralni sporazumi I i II iz 2002. i 2005. godine te ukupno 120 pojedinačnih sporazuma trenutno su na snazi. Godine 2008. započeli su pregovori o sveobuhvatnom trgovinskom sporazumu koji bi sažeo i ažurirao postojeće pojedinačne sporazume. Međutim, nakon višegodišnjih pregovora, švicarska vlada je 2021. odlučila ne potpisati konačni sporazum jer je bilo jasno da bi bio odbijen na referendumu. Odbijena je uloga Europskog suda pravde kao mehanizma za rješavanje sporova koji bi mogao ograničiti suverenitet Švicarske. Očuvanje visoke razine zaštite plaća i zaposlenika u Švicarskoj bilo je glavna točka spora koja je proizašla iz straha od nekontrolirane migracije u EU, kao i moguće primanje švicarske socijalne pomoći od strane građana EU. Odnosi su se zahladili, ali su pregovori nastavljeni u ožujku 2023. i zaključeni novim sporazumom u prosincu 2024. Novi sporazum sada uključuje zaštitnu klauzulu o migracijama. Slobodno kretanje osoba između EU-a i Švicarske može se ograničiti ako uzrokuje ozbiljne gospodarske i društvene probleme. Ako se EU ne složi s ograničenjem, ishod će odlučiti neutralni arbitražni sud. Nadležnost Suda pravde EU-a također će biti ograničena kako bi se očuvala suverenost Švicarske. Ako se pravo EU-a proturječi švicarskom pravu, o tome će također odlučivati arbitražni tribunal. Ne mora se obraćati Suda pravde EU-a radi tumačenja prava EU-a.

Novi sporazum još nije ratificiran. Referendum u Švicarskoj planiran je za kraj 2025. ili početak 2026. godine. Odobrenje je još uvijek neizvjesno jer se, posebice, SVP, koja je bila najjača stranka na posljednjim izborima, protivi bližim vezama s EU-om. Stoga je Savezni savjet odlučio razdvojiti cjelokupni paket i stvoriti četiri djelomična sporazuma (slobodno kretanje osoba i kopneni promet, tržište električne energije, sigurnost hrane i zdravlje). O tim se djelomičnim sporazumima potom može glasovati pojedinačno na referendumima. Ipak, nije jasno kako će EU reagirati ako budu odobreni samo dijelovi sporazuma.

Plaćanje

Trgovinski zapisi i čekovi se u Švicarskoj ne koriste često zbog visokih bankarskih i poreznih naknada. Pristojba na trgovinske zapise iznosi 0,75% glavnice za domaće zapise i 1,5% za međunarodne zapise.

Komercijalni subjekti su osobito zahtjevni u pogledu formalne valjanosti čekova i mjenica kao instrumenata plaćanja.

Domaća i međunarodna plaćanja obično se obavljaju bankovnim transferom – osobito putem SWIFT elektroničke mreže na koju su priključene vodeće švicarske banke. SWIFT pruža brzo i učinkovito sredstvo za obradu plaćanja uz niske troškove.

Naplata potraživanja

Švicarski pravni sustav ima tehničke specifičnosti, posebice: postojanje upravnog tijela poznatog kao Ured za ovrhu i stečaj (Office des poursuites et des faillites / Betreibungs und Konkursamt / Ufficio di esecuzione e fallimenti) u svakom kantonu, s nekoliko ureda na razini lokalne samouprave koji su odgovorni za izvršavanje sudskih naloga. Njihove su funkcije regulirane saveznim zakonom. Zainteresirane strane mogu konzultirati ili dobiti izvatke iz evidencije Ureda; novi, jedinstveni zakon o građanskom postupku, koji je izradila komisija stručnjaka i odobrilo Savezno vijeće, stupio je na snagu 2011. godine. Ovaj kodeks je podrazumijevao ukidanje 26 kantonalnih zakona o postupku koji su ometali učinkovitost pravosudnog sustava. Ipak, sudski sporovi zahtijevaju pomoć odvjetnika koji je upoznat s organizacijom sudova u nadležnosti u kojoj je postupak pokrenut, kao i s jezikom koji se koristi u sudskom postupku (francuski, njemački ili talijanski).

Nenadajna faza

Postupak naplate duga započinje izdavanjem konačnog upozorenja, po mogućnosti preporučenom poštom s povratnicom (čime se omogućuje obračun zateznih kamata). Upozorenje traži od dužnika da u roku od dva tjedna plati dospjeli glavni iznos, zajedno sa zateznim kamatama obračunatim po zakonskoj stopi od 5 % (osim ako stranke ne dogovore drugačije).

Pravni postupak

Ako uplata ne bude izvršena, vjerovnik može podnijeti potpisani i ispunjen obrazac zahtjeva (réquisition de poursuite) Uredu za ovrhu i stečaj. Taj ured potom dostavlja dužniku konačnu naredbu za plaćanje u roku od 20 dana od dana dostave zahtjeva.

Iako je ovaj postupak vrlo jednostavan za korištenje od strane vjerovnika, on ipak omogućuje dužnicima da se usprotive nalogu u roku od 10 dana od dostave, bez potrebe za navođenjem razloga. U takvim slučajevima, bez bezuvjetnog dokaza o dugu za poništenje prigovora dužnika, jedini pravni lijek za vjerovnike jest pokretanje formalnog sudskog postupka.

Prije pokretanja formalnog pravnog postupka obavezno je provesti medijaciju ili mirenje pred mirovnim sucem. To ne uključuje sporove koji spadaju u nadležnost Trgovačkog suda u Zürichu ili slučajeve u kojima su se obje strane složile zanemariti ovaj postupak, a potraživanje je veće od 100.000 CHF.

Pravni postupak podrazumijeva pokretanje formalnog (i sada ujedinjenog) postupka, koji se sastoji od pisanih i usmenih faza, s mogućnošću ispitivanja svjedoka tijekom sudskog ročišta. Ti postupci mogu trajati od jedne do tri godine, ovisno o kantonu.

Suprotno tome, kada vjerovnik posjeduje bezuvjetni dokaz o dugu potpisan od strane dužnika (bilo koji izvorni dokument u kojem se dužnik odriče prigovora – kao što je mjenica ili ček), može zatražiti privremeno ukidanje prigovora dužnika (main levée de l'opposition), bez potrebe za pojavljivanjem pred sudom. To je pojednostavljeni postupak, koji je brz i relativno jednostavan za dobiti, a sudska odluka temelji se na dokumentima koje je podnio prodavatelj.

0

Nakon što je taj nalog za ukidanje odobren, vjerovnik ima 20 dana da uputi predmet sucu radi dobivanja oslobađanja duga (libération de dette) i naknadnog dobivanja izvršnog naloga. Nakon što sud donese konačnu odluku, Ured za ovrhu i stečaj dostavlja nalog za ovrhu ili prijedlog za likvidaciju (commination de faillite). Ova peticija za likvidaciju omogućuje vjerovniku da sudu podnese zahtjev za stečaj. Po zaprimanju tog zahtjeva, sud će odrediti ročište i poslati pisanu obavijest o prisustvovanju obje stranke. Ako dužnik ne izvrši plaćanje, a vjerovnik ne povuče svoj zahtjev, sud će proglasiti društvo dužnika stečajnim.

Pravne postupke vodi ili sud prve instance ili okružni sud. Trgovački sudovi, kojima predsjeda kolegij profesionalnih i neprofesionalnih sudaca, postoje u četiri germanska kantona: Aargau, Bern, Saint-Gall i Zürich.

Nakon što je žalba podnesena kantonalnom sudu, kao posljednja instanca za potraživanja veća od 30.000 CHF, predmetima se bavi glavna savezna sudska institucija: Švicarski savezni sud (Tribunal fédéral Suisse / Schweizerisches Bundesgericht / Tribunale federale svizzero), koji se nalazi u Lausannei.

0

0

Izvršenje pravosudne odluke

Stečajni postupak

POSTAPAJANJE ZA PREUREDBU

Postupak restrukturiranja (Nachlassverfahren) može pokrenuti ili dužnik ili vjerovnik. Upravitelj poduzima potrebne mjere za pripremu sporazuma o nagodbi radi odobrenja od strane vjerovnika i suda. Zatim se sastavlja popis imovine, pri čemu se procjenjuje sva imovina. Za odobrenje sporazuma potrebna je potvrdna odluka kvoruma koji čini ili većina vjerovnika koji predstavljaju dvije trećine ukupnih dugova, ili četvrtina vjerovnika koji predstavljaju tri četvrtine ukupnih dugova. Nakon odobrenja, sporazum mora potvrditi sud. Tada sporazum stupa na snagu i obvezuje sve vjerovnike čija potraživanja podliježu sporazumu.

POSTAPAJ ZA STEČAJ

Sud može proglasiti društvo stečajnim i pokrenuti stečajni postupak ako to uspješno zatraži vjerovnik, nakon što dužnik izjavi da je insolventan. Sud će odrediti treba li se primijeniti skraćeni ili redoviti postupak, ili će se stečajni postupak provesti (ako imovina nije dovoljna za pokriće očekivanih troškova postupka). Nadzornik zatim sastavlja popis imovine. Pojednostavljeni postupak se nalaže ako prihodi od imovine vjerojatno neće pokriti troškove redovnog postupka. U tom slučaju ne održavaju se sastanci vjerovnika, a stečajni ured će nastaviti s likvidacijom i realizacijom imovine bez sudjelovanja vjerovnika.

Ako se primjenjuje obični stečajni postupak, stečajni upravitelj objavljuje obavijest o stečaju kojom se svi vjerovnici i dužnici pozivaju da u roku od 30 dana prijave svoje potraživanja i dugove. Ovom se obaviješću vjerovnici pozivaju na prvi sastanak (na kojem mogu imenovati privatnog stečajnog upravitelja umjesto državnog stečajnog ureda) i na sastavljanje odbora vjerovnika. Druga će se skupština sazvati radi pokretanja ili nastavka potraživanja protiv trećih strana i radi dogovora o načinu realizacije imovine stečajne mase.

0

Zadnje ažuriranje: ožujak 2025.