Švicarska

Uglavnom otporan gospodarski rast

Švicarsko gospodarstvo je u 2025. godini poraslo za snažnih 1,4 %, nepromijenjeno u odnosu na prethodnu godinu. To je donekle ohrabrujuće jer je malo i otvoreno gospodarstvo (vanjska trgovina čini vrlo visokih 125 % BDP-a) vrlo izloženo vanjskim šokovima. Općenito tromi globalni gospodarski rezultati i nedavno uvedene američke carine (SAD je 2025. bio odredište za 19 % švicarskog izvoza) posljedično opterećuju rast švicarskog realnog BDP-a. Stoga predviđamo postupno usporavanje u 2026. godini. U tom pogledu, rezultati u prvom tromjesečju 2026. bili su razočaravajući jer je gospodarstvo poraslo za slaba 0,4 % na godišnjoj razini (g/g), prije nego što je u razdoblju od travnja do lipnja prešlo u višu brzinu. Potaknut solidnim rezultatima u kemijskom i farmaceutskom sektoru, koji čine više od 50 % švicarskog izvoza, rast realnog BDP-a ubrzao se na 1,5 % na godišnjoj razini, što je njegova najviša razina od 2021. godine. S druge pozitivne strane, privatnu potrošnju potaknut će snažno tržište rada. Stopa nezaposlenosti u srpnju 2026. iznosila je vrlo niskih 3,1 %, a realne plaće porasle su za 1,6 % u 2025., što je bila najbrža stopa rasta od 2020. godine. Nakon što je u ožujku, uslijed izbijanja Iranskog rata, potpuno pala, potrošačko povjerenje raslo je četiri mjeseca zaredom u razdoblju od travnja do srpnja te se trenutačno nalazi tek nešto ispod prošlogodišnje razine (minus 35 bodova naspram minus 33 boda godinu dana ranije). To je također razlog za oprezni optimizam u pogledu privatne potrošnje u razdoblju 2026. – 2027., osobito s obzirom na činjenicu da će i mirovine rasti. Niske kamatne stope i snažno tržište nekretnina također će podržati gospodarstvo, dok su fiskalne potrošnje u određenoj mjeri porasle, što će također pozitivno utjecati na rast. Najveći rizici za švicarsko gospodarstvo u razdoblju predviđanja proizaći će iz događanja u inozemstvu: geopolitički nemiri vrše pritisak na jačanje švicarskog franka (klasične sigurnosne valute), što bi moglo zahtijevati stalnu intervenciju središnje banke u vrijeme kada tekuća defragmentacija međunarodne trgovine također stvara prepreke za švicarsku izvoznu industriju.

U kontekstu smanjenog inflacijskog pritiska, Švicarska narodna banka (SNB) smanjila je stope s 1,75 % u lipnju 2023. na 0,0 % sredinom 2025. godine. Za razliku od ECB-a, SNB nije povećao svoju ključnu kamatnu stopu nakon izbijanja rata u Iranu jer je šok na cijene energije bio mnogo manji u Švicarskoj nego u susjednoj eurozoni. Inflacija je privremeno porasla s 0,1 % početkom 2026. na 0,6 % u travnju i svibnju, prije nego što se smanjila na 0,4 % u srpnju. Švicarska je zaštićena od porasta cijena na globalnim tržištima energije iz dva razloga. Prvo, snažan franak sprječava inflaciju uvozne cijene. Drugo, za razliku od nekih drugih europskih država, nafta i plin nisu značajno zastupljeni u energetskoj mješavini zemlje, koja se sastoji od 60 % hidroelektrične energije, 30 % nuklearne energije i samo 0,5 % ugljikovodika. Međutim, budući da domaći troškovi prijevoza ovise o cijenama nafte, očekuje se da će inflacija porasti nešto u razdoblju 2026.–2027. u usporedbi s 2025., ali će unatoč tome ostati udobno prema donjem kraju ciljanog raspona SNB-a od 0 % do 2 %, čime se smanjuje vjerojatnost povećanja kamatnih stopa. To bi također trebalo imati pozitivan učinak na korporativnu investicijsku aktivnost, no visoka razina geopolitičke nesigurnosti ublažit će neke od tih učinaka u doglednoj budućnosti.

Istovremeno je u posljednjim tromjesečjima broj stečajeva poduzeća naglo porastao. U 2025. godini stečajevi su porasli za 54 %, dosegnuvši novi rekord od 9.314 slučajeva. Ipak, nedavne promjene u propisima o insolventnosti, koje sada prisiljavaju javne vjerovnike poput poreznih i carinskih tijela ili pružatelja socijalnog osiguranja da ranije pokreću postupke, odigrale su ključnu ulogu u tom trendu jer se mnoge insolventnosti sada utvrđuju ranije. Nažalost, podaci za razdoblje od siječnja do lipnja 2026. pokazuju da će se trend iz 2025. vjerojatno nastaviti: stečajevi poduzeća porasli su za 43 % u prvom polugodištu 2026., čime se ističe neuobičajeno visoka razina kreditnog rizika u zemlji. Osim građevinskog sektora, sve ostale industrije zabilježile su više propasti.

Javni dug je nizak, a višak tekućeg računa je znatan, iako se smanjuje

Za razliku od većine drugih razvijenih tržišta, javni dug i fiskalna ravnoteža nisu izvor zabrinutosti za Švicarsku. Kao rezultat paketa "Relief Package 27", mjere za smanjenje troškova uvedene radi smanjenja saveznih izdataka u područjima kao što su dekarbonizacija, obrazovanje, integracija i razvojna pomoć, savezni proračun predviđa još jedan višak u razdoblju 2026. – 2027. Očekuje se veće izdvajanje za obranu i državni mirovinski sustav u nadolazećem razdoblju, pri čemu će na rashode za mirovine utjecati demografske promjene. Osim toga, nakon uspješnog referenduma 2024. godine, umirovljenici će imati koristi od uvođenja trinaeste mjesečne isplate svake godine, od kojih će prva biti isplaćena u prosincu 2026. godine. Uglavnom zahvaljujući višim od očekivanih porezima na dobit u farmaceutskoj industriji, švicarski javni računi zabilježit će strukturni višak, što će također omogućiti manji porast stope PDV-a od prvotno planiranog od 2028. godine. Za razliku od prosječne razine državnog duga u eurozoni, koja je u drugom tromjesečju 2026. iznosila gotovo 90 % BDP-a, Švicarska zahvaljujući svojim čvrstim proračunskim politikama ima teret javnog duga manji od 40 %, što je stopa koja će se vjerojatno dodatno smanjiti u razdoblju predviđanja.

Nadalje, izvrsnu ocjenu kreditnog rizika zemlje za Švicarsku od A1 agencije Coface također podupire značajan i održiv višak tekućeg računa. Primarna bilanca prihoda (npr. neto prihod od ulaganja u inozemstvu i prekograničnih radnika) i bilanca usluga strukturno bilježe deficit. Osim toga, postoji postojani deficit na sekundarnoj bilanci prihoda (transfernoj bilanci), što je rezultat toga što strani zaposlenici koji rade u Švicarskoj šalju dio svojih prihoda kući. U drugom tromjesečju 2026. godine 1,9 milijuna radnika u Švicarskoj imalo je strani pasoš. To čini gotovo 35 % radne snage (u usporedbi s 25 % 1991. godine). Međutim, ti se deficiti više nego nadoknađuju velikim viškom u trgovini robom. U tom kontekstu, kemijska i farmaceutska industrija ključni su za vanjski račun zemlje jer čine 53 % izvoza roba. Iako će snažan franak, geopolitički rizici i uvođenje trgovinskih barijera smanjivati višak tekućeg računa u budućnosti, očekuje se da će on ostati iznad 6 % BDP-a u razdoblju 2026. – 2027.

Postojanje obilnih švicarskih imovina u inozemstvu zahvaljujući postojanim i dosljednim viškovima tekućeg računa omogućuje zemlji da uživa u znatnoj pozitivnoj neto međunarodnoj investicijskoj poziciji (974 milijarde CHF, što je ekvivalentno 112 % BDP-a u 1. kvartalu 2026.), čija se veličina mijenja ovisno o burzovnim cijenama i tečaju USD/CHF. Nadalje, značajne devizne rezerve SNB-a također smanjuju rizike.

Konsenzus održava politički rizik niskim, no Bilateralni sporazumi III s EU-om još uvijek trebaju ratifikaciju

Švicarski politički sustav iznimno je stabilan zbog tradicije političkog konsenzusa u zemlji. Glavne odluke donose se referendumom. Savezni savjet, tj. vlada, sastoji se od sedam ministara. Predsjednika bira ova skupina na razdoblje od jedne godine, a zatim se na njega naizmjence biraju. Od 1959. godine sastav Saveznog vijeća uređen je prema takozvanoj "čarobnoj formuli", prema kojoj prve tri stranke na općim izborima dobivaju po dva mjesta, a četvrta stranka jedno mjesto. Da bi ušla u Savezno vijeće, "nova" stranka mora završiti među četiri najbolje stranke na dva uzastopna izbora, što je rijetkost. Slijedom toga, stranačka sastava Vijeća nije se promijenila od posljednjih parlamentarnih izbora u listopadu 2023. Desničarska nacionalno-konzervativna SVP, socijaldemokratska SP i liberalna FDP imaju po dva mjesta, dok kršćansko-demokratska Stranka centra ima jedno mjesto. Sljedeći opći izbori zakazani su za kraj 2027. godine, a SVP trenutno vodi na anketama s 29 %, znatno ispred SP-a (18 %) i Stranke centra (15 %).

Odnosi između Švicarske i Europske unije su se poboljšali. Glavni problem proizlazi iz njihovih trgovinskih sporazuma, koji također uključuju određena pravila o migracijama i zaštiti zaposlenika. Trenutno su na snazi Bilateralni sporazumi I i II iz 2002. i 2005. godine te ukupno 140 pojedinačnih sporazuma. Godine 2008. započeli su pregovori o sveobuhvatnom trgovinskom sporazumu koji bi sažeo i ažurirao postojeće pojedinačne sporazume. Međutim, nakon višegodišnjih pregovora, švicarska vlada je 2021. odlučila ne potpisati konačni sporazum jer je bilo jasno da bi bio odbijen na referendumu. Odbijena je uloga Europskog suda pravde (ESP) kao foruma za rješavanje sporova koji bi mogao ograničiti suverenitet Švicarske. Očuvanje visoke razine plaća i zaštite zaposlenika u Švicarskoj bilo je jedno od glavnih spornih pitanja, temeljeno na strahu od nekontrolirane migracije iz EU-a, kao i moguće primanje švicarske socijalne pomoći od strane državljana EU-a. Odnosi su se ohladili, ali su pregovori nastavljeni 2023. i finalizirani krajem 2024. novim sporazumom, nazvanim "Bilaterali III". Novi sporazum sada uključuje zaštitnu klauzulu o migracijama. Slobodno kretanje osoba između EU-a i Švicarske može se ograničiti ako uzrokuje ozbiljne gospodarske i društvene probleme. Ako se EU ne složi s ograničenjem, o pitanju će odlučiti neutralni arbitražni sud. Moć Suda pravde EU-a također će biti ograničena kako bi se očuvala suverenost Švicarske. Ako se pravo EU-a proturječi švicarskom pravu, o tome će također odlučivati arbitražni tribunal. Ne mora se obraćati Suda pravde EU-a radi tumačenja prava EU-a.

Međutim, Ugovor Bilaterali III još nije ratificiran, a referendum se očekuje 2027. godine. Većina političkih skupina i utjecajna poslovna zajednica podržavaju sporazum, ali SVP, najveća stranka u zemlji, protivi se bližim vezama s EU-om. Poraz prijedloga "10 milijuna – ne Švicarskoj" na referendumu u lipnju 2026. godine, čiji je cilj bio ograničiti broj stanovnika (što bi imalo posljedice na sporazume o slobodnom kretanju s EU), znači da je protueuropski tabor nedavno izgubio na utjecaju, ali nije sigurno da bi sporazum Bilaterals III nužno bio prihvaćen na referendumu. Stoga je Savezni savjet odlučio razdvojiti cjelokupni paket i stvoriti četiri djelomična sporazuma (slobodno kretanje osoba i koordinacija kopnenog prijevoza, tržište električne energije, sigurnost hrane i zdravstvo). O tim se djelomičnim sporazumima potom može glasovati pojedinačno na referendumima. Ipak, nije jasno kako će EU reagirati ako budu odobreni samo dijelovi sporazuma. Osim toga, postoji neizvjesnost oko toga bi li za odobrenje sporazuma Bilaterali III bila potrebna "dvostruka većina", što znači da bi ga morala odobriti ne samo većina birača, već i većina kantona, što bi bilo teže postići.

Plaćanje

Trgovinski zapisi i čekovi se u Švicarskoj ne koriste često zbog visokih bankarskih i poreznih naknada. Pristojba na trgovinske zapise iznosi 0,75% glavnice za domaće zapise i 1,5% za međunarodne zapise.

Komercijalni operateri su osobito zahtjevni u pogledu formalne valjanosti čekova i mjenica kao instrumenata plaćanja.

Domaća i međunarodna plaćanja obično se vrše bankovnim prijenosom – osobito putem SWIFT elektroničke mreže na koju su priključene vodeće švicarske banke. SWIFT pruža brzo i učinkovito sredstvo za obradu plaćanja uz niske troškove.

Naplata potraživanja

Švicarski pravni sustav ima tehničke specifičnosti, posebice: postojanje upravnog tijela poznatog kao Ured za ovrhe i stečaj (Office des poursuites et des faillites / Betreibungs und Konkursamt / Ufficio di esecuzione e fallimenti) u svakom kantonu, s nekoliko ureda na razini lokalne vlasti koji su odgovorni za izvršenje sudskih naloga. Njihove su funkcije regulirane saveznim zakonom. Zainteresirane strane mogu konzultirati ili dobiti izvatke iz evidencije Ureda; novi, jedinstveni zakon o građanskom postupku, koji je izradila komisija stručnjaka i odobrilo Savezno vijeće, stupio je na snagu 2011. godine. Ovaj kodeks je podrazumijevao ukidanje 26 kantonalnih procesnih zakona koji su ometali učinkovitost pravosudnog sustava. Ipak, za sudske sporove potrebna je pomoć odvjetnika koji je upoznat s organizacijom sudova u nadležnosti u kojoj je postupak pokrenut, kao i s jezikom koji se koristi u parničnom postupku (francuski, njemački ili talijanski).

Nenadležna faza

Postupak naplate duga započinje izdavanjem konačnog upozorenja, po mogućnosti preporučenom poštom s povratnicom (čime se omogućuje obračun zateznih kamata). Upozorenje traži od dužnika da u roku od dva tjedna plati dospjeli glavni iznos, zajedno sa zateznim kamatama obračunatim po zakonskoj stopi od 5 % (osim ako stranke ne dogovore drugačije).

Pravni postupak

Ako uplata ne bude izvršena, vjerovnik može podnijeti potpisani i ispunjen obrazac zahtjeva (réquisition de poursuite) Uredu za ovrhu i stečaj. Taj ured potom dostavlja dužniku konačnu naredbu za plaćanje u roku od 20 dana od dana dostave zahtjeva.

Iako je ovaj postupak vrlo jednostavan za korištenje od strane vjerovnika, on ipak omogućuje dužnicima da se usprotive nalogu u roku od 10 dana od dostave, bez potrebe za navođenjem razloga. U takvim slučajevima, bez bezuvjetnog dokaza o dugu za poništenje prigovora dužnika, jedini pravni lijek za vjerovnike jest pokretanje formalnog sudskog postupka.

Prije pokretanja formalnog sudskog postupka obavezno je provesti medijaciju ili pomirenje pred mirovnim sucem. To isključuje sporove koji spadaju u nadležnost Trgovačkog suda u Zürichu ili slučajeve u kojima su se obje strane dogovorile da zanemare ovaj postupak, a potraživanje je veće od 100.000 CHF.

Pravni postupak podrazumijeva pokretanje formalnog (i sada ujedinjenog) postupka, koji se sastoji od pisanih i usmenih faza, s mogućnošću ispitivanja svjedoka tijekom sudskog ročišta. Ti postupci mogu trajati od jedne do tri godine, ovisno o kantonu.

Suprotno tome, kada vjerovnik posjeduje bezuvjetni dokaz o dugu potpisan od strane dužnika (bilo koji izvorni dokument u kojem se dužnik odriče prigovora – kao što je mjenica ili ček), može zatražiti privremeno ukidanje prigovora dužnika (main levée de l'opposition), bez potrebe za pojavljivanjem pred sudom. To je pojednostavljeni postupak, koji je brz i relativno jednostavan za dobivanje, a sudska odluka temelji se na dokumentima koje je podnio prodavatelj.

0

Nakon što je taj nalog za ukidanje odobren, vjerovnik ima 20 dana da uputi predmet sucu radi dobivanja oslobađanja duga (libération de dette) i naknadno dobivanja izvršnog naloga. Nakon što sud donese konačnu odluku, Ured za ovrhu i stečaj dostavlja nalog za ovrhu ili prijedlog za likvidaciju (commination de faillite). Ova peticija za likvidaciju omogućuje vjerovniku da sudu podnese zahtjev za stečaj. Po zaprimanju tog zahtjeva, sud će zakazati ročište i poslati pisanu obavijest o prisustvovanju obje stranke. Ako dužnik ne izvrši uplatu, a vjerovnik ne povuče svoj zahtjev, sud će proglasiti društvo dužnika stečajnim.

Pravne postupke vodi ili sud prve instance ili okružni sud. Trgovački sudovi, kojima predsjeda kolegij profesionalnih i neprofesionalnih sudaca, postoje u četiri germanska kantona: Aargau, Bern, Saint-Gall i Zürich.

Nakon što je žalba podnesena kantonalnom sudu, kao posljednja instanca za potraživanja veća od 30.000 CHF, predmetima se bavi glavna savezna sudska institucija: Švicarski savezni sud (Tribunal fédéral Suisse / Schweizerisches Bundesgericht / Tribunale federale svizzero), koji se nalazi u Lausannei.

0

0

Izvršenje pravosudne odluke

Stečajni postupak

POSTAPAJ ZA PREUREDBU

Postupak restrukturiranja (Nachlassverfahren) može pokrenuti ili dužnik ili vjerovnik. Upravitelj poduzima potrebne mjere za pripremu sporazuma o nagodbi radi odobrenja od strane vjerovnika i suda. Zatim se sastavlja popis imovine, pri čemu se procjenjuje sva imovina. Za odobrenje sporazuma potrebno je pozitivno glasanje kvoruma koji čine ili većina vjerovnika koji predstavljaju dvije trećine ukupnih dugova dužnika, ili četvrtina vjerovnika koji predstavljaju tri četvrtine ukupnih dugova. Nakon odobrenja, sporazum mora potvrditi sud. Tada postaje valjan i obvezujući za sve vjerovnike čija se potraživanja obuhvaćaju sporazumom.

POSTAPAJ S ODLASKOM U STEČAJ

Sud može proglasiti društvo stečajnim i pokrenuti stečajni postupak ako to uspješno zatraži vjerovnik, nakon što dužnik izjavi da je insolventan. Sud će odlučiti treba li primijeniti skraćeni ili redovni postupak, ili će se stečajni postupak provesti (ako imovina nije dovoljna za pokriće očekivanih troškova postupka). Zatim stečajni upravitelj sastavlja popis imovine. Pojednostavljeni postupak se nalaže ako prihodi od imovine vjerojatno neće pokriti troškove redovnog postupka. U tom slučaju ne održavaju se sastanci vjerovnika, a stečajni ured će nastaviti s likvidacijom i realizacijom imovine bez sudjelovanja vjerovnika.

Ako se primjenjuje obični stečajni postupak, stečajni upravitelj objavljuje obavijest o stečaju kojom se svi vjerovnici i dužnici pozivaju da u roku od 30 dana podnesu svoje potraživanja i dugove. Ovom se obaviješću vjerovnici pozivaju na prvi sastanak (na kojem mogu imenovati privatnog stečajnog upravitelja umjesto državnog stečajnog ureda) i na vjerovnički odbor. Druga će se skupština sazvati radi pokretanja ili nastavka potraživanja protiv trećih strana i radi dogovora o načinu realizacije imovine stečajne mase.

0

Zadnje ažuriranje: kolovoz 2026.